Connect with us

Domaće

Cene goriva u Nemačkoj i Austriji na istorijskom maksimumu, dizel dostigao 2,45 evra

Rast cena goriva u Nemačkoj i Austriji ozbiljno opterećuje građane i privredu, dizel skuplji za 71 cent od početka sukoba

Objavljeno pre

,

Cene goriva u Nemačkoj i Austriji na istorijskom maksimumu, dizel dostigao 2,45 evra Foto Izvor: Pixabay / planet_fox

Rast cena goriva u Nemačkoj i Austriji ozbiljno opterećuje građane i privredu, dizel skuplji za 71 cent od početka sukoba

Cene goriva u Nemačkoj i Austriji dostigle su rekordno visoke nivoe tokom septembra 2026. godine. Prema podacima auto-moto kluba ADAC, dizel u Nemačkoj sada košta u proseku 2,45 evra po litru. Ovo je najviša cena do sada i za više od 10 centi je viša u odnosu na prethodni rekord iz aprila. Gorivo super E10 takođe beleži nove maksimume — 2,31 evro po litru, što je rast od više od četiri centa.

Rekordne vrednosti: dizel i benzin najskuplji do sada

U poslednjih pet dana benzin super E10 drži istorijski maksimum, a 16. septembra cena je iznosila 2,31 evro po litru. Dizel je skuplji za 71 cent u odnosu na cenu pre izbijanja sukoba krajem februara. Benzin E10 je u istom periodu poskupeo za skoro 54 centa. Prema saopštenju ADAC-a, cene goriva su u prošlosti, kada se uračuna inflacija, povremeno bile i više, ali su nominalno sada na najvišem nivou.

Situacija u Austriji: mogući rast dizela na tri evra

Rast cena goriva u Nemačkoj izazvao je zabrinutost i kod vozača i privrednika u Austriji. Predsednik Udruženja trgovaca energentima u Privrednoj komori, Jirgen Rot, izjavio je za austrijski ORF da se više ne može isključiti mogućnost da dizel dostigne tri evra po litru. U Austriji superbenzin (benzin 95) trenutno košta 1,96 evra po litru, što je najviša cena od marta. U poređenju sa danima pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku, dizel je skuplji za 70 centi (bio je 1,57 evra), a benzin za 44 centa (bio je 1,52 evra).

Glavni uzroci rasta: viša cena nafte i porezi

Osnovni uzrok za rast cena goriva u Nemačkoj i Austriji jeste viša cena sirove nafte. Barel severnomorske nafte brent trenutno se prodaje za nešto manje od 110 dolara. Osim toga, austrijska vlada je najavila dodatne poreske mere za narednu godinu, koje će dodatno povećati troškove goriva. Jirgen Rot naglašava da trgovci energentima ne profitiraju od ovih rekordnih cena. “Marža po litru je uvek ista, bez obzira da li je cena 2,20 evra ili 1,50 evra”, objasnio je Rot. On ističe da bi trgovci najviše želeli pad cena na svetskom tržištu, jer bi tada niže cene odmah preneli na potrošače.

Implikacije za tržište: proizvođači glavni dobitnici

Prema rečima ekonomiste Jörna Kleinerta, glavni profite ostvaruju proizvođači i prerađivači goriva, posebno u regionima nedirnutim krizom. Kleinert smatra da bi na evropskom nivou trebalo razmotriti uvođenje poreza na prekomernu dobit, kako bi se deo prihoda vratio potrošačima. Kao rezultat ovih promena, građani i privreda u Nemačkoj i Austriji suočavaju se sa povećanim troškovima, dok dalji rast zavisi od kretanja cena nafte i budućih poreskih opterećenja.

Pročitaj još

Domaće

Svetska banka mobilisala 112 milijardi dolara privatnog kapitala za ekonomije u razvoju

Ukupno obezbeđeno više od 200 milijardi dolara u fiskalnoj 2026, rekordno povećanje investicija u Africi i zemljama srednjeg dohotka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Svetska banka mobilisala 112 milijardi dolara privatnog kapitala za ekonomije u razvoju

Ukupno obezbeđeno više od 200 milijardi dolara u fiskalnoj 2026, rekordno povećanje investicija u Africi i zemljama srednjeg dohotka

Grupa Svetske banke mobilisala je istorijski nivo privatnog kapitala tokom fiskalne 2026. godine. Prema zvaničnom saopštenju, iznos mobilisanog privatnog kapitala porastao je sa 35 milijardi dolara u 2022. godini na čak 112 milijardi dolara u 2026. Ovaj rezultat znači da je ukupna vrednost finansijskih i mobilisanih sredstava u ekonomijama u razvoju premašila 200 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. Kao rezultat toga, bankarski sektor postigao je cilj koji su akcionari i klijenti zahtevali – značajno veće uključivanje privatnog kapitala u podršku ekonomijama u razvoju.

