Connect with us

Domaće

LVMH pokušao tajno preuzimanje Hermesa, iznos od 10 milijardi dolara u sporu

Sukob oko akcija Hermesa iz 2002. godine doveo je do tužbe od 14 milijardi evra i sudske istrage u Francuskoj

Objavljeno pre

,

LVMH pokušao tajno preuzimanje Hermesa, iznos od 10 milijardi dolara u sporu Foto Izvor: Pexels / Wolrider YURTSEVEN

Sukob oko akcija Hermesa iz 2002. godine doveo je do tužbe od 14 milijardi evra i sudske istrage u Francuskoj

LVMH, najveći svetski luksuzni konglomerat pod kontrolom Bernara Arnoa, pokušao je još 2002. godine da kupi akcije kompanije Hermes, što otkrivaju pravni dokumenti iz sudskog postupka. Ključni ekonomski podatak u ovom slučaju je iznos od 10 milijardi dolara, koliko bi danas vredelo oko šest odsto akcija Hermesa koje je tada posedovao naslednik Nikolas Pueh. Prema dokumentima, pokušaj tajnog preuzimanja Hermesa od strane LVMH postao je predmet sudskog spora i istrage u Francuskoj.

Pueh tvrdi da je izgubio svoje bogatstvo nakon saradnje sa sada pokojnim finansijskim savetnikom Erikom Frejmondom. U periodu od 2001. do 2009. godine, LVMH i holding kompanija porodice Bernara Arnoa isplatili su najmanje 20 miliona dolara Frejmondovoj firmi za upravljanje imovinom, na ime provizija i naknada. Dokumenti potvrđuju da je LVMH 2002. godine sa Frejmondom, Puehovim savetnikom, postigao sporazum o kupovini miliona akcija Hermesa od Pueha i drugih naslednika osnivačke porodice.

Pokušaj preuzimanja Hermesa i sudski proces

Sporazum iz novembra 2002. godine predviđao je da LVMH počne kupovinu akcija Hermesa po odlasku tadašnjeg direktora Žan-Luja Dimea. Međutim, LVMH je u podnesku sudu iz juna negirao da je ikada pokušao da kupi Puehov udeo, navodeći da kompanija nije razmatrala kupovinu njegovih akcija, niti protiv njegove volje. S druge strane, švajcarski advokat Aleksandar Montavon, koji je tada savetovao LVMH, svedočio je da je dogovor postojao i da je on bio povezan sa Frejmondovom firmom kao član upravnog odbora.

Sporazum nikada nije realizovan, a LVMH tvrdi da nije tražio od Frejmonda da sprovede kupovinu, niti je mogao potvrditi da je Pueh ovlastio Frejmonda za prodaju svojih akcija. Dokument o ovom dogovoru uništen je krajem 2010. godine, kada je LVMH objavio da poseduje veliki udeo u Hermesu. Iste godine, LVMH je iznenadio tržište objavom da ima 17 odsto akcija Hermesa, a kasnije je udeo povećan na 23 odsto. Hermes je taj potez okarakterisao kao neprijateljsko preuzimanje, što je produbilo višedecenijsko rivalstvo dve kompanije.

Krivična istraga i ekonomske posledice spora

Frejmond je preminuo u julu 2025. godine u Švajcarskoj, dok je francusko tužilaštvo istraživalo da li je on prisvojio Puehove akcije. Švajcarske vlasti su smrt okvalifikovale kao samoubistvo. Pueh je tek 2022. godine otkrio da više ne poseduje akcije Hermesa, nakon što je prekinuo saradnju sa Frejmondom. Tokom 2025. godine, Pueh je u Francuskoj podneo tužbu tražeći 14 milijardi evra odštete, a tužba je usmerena protiv LVMH, Bernara Arnoa i više kompanija povezanih sa Frejmondom. Paralelno se vodi i krivična istraga, a tužioci ispituju i ulogu advokata Montavona, koji negira bilo kakvu nepravilnost.

