Connect with us

Kultura

Letu je kraj Dubravke Rebić proglašen za najbolji roman na srpskom jeziku

Roman Letu je kraj Dubravke Rebić osvojio je nagradu Vladan Desnica, ističući se među 67 prijavljenih dela.

Objavljeno pre

,

Letu je kraj Dubravke Rebić proglašen za najbolji roman na srpskom jeziku – Dubravka Rebić nagrada roman Foto Izvor: Pexels / C1 Superstar

Roman Letu je kraj Dubravke Rebić osvojio je nagradu Vladan Desnica, ističući se među 67 prijavljenih dela.

Roman Letu je kraj, koji je napisala Dubravka Rebić, osvojio je prestižnu nagradu Vladan Desnica za najbolji roman na srpskom jeziku. Ovo priznanje dodelila je Narodna biblioteka Srbije nakon što je žiri sastavljen od istaknutih pisaca pažljivo razmotrio sve pristigle naslove. Nagrada je dodeljena u Beogradu, a roman je objavljen u izdanju poznate izdavačke kuće Prometej.

Odluka žirija i konkurencija na konkursu

Žiri, na čijem je čelu bio Muharem Bazdulj, odlučio je većinom glasova da nagradu dobije Letu je kraj. U žiriju su takođe bili Ljubica Arsić, Ivana Dimić, Mirjana Mitrović, Sanja Savić Milosavljević, Goran Gocić i Vule Žurić. Na konkurs je ove godine pristiglo ukupno 67 romana na srpskom jeziku, što pokazuje veliko interesovanje i konkurenciju.

Međutim, u najuži izbor ušlo je pet romana. Osim romana Dubravke Rebić, u tom krugu su se našli i “Ulm” Bojana Vasića, “Etno” Igora Marojevića, “Lusi” Bojana Savića Ostojića i “Bekos” Enesa Halilovića. Na taj način, žiri je imao težak zadatak da odabere pobednika među izuzetnim delima savremene srpske književnosti.

Značaj nagrade Vladan Desnica i doprinos romana

Nagrada Vladan Desnica dodeljuje se za najbolji roman na srpskom jeziku pisan tokom prethodne godine. Ova nagrada ima poseban značaj jer promoviše kvalitet i originalnost u književnosti. Letu je kraj Dubravke Rebić izdvojen je po svojoj umetničkoj vrednosti, što je potvrđeno i odlukom stručnog žirija.

Pored toga, ova nagrada motiviše autore da nastave sa stvaranjem dela koja ostavljaju snažan utisak na čitalačku publiku. Nagrađeni roman Letu je kraj time dobija dodatnu pažnju i priliku da dopre do šireg kruga čitalaca, što je važan doprinos razvoju savremene književnosti kod nas.

Pročitaj još

Kultura

Treći dan Marsovskog festivala u Domu omladine donosi premijere

Program trećeg dana Marsovskog festivala u Beogradu najavljuje brojne filmske premijere i takmičarski blok domaćih kratkih filmova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Treći dan Marsovskog festivala u Domu omladine donosi premijere – Dom omladine Beograda Marsovski festival

Program trećeg dana Marsovskog festivala u Beogradu najavljuje brojne filmske premijere i takmičarski blok domaćih kratkih filmova.

Dom omladine Beograda najavio je program za treći dan Marsovskog festivala, koji će biti održan 23. septembra. Publika će od 17 časova moći da pogleda dokumentarni film „Pele, Džaja, Slavka“ rediteljke Dragane Kanjevac. Ovaj film otvara treći dan festivala i privlači pažnju ljubitelja dokumentarnog žanra.

Svetska premijera i beogradska premijera kratkog igranog filma

Nakon uvodne projekcije, sledi svetska premijera filma „Uzlet“ Miljana Gogića. Ovaj događaj donosi dodatnu vrednost programu, jer publika ima priliku da među prvima pogleda novo ostvarenje domaće produkcije. Prvi blok zatvoriće beogradska premijera kratkog igranog filma „Tetka“ autorke Milice Spasojević. Na taj način, festival nastavlja da promoviše savremene autore i nove filmske glasove.

Takmičarski program domaćih kratkih filmova

Od 19 časova, treći dan festivala donosi takmičarski blok domaćih kratkometražnih filmova. Program otvara beogradska premijera eksperimentalnog filma „Bombaš“ Zlatka Milojičića. Osim toga, u nastavku gledamo i eksperimentalni film „U magli“ koji je režirala Mina Jelić. Za kraj ove celine najavljena je festivalska premijera kratkog igranog filma „Tri dana u životu jedne smrti“ autora Uroša Krulja.

Poseban značaj domaće produkcije na Marsovskom festivalu

Program trećeg dana Marsovskog festivala naglašava važnost domaće produkcije i otvara prostor za nova autorska ostvarenja. Takođe, kroz svetske i beogradske premijere, festival pruža platformu mladim rediteljima i filmskim radnicima da predstave svoj rad široj publici. Osim toga, publika ima priliku da vidi raznovrsne filmske forme – od dokumentarnih do eksperimentalnih i igranih kratkih filmova. Na taj način, Marsovski festival potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih filmskih događaja u glavnom gradu. Program trećeg dana obećava bogat i raznovrstan filmski doživljaj za sve ljubitelje sedme umetnosti.

Pročitaj još

Kultura

Izložba tradicionalne umetnosti otvorena u Kuli Zindan kapije

Narodne nošnje, ćilimi i ručni nakit predstavljeni su na izložbi koja čuva kulturno nasleđe Beograda.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izložba tradicionalne umetnosti otvorena u Kuli Zindan kapije – kulturno nasleđe u kadrovima tvrđave

Narodne nošnje, ćilimi i ručni nakit predstavljeni su na izložbi koja čuva kulturno nasleđe Beograda.

