Connect with us

Domaće

Izvoz motornih vozila iz Srbije porastao 51 odsto na 3,25 milijarde evra

Prerađivačka industrija činila 88 odsto ukupnog izvoza, dok je spoljnotrgovinska razmena dostigla 46,6 milijardi evra u sedam meseci

Objavljeno pre

,

Izvoz motornih vozila iz Srbije porastao 51 odsto na 3,25 milijarde evra Foto Izvor: Pixabay / Fotoment

Prerađivačka industrija činila 88 odsto ukupnog izvoza, dok je spoljnotrgovinska razmena dostigla 46,6 milijardi evra u sedam meseci

Stellantisova fabrika u Kragujevcu značajno je doprinela rastu izvoza motornih vozila i prikolica iz Srbije, koji je od januara do kraja jula porastao za 51 odsto. Izvoz motornih vozila dostigao je 381 milijardu dinara (oko 3,25 milijarde evra) u prvih sedam meseci 2026. godine, navodi Republički zavod za statistiku. Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u istom periodu iznosila je 5,5 biliona dinara (46,6 milijardi evra), što je rast od 6,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prerađivačka industrija zabeležila je najveći međugodišnji rast izvoza, sa povećanjem od 9,5 odsto na 2,12 milijardi dinara (oko 18,57 miliona evra). Uvoz je rastao umjerenije, za 7,3 odsto. Ovaj sektor je u julu činio čak 89,8 odsto ukupnog izvoza Srbije, dok je u prvih sedam meseci učestvovao sa 88 odsto.

Rast izvoza motornih vozila i efekti na bilans

Poseban impuls izvozu motornih vozila dao je nastavak proizvodnje u fabrici Stellantis u Kragujevcu, gde su lansirani modeli električnih i hibridnih automobila, kao i benzinska verzija „grande panda“. U julu je izvoz ove grane skočio 46 odsto, sa 37,9 na 55,4 milijarde dinara (oko 472,09 miliona evra). U isto vreme, uvoz je povećan za 64,9 odsto, sa 21,4 na 35,3 milijarde dinara (300,81 miliona evra).

Udeo sektora motornih vozila u ukupnom izvozu dostigao je 15,4 odsto u periodu januar-jul 2026. godine. Suficit je porastao sa 114 na 186 milijardi dinara (oko 1,58 milijardi evra), dok je uvoz vozila i komponenti dostigao 196 milijardi dinara (oko 1,67 milijardi evra), što je rast od 39,9 odsto.

Energetika i rudarstvo pod pritiskom CBAM-a

Sektor energije u istom periodu beleži pad izvoza od 35,3 odsto, na 57,6 milijardi dinara (oko 490,84 miliona evra), uz rast uvoza od 3,2 odsto. To je produbilo trgovinski deficit sa 232,5 na 274,2 milijarde dinara. Pad izvoza energije pripisuje se početku primene evropskog CBAM mehanizma (Carbon Border Adjustment Mechanism) od 1. januara 2026, koji uvodi karbonske penale za struju iz srpskih termoelektrana na tržištu Evropske unije.

Rudarstvo je, s druge strane, zabeležilo rast izvoza od 31,5 odsto, pre svega zahvaljujući eksploataciji ruda metala. Izvoz je povećan sa 130,7 na 169,5 milijardi dinara (oko 1,44 milijarde evra), dok je uvoz smanjen za 5,8 odsto. Deficit u ovom sektoru smanjen je sa 95,3 na 39,9 milijardi dinara (oko 340 miliona evra).

Poljoprivreda i drugi sektori – značajne promene

Izvoz povrća i voća u prvih sedam meseci porastao je za 19,6 odsto, sa 74,3 na 88,9 milijardi dinara (oko 757,56 miliona evra). Uvoz je porastao 3,7 odsto, a suficit je udvostručen na 23,4 milijarde dinara (199,4 miliona evra). Izvoz sirovih đubriva i minerala zabeležio je rast od 184,7 odsto, sa 2,2 na 6,3 milijarde dinara (oko 53,69 miliona evra).