Prema navodima iz dokumentacije, nije poznato šta se dogodilo sa akcijama Hermesa koje su pripadale Puehu, niti sa novcem koji je eventualno isplaćen za njihovu kupovinu. Ovaj slučaj pokazuje kako tajno preuzimanje Hermesa od strane LVMH iz 2002. godine i dalje ima značajne ekonomske i pravne posledice. LVMH i Hermes su 2014. godine postigli sporazum, nakon čega je LVMH likvidirao svoj udeo. Kompanije nisu želele da komentarišu sporazum iz 2002. godine, dok traje krivična istraga.

Pročitaj još

Domaće

POS terminali uz subvenciju dostupni za 11.000 malih biznisa u Srbiji

Program „Bolji način“ omogućava besplatnu instalaciju POS terminala i snižene naknade za kartična plaćanja malim preduzećima

Objavljeno pre

,

Objavio:

POS terminali uz subvenciju dostupni za 11.000 malih biznisa u Srbiji

Program „Bolji način“ omogućava besplatnu instalaciju POS terminala i snižene naknade za kartična plaćanja malim preduzećima

POS terminali uz subvenciju dostupni su za još 11.000 malih biznisa u Srbiji, prema novom ciklusu Inicijative „Bolji način“. Prema zvaničnim podacima, program obezbeđuje subvencije privatnog sektora u vrednosti od 2,3 miliona evra za besplatnu instalaciju i održavanje POS terminala. Prijave su otvorene na sajtu boljinacin.rs i u bankama koje učestvuju u programu.

Detalji o subvencijama i uslovima korišćenja POS terminala

Svi mali biznisi, preduzetnici, javne institucije, poljoprivredna gazdinstva i izdavaoci smeštaja u turizmu, koji prethodnih godinu dana nisu prihvatali kartična plaćanja, mogu da se prijave. Mogu birati između različitih vrsta POS terminala, uključujući nadogradnju pametne fiskalne kase, pametne POS uređaje, klasične POS terminale, softPOS rešenja i onlajn prodaju.
Prema pravilima programa, trgovci nemaju troškove instalacije i korišćenja uređaja, niti plaćaju fiksne naknade. Subvencionisana trgovačka naknada za plaćanja Visa i Mastercard karticama iznosi najviše 0,5% u periodu od 12 meseci ili do dostizanja limita godišnjeg prometa. Trgovci mogu prekinuti korišćenje subvencije i vratiti uređaj u bilo kom trenutku bez dodatnih troškova. Po isteku subvencija, korišćenje terminala nastavlja se po uslovima dogovorenim sa bankom.

Rezultati prethodnog ciklusa i potencijalni uticaj na tržište

Novi ciklus POS terminali uz subvenciju nadovezuje se na prethodni, tokom kojeg je oko 10.000 preduzetnika i malih preduzeća prvi put omogućilo bezgotovinska plaćanja. U tri godine ostvareno je oko 11,7 miliona transakcija ukupne vrednosti 146 miliona evra. Prosečan iznos pojedinačnog plaćanja preko POS terminala bio je nešto više od 12 evra.
Prema rečima Dušana Vasiljevića, direktora za konkurentnost i investicije u NALED-u, „Čak 94% korisnika je zadovoljno Programom, a velika većina, njih 84%, nastavila je da koristi POS kod iste banke i nakon isteka subvencije.“ Ovi rezultati ukazuju na znatnu potražnju za pristupačnim rešenjima za bezgotovinsko plaćanje među malim trgovcima.

