Connect with us

Svet

Američki Kongres usvojio ‘Zakon Lindzija Grejema”‘: Vašington odobrio sekundarne tarife do 100 odsto za kupce ruske energije i širenje sankcija Moskvi

Vašington uvodi sekundarne tarife do 100 procenata za najveće kupce ruske energije i širi sankcije protiv Moskve i njenih partnera.

Objavljeno pre

,

Američki Kongres usvojio zakon o sankcijama: Šta donosi tarifa od 100 odsto za kupce ruske energije – sekundarne tarife za kupce ruske energije Foto Izvor: Tanjug AP/Mariam Zuhaib

Vašington uvodi sekundarne tarife do 100 procenata za najveće kupce ruske energije i širi sankcije protiv Moskve i njenih partnera.

Novi zakon koji je nedavno usvojen u američkom Kongresu, poznat kao „Zakon Lindzija Grejema“, omogućava uvođenje sekundarnih tarifa do 100 odsto za kupce ruske energije. Ovaj zakon, koji je izglasan sa 262 glasa za i 159 protiv u Predstavničkom domu, sada čeka potpis predsednika Donalda Trampa. Prema saopštenju, cilj je da se dodatno ograniče finansijski resursi koji omogućavaju nastavak vojnih aktivnosti Rusije.

Novi paket sankcija daje predsedniku SAD ovlašćenje da uvede visoke carinske tarife na pet najvećih uvoznika ruske nafte i prirodnog gasa. Pored toga, obuhvata i države koje pomažu Moskvi u izbegavanju postojećih sankcija. Usvajanjem ovog zakona neposredno pred parlamentarnu pauzu i novembarske kongresne izbore, američka politika šalje jasnu poruku o odlučnosti da ekonomski oslabi rusku ratnu mašineriju.

Ko sve može biti pogođen novim sankcijama?

Fokusiranje na ekonomske partnere Rusije stavlja zemlje poput Kine, Indije, Turske i određenih evropskih država pred stratešku dilemu. Oni će morati da biraju između nastavka kupovine ruske energije i očuvanja pristupa američkom tržištu. Prema novim merama, tarife od 100 odsto mogu se izbeći jedino ako uvoz ruskog gasa ne prelazi 15 odsto ukupnog uvoza, a države preduzimaju aktivne korake za njegovo smanjenje.

Zakon takođe značajno širi finansijske sankcije prema Vladimiru Putinu, ključnim ruskim zvaničnicima, Centralnoj banci, Sberbanci i Gasprombanci. Pored toga, ove mere ciljaju subjekte koji podržavaju ruski vojno-industrijski sektor i takozvanu „flotu u senci“.

Politička dinamika i reakcije na zakon

Procedura glasanja u Predstavničkom domu istakla je unutrašnje političke tenzije pred izbore. Iako je zakon ranije dobio čvrstu podršku u Senatu, deo demokrata bio je uzdržan zbog straha od prenošenja širokih ovlašćenja na predsednika SAD. Na kraju, kompromis je postignut dodavanjem petogodišnjeg produženja sankcija Iranu, čime je osigurana i podrška Bele kuće.

U međuvremenu, ukrajinski zvaničnici usvajanje ovog zakona vide kao istorijsku pobedu za odbranu slobode i odavanje počasti zaostavštini senatora Lindzija Grejema. Kako navode, nova ovlašćenja mogu postepeno smanjiti finansijske i operativne kapacitete Rusije za dalje vođenje ratnih operacija.

Na kraju, novi zakon iz Vašingtona predstavlja snažan instrument sekundarnog pritiska na treće zemlje i signalizira nastavak strategije izolacije ruskog energetskog sektora. Očekuje se da će konkretni efekti ovih mera postati vidljivi tek nakon što predsednik Tramp potpiše zakon i kada američka administracija počne sa praktičnom primenom sekundarnih tarifa.

Svet

Međuizbori u SAD: Vermont prvi otvorio birališta, 30 odsto birača već glasalo

Glasanje na međuizborima počelo je u Vermontu u 5.00 po lokalnom vremenu, a birališta se otvaraju i u drugim državama istočne obale.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Međuizbori u SAD: Vermont prvi otvorio birališta, 30 odsto birača već glasalo

Glasanje na međuizborima počelo je u Vermontu u 5.00 po lokalnom vremenu, a birališta se otvaraju i u drugim državama istočne obale.

Međuizbori u Sjedinjenim Američkim Državama danas su u fokusu javnosti, a među prvima su otvorena birališta u saveznoj državi Vermont. Glasanje na međuizborima u SAD započelo je u 5.00 časova po lokalnom vremenu, kada su građani Vermont-a dobili priliku da izraze svoju volju. Prema zvaničnim podacima, najmanje 30 odsto birača već je iskoristilo svoje pravo glasa.