Beograd je danas bio domaćin posebnog događaja koji stavlja u fokus kulturno nasleđe u kadrovima tvrđave. U Kuli Zindan kapije na Beogradskoj tvrđavi otvorena je izložba koja prikazuje bogatstvo srpske tradicije. Na izložbi su predstavljeni narodni kostimi, ćilimi, ručno rađeni nakit i drugi predmeti tradicionalne umetnosti. Ova manifestacija ima za cilj da istakne značaj očuvanja autentičnosti i nematerijalnih vrednosti kroz prikaz originalnih predmeta i zanatskih radova.

Važnost očuvanja kulturne baštine

Pomoćnica ministra turizma i omladine, Višnja Rakić, naglasila je važnost ovakvih događaja za očuvanje tradicije. Prema njenim rečima, „Etno-mreža je nešto što pokazuje i ovaj događaj, da čuvamo našu tradiciju. Upravo na ovom mestu su se mnoge civilizacije susretale. Zadržali smo neku našu autentičnost, a to se može videti i prema ovim odevnim predmetima, prema ovim ćilimima koji su ovde izloženi.“ Na taj način, izložba ne samo da podseća na značaj nematerijalnog nasleđa, već i na susret različitih kultura kroz istoriju Beograda.

Izložba kao most između prošlosti i budućnosti

Izložba u Kuli Zindan kapije ima poseban značaj za savremeno društvo jer povezuje prošlost sa sadašnjošću. Prikazani predmeti svedoče o umeću i kreativnosti ranijih generacija, ali i podstiču interesovanje mladih za kulturu i tradiciju. Osim toga, događaj doprinosi promociji Beogradske tvrđave kao važnog kulturnog centra. Prisutni su imali priliku da saznaju više o tehnikama izrade narodnih nošnji i ćilima, što dodatno osnažuje vezu između posetilaca i bogate srpske tradicije.

Uloga manifestacija u promociji kulturnog identiteta

Zahvaljujući inicijativama poput ove, kulturno nasleđe u kadrovima tvrđave postaje dostupno široj javnosti. Takođe, izložba podstiče razumevanje i poštovanje raznolikih običaja i vrednosti koje su deo istorije Srbije. Na kraju, ovakvi događaji predstavljaju važan doprinos očuvanju kulturnog identiteta i ponos su svih građana Beograda i Srbije.

Pročitaj još

Kultura

Jagoševa nedelja u Beogradskom dramskom pozorištu: Sećanje kroz predstave

Beogradsko dramsko pozorište organizuje Jagoševu nedelju i okuplja predstave legendarnog reditelja Jagoša Markovića.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jagoševa nedelja u Beogradskom dramskom pozorištu: Sećanje kroz predstave – Beogradsko dramsko pozorište Jagoševa nedelja

Beogradsko dramsko pozorište organizuje Jagoševu nedelju i okuplja predstave legendarnog reditelja Jagoša Markovića.

Beograd je ovog septembra domaćin posebnog događaja posvećenog pozorišnoj umetnosti. Beogradsko dramsko pozorište najavilo je “Jagoševu nedelju”, manifestaciju koja će trajati od 22. do 27. septembra. Ova nedelja biće posvećena uspomeni na poznatog pozorišnog reditelja Jagoša Markovića (1966-2023), čije stvaralaštvo je ostavilo neizbrisiv trag u domaćem teatru. Manifestacija započinje tačno na godišnjicu smrti Jagoša Markovića, što dodatno naglašava emotivni značaj ovog događaja. Tokom šest večeri na scenama Beogradskog dramskog pozorišta publika će imati priliku da pogleda predstave koje nose njegov rediteljski potpis.

Jagoševa nedelja okuplja najznačajnija ostvarenja

U toku Jagoševe nedelje, organizatori su pripremili raznovrstan program. Na repertoaru će se naći predstave koje na poseban način osvetljavaju jedinstveni rediteljski stil Jagoša Markovića. Ove predstave svedoče o njegovoj izrazitoj umetničkoj energiji, ali i o posebnom odnosu prema glumcima, što je često isticano kao obeležje njegovog rada. Takođe, svako izvođenje biće prilika za novo sagledavanje njegovog doprinosa savremenom pozorištu.

Poseban omaž umetniku i njegovoj poetici

Organizatori su naglasili da će publika tokom šest dana moći da vidi “ostvarenja koja svedoče o njegovoj jedinstvenoj rediteljskoj poetici, snažnom osećaju za glumca i nesvakidašnjoj energiji koju je unosio u teatar”. Ova manifestacija Jagoševa nedelja tako postaje omaž reditelju, ali i mestu koje je Beogradsko dramsko pozorište imalo u razvoju njegovog stvaralaštva. Na taj način, pozorište odaje priznanje umetniku čiji su rad i entuzijazam obeležili brojne godine rada na sceni.

Važnost Jagoševe nedelje za pozorišnu scenu

Osim što okuplja najvažnije predstave iz bogate karijere Jagoša Markovića, Jagoševa nedelja ima i širi značaj za pozorišnu scenu Srbije. Ovaj događaj postaje prilika za mlade umetnike i publiku da se upoznaju sa njegovim nasleđem i inovacijama koje je uneo u pozorište. Na taj način, manifestacija čuva sećanje na umetnika i inspiriše nove generacije reditelja i glumaca.

Pročitaj još

U Trendu