Analiza koristi i ciljevi programa „Bolji način“

Prema istraživanju NALED-a, 71% malih biznisa odlučilo je da uvede kartična plaćanja kako ne bi izgubili kupce. Osim toga, 85% korisnika beleži pozitivan uticaj bezgotovinskog plaćanja na poslovanje, dok 90% navodi povećano zadovoljstvo kupaca.
Program „Bolji način“ deo je regionalnog projekta koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) u partnerstvu sa kompanijama Visa i Mastercard, uz podršku Ministarstva finansija i NALED-a. Cilj je unapređenje finansijske inkluzije, jačanje finansijske pismenosti i suzbijanje sive ekonomije u Srbiji.
Prijava za program je jednostavna i dostupna svim zainteresovanim malim biznisima, ali je broj subvencija ograničen. Zbog toga se preporučuje što ranija prijava kako bi se iskoristile povlastice i unapredila digitalizacija poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

Fed povećao referentnu kamatnu stopu na četiri odsto posle tri godine pauze

Ključna kamatna stopa sada iznosi četiri odsto, a centralna banka SAD najavljuje mogućnost dodatnog povećanja do kraja godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Fed povećao referentnu kamatnu stopu na četiri odsto posle tri godine pauze – povećanje kamatne stope

Ključna kamatna stopa sada iznosi četiri odsto, a centralna banka SAD najavljuje mogućnost dodatnog povećanja do kraja godine

Federalne rezerve (Fed), centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, podigle su referentnu kamatnu stopu na četiri odsto. Ovo je prvo povećanje nakon tri godine zastoja, saopštila je institucija 17. septembra 2026. godine. Ključna kamatna stopa, koja određuje orijentir za kamatne stope komercijalnim bankama, povećana je sa prethodnog raspona od 3,5 do 3,75 odsto na trenutnih četiri odsto.

Razlozi za povećanje kamatne stope

Odluka o podizanju referentne kamatne stope dolazi u trenutku kada se ekonomska aktivnost u Sjedinjenim Američkim Državama nastavlja širiti solidnim tempom. Međutim, inflacija ne opada dovoljno brzo prema ciljanom nivou od dva odsto, navodi Fed u zvaničnom saopštenju. Kao rezultat, centralna banka je jednoglasno odlučila da pooštri monetarnu politiku s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka. Povećanje referentne kamatne stope često dovodi do poskupljenja kredita za građane i privredu. Zbog toga se očekuje smanjenje potrošnje, što bi trebalo da oslabi pritisak na rast cena u ekonomiji.

Tržišni kontekst i moguće posledice

Ova promena monetarne politike Fed ima značajan uticaj na finansijska tržišta i poslovanje banaka. Kamatna stopa od četiri odsto postaje novi standard za sve komercijalne banke u SAD koje određuju uslove kreditiranja za privredu i stanovništvo. Pored toga, Fed je najavio mogućnost još jednog povećanja do kraja godine, ukoliko inflacija nastavi da se zadržava iznad ciljanog nivoa. Iako je američka ekonomija nastavila da raste, višak tražnje i uporne inflatorne tendencije zahtevaju pažljivo upravljanje monetarnim instrumentima. S druge strane, rast kamatnih stopa može uticati na usporavanje investicija i otežati pristup finansiranju za preduzeća i građane. Ipak, cilj ove odluke je povratak inflacije ka nivou od dva odsto, što je dugoročni cilj centralne banke.

Perspektiva i širi značaj odluke

Odluka Federalnih rezervi o povećanju kamatne stope na četiri odsto ima dalekosežne posledice za globalna finansijska tržišta. Tržišni akteri pažljivo prate dalje poteze centralne banke, jer svaka promena referentne stope utiče i na kretanja na tržištima kapitala i deviza. Istorijski gledano, ovakvi potezi Fed često prethode promenama u kreditnoj aktivnosti i investicionim trendovima. Osim toga, povećanje kamatne stope može delovati kontrakcioni na ekonomski rast, ali istovremeno doprinosi stabilizaciji cena. Povećanje kamatne stope na četiri odsto od strane Fed tako postavlja novi okvir za dalji razvoj američke i globalne ekonomije.