Detaljan rast po segmentima i regionima

Povećanje privatnog kapitala zabeleženo je na svim nivoima, uz posebno izražen rast u zemljama sa srednjim dohotkom i Africi. U zemljama sa nižim srednjim dohotkom, iznos mobilisanog kapitala porastao je sa 14 milijardi dolara u 2022. na 37 milijardi dolara u 2026. S druge strane, zemlje sa višim srednjim dohotkom ostvarile su rast sa 12 na 50 milijardi dolara. U najizazovnijim okruženjima, odnosno u zemljama sa niskim nivoom dohotka, privatni kapital je ostao na nivou od oko tri milijarde dolara.

Mobilisani privatni kapital namenjen Africi porastao je sa devet milijardi dolara na 22 milijarde dolara, što predstavlja skoro 150 odsto povećanja. Ovi rezultati pokazuju da su ekonomske politike i reformske mere tokom prethodne tri godine omogućile delotvorniju saradnju sa privatnim sektorom.

Garancije i strateške promene unutar Svetske banke

Grupa Svetske banke izdala je i garancije u vrednosti od više od 25 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. Time je četiri godine pre roka premašila godišnji cilj vrednosti izdatih garancija od 20 milijardi dolara, postavljen do 2030. godine. Kao rezultat toga, investiciona laboratorija privatnog sektora identifikovala je prepreke za ulaganja u ekonomije u razvoju i izradila planove njihovog otklanjanja.

U saopštenju je istaknuto da su sve jedinice Svetske banke objedinjene kako bi se efikasnije povezali javni i privatni sektor. Takođe, počele su pripreme integrisanih strategija za svaku zemlju na osnovu njenih potreba i prioriteta za ulaganje. Sve ove mere imaju za cilj stimulisanje privatnog sektora, koji u ekonomijama u razvoju otvara devet od deset novih radnih mesta.

Implikacije i budući izazovi za tržište rada

Prema procenama Svetske banke, tokom narednih deset do 15 godina čak 1,2 milijarde ljudi u ekonomijama u razvoju dostići će radno sposobno doba. U istom periodu, očekuje se otvaranje samo oko 420 miliona novih radnih mesta. Zbog toga, mobilisanje privatnog kapitala postaje ključno za razvoj novih poslova i ekonomski rast.

Ostvareni rezultati pokazuju da je bankarski sektor uspeo da odgovori na zahteve tržišta i akcionara, ali ostaje pitanje kako će se dinamika otvaranja radnih mesta razvijati u budućnosti. U saopštenju Svetske banke naglašava se da će nastavak ovih reformi biti od presudnog značaja za ostvarivanje dugoročnih ciljeva zapošljavanja i održivog razvoja.

Pročitaj još

Domaće

Tromesečni euribor porastao na 2,647%, krediti skuplji zbog rasta cena nafte

Rast euribora od 30% od januara povećao mesečne rate stambenih kredita i do 42 evra, dok nestabilne cene energenata ostaju ključni faktor

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tromesečni euribor porastao na 2,647%, krediti skuplji zbog rasta cena nafte – rast euribora

Rast euribora od 30% od januara povećao mesečne rate stambenih kredita i do 42 evra, dok nestabilne cene energenata ostaju ključni faktor

Euribor, referentna kamatna stopa za bankarske kredite u Evropi, dostigao je najviši nivo od početka 2026. godine. Tromesečni euribor (3M) porastao je sa 2,029% na 2,647%, dok je šestomesečni sa 2,10% skočio na 2,97%. Ovaj rast, koji za oba perioda iznosi oko 30%, direktno utiče na rast mesečnih rata kredita građana u Srbiji.

Uticaj rasta euribora na kredite u Srbiji

Zbog povećanja koje beleži tromesečni euribor, korisnici stambenih kredita u Srbiji osećaju posledice kroz veće rate. Na primeru stambenog kredita od 100.000 evra na 25 godina, sa kamatnom stopom koju čine šestomesečni euribor i marža banke od 3%, razlika u mesečnoj rati između januara i septembra iznosi 42 evra. To znači da bi korisnik kredita u januaru plaćao 591 evro, dok bi u septembru rata bila 633 evra, što je na godišnjem nivou povećanje od 510 evra.

Razlozi rasta euribora i tržišni kontekst

Pre svega, uzrok rasta euribora leži u poskupljenju energenata, posebno cene nafte koja je porasla sa 65 na čak 112 dolara po barelu. Prema rečima Zorana Grubišića, ekonomiste, Evropska centralna banka je ranije snižavala kamatne stope, ali je nova inflacija, izazvana visokim cenama nafte, dovela do povratka rasta euribora. On navodi: „Sada ponovo imamo inflacioni pritisak, jer nafta je oko 100 dolara po barelu i nije izvesno kada će se spustiti u neki prethodni okvir, između 70 i 80 ili čak 60 i 70 dolara, u kome se dugoročno kretala“. Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, dodaje da su cene energenata sada pod jakim uticajem geopolitike i da je svaka projekcija kretanja euribora sve neizvesnija. „Svaka moguća projekcija je prilično teška zato što smo ušli u neko moderno doba kada se objavama na tviteru podižu i spuštaju cene energenata, kao i aranžmani koji su daleko od očiju javnosti, a koji menjaju te cene i to je ono što dominantno utiče na cenu novca. Ono što je tu bitno za običnog čoveka da razume, za nekoga ko ima stambeni kredit vezan za euribor, jeste da nikome nije u interesu da taj euribor ode u neizdržive iznose. To je fina granica između visoke cene zaduživanja i kolapsa celog sistema, a to nikome ne donosi ništa dobro“, izjavio je Uzelac.