Takođe, u narednih sat vremena svoja vrata otvoriće birališta i u drugim delovima istočne obale, uključujući Njujork, Nju Džerzi, Virdžiniju i Mejn. Očekuje se da će tokom dana glasanje biti omogućeno širom zemlje, s obzirom na to da vreme otvaranja birališta varira u zavisnosti od države. Najranije je glasanje počelo upravo u Vermontu, dok će se poslednja birališta zatvoriti najkasnije u ponoć.

Kako protiču međuizbori u SAD?

Ovih međuizbora od posebnog su značaja za političku scenu, jer građani biraju sve članove Predstavničkog doma Kongresa i 35 od ukupno 100 senatora. Važno je napomenuti da će rezultati odrediti da li će republikanci, čiji je lider aktuelni predsednik Donald Tramp, zadržati kontrolu nad Kongresom ili će tu poziciju preuzeti demokrate.

Prema najavama, tokom dana očekuje se veća izlaznost, budući da broj glasača koji su već glasali dostiže najmanje 30 odsto. Ova činjenica ukazuje na izuzetno interesovanje građana za međuizbore u SAD i njihovu ulogu u određivanju budućeg političkog pravca zemlje.

Birališta širom istočne obale otvaraju vrata

Glasanje na međuizborima u SAD odvija se prema strogo utvrđenom rasporedu. Dok su birališta u Vermontu otvorena od 5.00, u ostalim državama istočne obale, poput Njujorka, Nju Džerzija, Virdžinije i Mejna, otvaranje je planirano u narednih sat vremena. Zatvaranje birališta planirano je najkasnije do ponoći, u zavisnosti od lokalnih pravila svake države.

U međuvremenu, birači širom zemlje izlaze na biračka mesta kako bi svojim glasom uticali na sastav Kongresa i budućnost američke politike. Ovi međuizbori u SAD smatraju se jednim od ključnih političkih događaja godine, a interesovanje javnosti i medija za tok glasanja i rezultate je izuzetno veliko.

Na kraju, rezultati međuizbora doneće odgovor na pitanje ko će u narednom periodu imati većinu u Kongresu i kakav će biti odnos snaga između republikanaca i demokrata.

Pročitaj još

Svet

Evropol otkrio 9.000 linkova ka ekstremizmu: Kako su onlajn igre postale nova meta

Evropol i vlasti iz 16 zemalja prijavili su više od 9.000 linkova ka ekstremističkom sadržaju, pronađenih na 47 društvenih mreža i onlajn igara.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropol otkrio 9.000 linkova ka ekstremizmu: Kako su onlajn igre postale nova meta

Evropol i vlasti iz 16 zemalja prijavili su više od 9.000 linkova ka ekstremističkom sadržaju, pronađenih na 47 društvenih mreža i onlajn igara.

U velikoj međunarodnoj akciji, Evropol i nadležne institucije iz 16 zemalja otkrili su više od 9.000 linkova ka nasilnom ekstremističkom i terorističkom sadržaju, a ključnu ulogu u tome imale su popularne onlajn igre i društvene mreže. Prema saopštenju, akciju je koordinirala Jedinica EU za prijavljivanje internet sadržaja (EU IRU) pri Evropolu, uz saradnju sa Španijom i specijalizovanim timovima iz 16 država.

Otkriveni linkovi vodili su ka sadržaju koji promoviše džihadistički, desničarski, levičarski i anarhistički ekstremizam, kao i terorizam. Pojedinci i grupe koristili su onlajn igre uloga da bi širili ekstremističke i terorističke narative, rekreirali strukture, simbole i napade terorističkih organizacija, ali i podsticali nasilje. Ovakve aktivnosti, kako navode iz Evropola, predstavljaju ozbiljnu pretnju posebno mladima i maloletnicima, jer mogu dovesti do njihove radikalizacije.

Kako funkcioniše zloupotreba onlajn igara u širenju ekstremizma

Zloupotreba okruženja onlajn igara omogućava pojedincima i organizacijama da neometano šire propagandu, ali i da regrutuju nove članove. Takođe, prema izveštaju EU TE-SAT 2026, ovakve platforme postale su mesto gde se ekstremističke poruke lako šire pod maskom zabave, što dodatno otežava otkrivanje i sprečavanje sličnih aktivnosti. Osim toga, Evropska komisija u dokumentu “ProtectEU: Agenda za sprečavanje i borbu protiv terorizma” iz 2026. godine, ističe važnost jačanja saradnje sa industrijom video-igara kako bi se razvile strategije za otkrivanje i uklanjanje ekstremističkog sadržaja.