Pročitaj još

Domaće

Emporio Armani menja kreativnog direktora, Vitale donosi iskustvo iz Miu Miu i Versacea

Dario Vitale postaje prvi kreativni direktor Emporio Armani izvan porodice, uz rast Miu Miu prodaje od 93 odsto u 2024.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Emporio Armani menja kreativnog direktora, Vitale donosi iskustvo iz Miu Miu i Versacea

Dario Vitale postaje prvi kreativni direktor Emporio Armani izvan porodice, uz rast Miu Miu prodaje od 93 odsto u 2024.

Emporio Armani je imenovao Daria Vitalea za novog kreativnog direktora, što predstavlja prvi put da tu poziciju zauzima dizajner van porodice Armani. Ključni podatak je da je prodaja Miu Miu, gde je Vitale radio 14 godina, porasla 93 odsto tokom 2024. godine. Prva kolekcija pod njegovim vođstvom biće predstavljena za sezonu jesen/zima 2027, a imenovanje je deo šire transformacije modne kuće nakon smrti osnivača Đorđa Armanija 2025. godine.

Rast prodaje u Miu Miu i uticaj na strategiju Emporio Armani

Tokom 2024. godine, Prada grupa je zabeležila rast maloprodajne prodaje Miu Miu od 93 odsto u odnosu na 2023. To je bio rekord za brend. U 2025. godini, rast je iznosio 35 odsto, ali na visokoj bazi prethodne godine. Dario Vitale je u Miu Miu napredovao do pozicije direktora dizajna konfekcije. Njegov rad se poklopio sa jačanjem imidža brenda među mlađom publikom i značajnim rastom prodaje. Kao rezultat, iskustvo iz Miu Miu sada može biti važno za Emporio Armani, koji je od osnivanja 1981. zamišljen kao urbanija i eksperimentalnija linija u okviru Armani portfolija.

Promena strategije i dvostruka funkcija Vitalea

Nakon smrti Đorđa Armanija u septembru 2025, kreativno vođenje preuzeli su dugogodišnji saradnici Silvana Armani i Leo Dell’Orco. Ovo imenovanje predstavlja značajan zaokret, jer je po prvi put eksterni dizajner dobio poverenje za vođenje dizajna. Pored Emporio Armani, Vitale preuzima i funkciju kreativnog direktora aksesoara linije Giorgio Armani. To uključuje dizajn torbi, obuće i drugih modnih dodataka.

Izjave i podrška za novo vođstvo

„Čast mi je preuzeti ovu dvostruku ulogu za Emporio Armani i Giorgio Armani Accessories. Armani ima snažno nasleđe i prepoznatljiv dizajnerski potpis, baštinu koja traje decenijama i koja je oblikovala istoriju mode“, izjavio je Dario Vitale nakon imenovanja. Silvana Armani i Leo Dell’Orco su dodali: „Emporio Armani je nastao kao prostor slobode, eksperimentisanja i energije. Uvereni smo da će Dario, kao već dokazani talenat na međunarodnoj sceni, s poštovanjem i autentično interpretirati taj duh.“

Tržišni značaj i budući pravac Emporio Armani

Rast Miu Miu brenda u prethodne dve godine, pod vođstvom Vitalea, pokazuje kako promena kreativnog pravca može uticati na ekonomske rezultate modne kuće. U aprilu 2025. godine, Vitale je kratko bio na čelu Versacea, ali je napustio kompaniju nakon što je Prada grupa završila preuzimanje Versacea od Capri Holdings. Emporio Armani sada ulazi u novu fazu razvoja, a prva prilika za procenu uticaja nove strategije biće kolekcija jesen/zima 2027, čije predstavljanje se očekuje početkom naredne godine. Kompanija ističe da imenovanje Vitalea predstavlja deo šireg procesa prilagođavanja kreativne organizacije, uz očuvanje vrednosti i dizajnerskog nasleđa koje je postavio njen osnivač.

Pročitaj još

U Trendu