S druge strane, izvoz šećera, proizvoda od šećera i meda smanjen je za 18 odsto, dok je izvoz kafe, čaja i kakaoa pao za 15,9 odsto. Deficit u ovim kategorijama blago je smanjen ili povećan, ali neznatno u odnosu na prošlu godinu. Kao rezultat, prerađivačka industrija i proizvodnja motornih vozila ostaju ključni pokretači izvoza Srbije, dok energetika trpi zbog novih evropskih regulativa.

Pročitaj još

Domaće

Kazne za rasipništvo u Tadžikistanu donose budžetu milion dolara godišnje

Tadžikistanski zakon ograničava privatne proslave, a kazne za prekršaje dostižu i do 12.300 dolara, što je 40 puta više od prosečne plate

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kazne za rasipništvo u Tadžikistanu donose budžetu milion dolara godišnje

Tadžikistanski zakon ograničava privatne proslave, a kazne za prekršaje dostižu i do 12.300 dolara, što je 40 puta više od prosečne plate

Zakon o rasipništvu u Tadžikistanu donosi godišnje prihode od oko milion dolara u budžet, dok pojedinačne kazne za prekršaje često premašuju iznos od 12.000 dolara. Primenom ovog zakona, poznatog kao ‘Tanzim’, država uvodi stroge ekonomske restrikcije na privatne proslave, uključujući rođendane, svadbe i sahrane, s ciljem da se smanji rasipništvo i zaštite siromašni slojevi stanovništva.

Propisi nalažu da se rođendani u Tadžikistanu mogu slaviti isključivo u krugu članova porodice koji žive u istom domaćinstvu. Pozivanje prijatelja, kolega ili šire rodbine strogo je zabranjeno. U slučaju prekršaja, kazne najčešće iznose oko 500 dolara, dok ekstremni slučajevi, poput nedavnog rođendanskog slavlja Amirdžona Holmatova, mogu dostići 12.300 dolara. Holmatov je okupio prijatelje u restoranu i pohvalio se na društvenim mrežama, što je inspektore navelo da mu za svaki od 1.500 pregleda obračunaju po 8,2 dolara kazne.

Kazne za rasipništvo i ekonomske implikacije

Zahvaljujući rigoroznoj primeni zakona o rasipništvu, tadžikistanski budžet ostvaruje do milion dolara godišnjih prihoda od kazni. Za poređenje, prosečna plata u Tadžikistanu je znatno niža od iznosa pojedinačnih kazni, što pokazuje koliko su ove mere stroge za građane. Prema propisima, svadbe ne smeju trajati duže od tri sata, broj gostiju ograničen je na 150, a posluženje se svodi na jedno toplo jelo. Zabranjeno je iznajmljivanje luksuznih automobila i darivanje skupocenih poklona, dok su svadbene kolone ograničene na četiri vozila.

Slično važe ograničenja i za sahrane i druge privatne ceremonije. Država je uspostavila posebne inspekcijske timove na saveznom i lokalnom nivou, ali i mrežu doušnika u svakoj četvrti (mahala). Ovi građani prate i prijavljuju svako odstupanje od zakona, a inspektori imaju ovlašćenja da izriču visoke novčane kazne. Posebno su stroge sankcije za državne službenike i imućnije građane.

Društveni i fiskalni efekti primene zakona

Vođa nacije Emomali Rahmon ističe da je cilj zakona sprečavanje uvreda za siromašne porodice i promovisanje skromnosti kao društvene vrednosti. Iako zakon propisuje skromnost za sve, u javnosti postoje kritike zbog raskoši u kojoj živi predsednička porodica, čije se bogatstvo procenjuje na milijardu dolara. Uporedo sa fiskalnim efektima, zakon ima i snažan društveni uticaj – utiče na ponašanje građana i menja tradicionalne običaje.

Kao rezultat, kazne za rasipništvo u Tadžikistanu postale su važan izvor prihoda za budžet i instrument kontrole potrošnje. Zakon Tanzim iz 2007. godine i dalje izaziva polemike, ali ostaje jedan od najstrožih primera državne regulacije privatne potrošnje u regionu.