Evropol posebno upozorava da širenje nasilnog ekstremizma putem onlajn igara može prerasti u koordinisane akcije, što dodatno otežava borbu protiv terorističke propagande. Akcija je deo kontinuiranih napora Evropske unije da spreči širenje terorističkog sadržaja na internetu, a nadovezuje se na sličnu operaciju sprovedenu 2025. godine.

Šta dalje preduzimaju institucije

Zbog ovih saznanja, evropske institucije planiraju da intenziviraju saradnju sa industrijom video-igara i društvenih mreža. Cilj je razviti efikasniji sistem za detekciju, prijavljivanje i uklanjanje štetnog sadržaja kako bi se zaštitili mladi korisnici. Na kraju, saradnja između država članica i privatnog sektora ostaje ključan faktor u suzbijanju zloupotrebe onlajn igara u svrhu širenja ekstremizma. U međuvremenu, Evropol nastavlja da prati i analizira nove trendove u digitalnom okruženju, kako bi pravovremeno reagovao na svaku pojavu ekstremističkog sadržaja.

Pročitaj još

Svet

Drama na nebu: Avion sa 181 putnikom sleteo zbog dojave o bombi

Let iz Londona za Varšavu preusmeren je na aerodrom Varšava-Modlin, gde je proglašena uzbuna zbog dojave o eksplozivnoj napravi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Drama na nebu: Avion sa 181 putnikom sleteo zbog dojave o bombi – dojava o bombi

Let iz Londona za Varšavu preusmeren je na aerodrom Varšava-Modlin, gde je proglašena uzbuna zbog dojave o eksplozivnoj napravi.

Avion koji je leteo iz Londona ka Varšavi neplanirano je sleteo na Varšava-Modlin aerodrom zbog dojave o bombi, sa 181 putnikom i članom posade na letu. Prema saopštenju aerodroma, avion je sleteo u 10.01, dok je uzbuna zbog potencijalne eksplozivne naprave proglašena u 9.54 časova. Let je prvobitno trebalo da završi na glavnom aerodromu Šopen, ali je iz bezbednosnih razloga preusmeren.

Na letu je bilo 3,7 tona goriva u trenutku sletanja, kako je naveo portparol aerodroma Varšava-Modlin Adam Šablovski. Pirotehničke ekipe još čekaju na uviđaj, a svi putnici i članovi posade ostali su na za to predviđenom mestu dok nadležne službe ne donesu dalja uputstva.

Avion sleteo zbog dojave: šta se dešava na aerodromu Varšava-Modlin

Nakon sletanja, avion je parkiran na posebno određenu lokaciju, gde se čekaju pirotehničke ekipe i dalja bezbednosna procedura. Iz saopštenja aerodroma navodi se da je bezbednost putnika, posade i zaposlenih trenutno prioritet. Aerodrom Varšava-Modlin ostaje zatvoren do daljeg dok traje provera prijavljene pretnje.

Takođe, informacije o eventualnim promenama situacije i nastavku avio-saobraćaja biće objavljene naknadno, prema izjavi nadležnih. U međuvremenu, svi letovi prema ovom aerodromu su obustavljeni, a putnici se upućuju na druge aerodrome ili čekaju dalja obaveštenja.

Bezbednosne procedure nakon dojave o bombi

Prema saopštenju, sve procedure su pokrenute po protokolu za ovakve situacije. Osim toga, u ovakvim slučajevima, pirotehničke službe detaljno proveravaju avion, prtljag i širi prostor oko letelice. Zbog toga često dolazi do privremenog zatvaranja aerodroma i obustave saobraćaja dok se ne utvrdi da nema opasnosti.

Pored toga, aerodromska uprava naglašava da je bezbednost svih na prvom mestu i da se mere preduzimaju u saradnji sa nadležnim službama. Putnici i zaposleni na aerodromu dobijaju informacije u realnom vremenu, dok se situacija prati i dalje procenjuje.

Dalji koraci i očekivanja

U ovom trenutku, ostaje neizvesno kada će Varšava-Modlin aerodrom ponovo biti otvoren za saobraćaj. Sve aktivnosti su usmerene na temeljnu proveru aviona i prostora, a zvanične informacije o nastavku rada biće saopštene naknadno. Prema zvaničnicima, prioritet je bezbednost putnika, posade i osoblja, a javnost će biti blagovremeno obaveštena o razvoju situacije.

Pročitaj još

U Trendu