Zaštita korisnika i očekivanja za naredni period

Iako je rast euribora zabrinjavajući za korisnike kredita, neki mehanizmi štite domaće tržište od naglih šokova. Narodna banka Srbije je uvela ograničenja kako bi sprečila da brzi skokovi euribora odmah dovedu do naglog povećanja rata kredita. Osim toga, stručnjaci ističu da je glavni savet građanima da procene svoj kapacitet zaduživanja i stvore finansijsku rezervu za neočekivane situacije. Rast euribora će se, prema navodima analitičara, nastaviti dok god cene energenata i geopolitičke prilike ostaju nepredvidive. Međutim, osnovna zaštita korisnika i finansijska predostrožnost sprečavaju da mnogo veći euribor automatski znači i znatno skuplje kredite. Na taj način, korisnici mogu ublažiti posledice promena euribora na svoje lične finansije.

Pročitaj još

Domaće

Cene nafte i gasa stabilne, evropski berzanski indeksi u porastu

Brent nafta zadržala se na 104 dolara, gas na 77 evra po megavat-satu, dok su evropske i američke berze zabeležile rast

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene nafte i gasa stabilne, evropski berzanski indeksi u porastu

Brent nafta zadržala se na 104 dolara, gas na 77 evra po megavat-satu, dok su evropske i američke berze zabeležile rast

Cene nafte i gasa na globalnim tržištima ostale su stabilne tokom današnjeg trgovanja, dok su ključni berzanski indeksi u Evropi i SAD-u zabeležili rast vrednosti. Cena sirove nafte Brent iznosila je 103,92 dolara po barelu, a evropski prirodni gas trgovao se po ceni od oko 77 evra po megavat-satu. Prema podacima sa trgovačke platforme Investing.com, američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) beležila je vrednost od 101,04 dolara po barelu.

Na holandskoj berzi TTF, koja predstavlja referentnu tačku za cenu gasa u Evropi, fjučersi su se tokom dana kretali oko 77 evra po megavat-satu. To ukazuje na relativnu stabilnost energetskih tržišta nakon prethodnih oscilacija.

Kretanja na evropskim i svetskim berzama

Vodeći evropski berzanski indeksi zabeležili su rast vrednosti. Londonski FTSE indeks porastao je za 0,40 odsto. Nemački DAX indeks takođe je zabeležio rast od 0,40 odsto, dok je francuski CAC 40 ostvario blagi plus od 0,21 odsto. S druge strane, ruski MOEX indeks pao je za 0,99 odsto.

Na američkom tržištu akcija, Dow Jones indeks porastao je za 0,75 odsto, a S&P 500 indeks zabeležio je rast od 0,80 odsto. Na azijskim berzama, trgovanje je bilo mešovito. Kineski indeks China A50 Futures pao je za 0,32 odsto, dok je akcija kompanije China Unicom na berzi u Hong Kongu zabeležila rast od 1,30 odsto.

Vrednost evra u odnosu na američki dolar iznosila je oko 1,15 dolara, što oslikava stabilan valutni odnos na globalnom tržištu.

Promene cena sirovina i širi ekonomski kontekst

Cena zlata na svetskom tržištu porasla je za 0,2 odsto i dostigla nivo od 4.346 dolara za trojsku uncu. Cena pšenice na svetskim berzama kretala se na nivou od 725,75 centi za bušel, uz dnevni pad od 0,39 odsto.

Stabilne cene nafte i gasa imaju značajan uticaj na energetsku bezbednost i troškove privrede u Evropi. Ove cene utiču i na inflaciju i konkurentnost evropske industrije. Rast berzanskih indeksa odražava pozitivna očekivanja investitora i veću sklonost riziku na globalnim finansijskim tržištima. Kao rezultat, stabilnost energetskih cena i rast akcija mogu doprineti povoljnijem investicionom ambijentu u narednom periodu.

Osim toga, važno je napomenuti da promene na tržištima energenata i berzi često reflektuju šire makroekonomske trendove. Zbog toga investitori prate ove pokazatelje radi donošenja odluka o ulaganju. U međuvremenu, kretanja na tržištu valuta i sirovina ostaju pod pažnjom analitičara, jer imaju direktan uticaj na troškove uvoza i izvoznu konkurentnost evropske privrede.

Pročitaj još

U Trendu