Pročitaj još

Domaće

SAD ukida carinu od 10 odsto na irski viski, najavljeno tokom posete Irskoj

Američki predsednik Donald Tramp potvrdio ukidanje carine na irski viski, što donosi prednost irskim proizvođačima u odnosu na konkurenciju iz Škotske i UK

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD ukida carinu od 10 odsto na irski viski, najavljeno tokom posete Irskoj – carina na irski viski

Američki predsednik Donald Tramp potvrdio ukidanje carine na irski viski, što donosi prednost irskim proizvođačima u odnosu na konkurenciju iz Škotske i UK

Sjedinjene Američke Države ukidaju carinu od 10 odsto na irski viski, potvrdio je predsednik Donald Tramp tokom posete Irskoj. Odluka je doneta nakon dvodnevne posete, a najavljena je na ceremoniji dodele trofeja na golf turniru “Ajriš open” u zapadnoj Irskoj. Ključna fraza carina na irski viski bila je u centru pažnje tokom čitavog događaja, što je izazvalo ovacije okupljenih.

Detalji ukidanja carine na irski viski

Carina od 10 odsto na irski viski uvedena je nakon ranijih promena u trgovinskoj politici SAD. Ova stopa odnosila se na robu iz Evropske unije, uključujući irski viski, a uvedena je nakon odluke Vrhovnog suda SAD kojom su ukinute prethodne dažbine iz Trampove ere. Prema izvorima iz industrije, irski proizvođači su dugo tražili izjednačavanje uslova sa konkurencijom iz Škotske i Severne Irske, čiji viski nije bio opterećen carinom zahvaljujući trgovinskom sporazumu između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva. Udruženje proizvođača irskog viskija pozdravilo je ovu vest, ističući da će ukidanje carina pozitivno uticati na izvoz i konkurentnost irskih brendova na američkom tržištu.

Trgovinska politika i širi ekonomski značaj

Odluka o ukidanju carine na irski viski dolazi u trenutku kada je profesionalni irski golfer Šejn Lauri osvojio domaći turnir “Open”. Ovaj potez američkog predsednika tumači se kao deo ličnog i često promenljivog pristupa trgovinskoj politici. Tramp je ranije koristio carine kao sredstvo za iznudu ustupaka ili za nagrađivanje ključnih partnera. S druge strane, irska vlada je tokom posete demonstrirala delikatnu diplomatiju, nastojeći da osigura povoljne uslove za svoje proizvođače i očuva dobre odnose sa SAD. Ukidanje carine na irski viski može imati značajan efekat na tržište, jer omogućava irskim proizvođačima da izjednače cene sa konkurencijom i povećaju izvoz, posebno u poređenju sa škotskim viskijem i proizvodima iz Severne Irske koji već uživaju povlašćen status.

Izjave i reakcije iz industrije

Udruženje proizvođača irskog viskija saopštilo je da “srdačno pozdravlja” ovu odluku. Prema njihovim rečima, ukidanje carina će doprineti rastu izvoza i otvaranju novih poslovnih mogućnosti za domaće destilerije. Na ceremoniji dodele trofeja, predsednik Tramp je izjavio: “Pa, dobro, ukinućemo tu carinu na irski viski.” Ova izjava dočekana je ovacijama prisutnih, što pokazuje koliko je tema carina na irski viski bila važna za lokalnu zajednicu i industriju.

Implikacije za tržište i buduće odnose

Ukidanje carina na irski viski dolazi u trenutku kada je globalna trgovina pod pritiskom promena i novih trgovinskih pravila. Sektori koji su do sada bili pogođeni carinskim barijerama sada očekuju povećanje konkurentnosti i rast tržišnog udela. Osim toga, odluka može uticati i na šire ekonomske odnose između SAD, EU i UK, posebno u segmentu trgovine alkoholnim pićima i sličnim robama. Konačno, ovaj potez američke administracije šalje signal o spremnosti na fleksibilniji pristup trgovinskoj politici, što može otvoriti prostor za dalje pregovore i olakšice i u drugim sektorima.

Pročitaj još

Domaće

Cene nafte rastu zbog napada Huta, Brent premašio 108 dolara po barelu

Zatvaranje naftovoda u Saudijskoj Arabiji i napadi dronovima podigli su Brent na 108,03 dolara, dok je gas u Velikoj Britaniji poskupeo 5 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene nafte rastu zbog napada Huta, Brent premašio 108 dolara po barelu

Zatvaranje naftovoda u Saudijskoj Arabiji i napadi dronovima podigli su Brent na 108,03 dolara, dok je gas u Velikoj Britaniji poskupeo 5 odsto

Cene nafte nastavile su da rastu nakon napada Huta na Saudijsku Arabiju, što je dovelo do zatvaranja ključnog naftovoda Istok-Zapad. Cena Brenta, međunarodne referentne vrste nafte, dostigla je 108,03 dolara po barelu. To predstavlja dnevni rast od 3,25 odsto, prema najnovijim podacima.

Napad Huta i uticaj na cene nafte

Napadi jemenskih Huta dronovima na Saudijsku Arabiju i zauzimanje ostrva Perim u moreuzu Bab el-Mandab izazvali su novi talas neizvesnosti na tržištu. Kao rezultat, Saudijska Arabija je bila prinuđena da zatvori naftovod Istok-Zapad. Taj naftovod je od ključnog značaja za izvoz nafte iz regiona. Rast cene nafte odrazio se i na druga tržišta energenata. Referentna cena gasa u Velikoj Britaniji porasla je za 5 odsto, na 208,73 po termalnoj jedinici. To je najviši nivo od decembra 2022. godine. Pored toga, prošle nedelje cena nafte prešla je 100 dolara po barelu, prvi put od jula.

Turbulentna godina za energente i berzanska kretanja

Ova godina je bila izuzetno turbulentna za energente. Rat između SAD i Izraela sa Iranom doveo je do poremećaja snabdevanja naftom i gasom širom Bliskog istoka. U aprilu je cena nafte dostigla vrhunac od 126 dolara, da bi potom pala tokom leta. Pad je usledio zbog nade u trajno primirje, ali su nakon propasti memoranduma između SAD i Irana cene ponovo počele da rastu. Proizvodnja nafte u Saudijskoj Arabiji bila je pod pritiskom i pre napada na glavni naftovod. Prema podacima Blumberga, Rijad je OPEK-u prijavio najnižu proizvodnju sirove nafte u avgustu od 1990. godine.

Kretanja na berzama i druge cene sirovina

Evropski berzanski indeksi zasad beleže blagi rast. Ruski MOEX indeks pao je 1,48 odsto, dok je FTSE porastao 0,55 odsto. Francuski CAC ostao je skoro nepromenjen. Fjučersi evropskog prirodnog gasa na TTF tržištu danas su iznosili 79,52 evra za megavat-sat. Američki indeksi juče su blago porasli. Indeks Dau Džons uvećan je za 0,98 odsto, a S&P za 0,86 odsto. Vrednost evra prema dolaru iznosi 1,1639 dolara. Cena zlata iznosi 4.360,42 dolara za trojsku uncu, što predstavlja dnevni pad od 1,10 odsto. Cena pšenice na svetskim berzama je 722 centa za bušel, uz pad od 0,45 odsto.

Izjave i prognoze analitičara

Kris Bošam iz brokerske kuće IG izjavio je da povratak na prolećne maksimume “izgleda sve verovatnije”. On je upozorio da se rizik od novih poremećaja širi i van Zaliva. Pretnja od obnavljanja napada Huta na brodove dodatno povećava neizvesnost na energetskim i trgovinskim rutama. Kao rezultat, investitori prate razvoj događaja i moguće posledice na globalno snabdevanje energentima. Cene nafte ostaju pod stalnim pritiskom geopolitičkih tenzija i ograničenja proizvodnje.

Pročitaj još

U Trendu