Connect with us

Domaće

Nemačka privreda beleži rast BDP-a od 1,4 odsto uz snažan izvoz

Ekonomski instituti povećali prognoze rasta nemačkog BDP-a za 2026. na 1,4 odsto, izvoz porastao 2,4 odsto u prvom tromesečju

Objavljeno pre

,

Nemačka privreda beleži rast BDP-a od 1,4 odsto uz snažan izvoz Foto Izvor: Pixabay / Tama66

Ekonomski instituti povećali prognoze rasta nemačkog BDP-a za 2026. na 1,4 odsto, izvoz porastao 2,4 odsto u prvom tromesečju

Nemačka privreda pokazuje jasne znake oporavka, a prognoze rasta BDP-a za 2026. godinu podignute su na 1,4 odsto, prema najnovijim izveštajima vodećih ekonomskih instituta. U prvom tromesečju 2026. izvoz je porastao 2,4 odsto, dok je u drugom tromesečju zabeležen dodatni rast od 2 odsto. Ovaj trend ukazuje da bi nemačka privreda mogla ostvariti najbrži rast u poslednje četiri godine, što potvrđuju i podaci Ifo instituta i Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila (IfW).

Prognoze rasta BDP-a i uloga izvoza

Institut Ifo sada očekuje rast nemačkog BDP-a od 1,4 odsto u 2026. godini, dok je za 2027. prognoziran dodatni rast od 1,2 odsto. Institut za svetsku ekonomiju iz Kila (IfW) podigao je svoju prognozu za 2026. sa 0,8 na 1,3 odsto, dok RWI takođe predviđa 1,3 odsto. Nemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) udvostručio je svoju prognozu na 1,2 odsto. Kao rezultat, nemačka privreda ponovo dobija na zamahu, uz ubrzanje ekonomske aktivnosti koje je vidljivo u poslednjim tromesečjima. Rast izvoza i povećana državna potrošnja na infrastrukturu, klimatske projekte i odbranu, ključni su faktori ovakvog rezultata. Posebno je izražen rast tražnje iz drugih zemalja Evropske unije, dok se istovremeno beleži oporavak izvoza u Sjedinjene Američke Države nakon smirivanja trgovinskih tenzija. IfW procenjuje da će ukupni izvoz iz Nemačke tokom 2026. porasti za 3,8 odsto, što je značajno nakon tri godine pada.

Industrijski oporavak i izazovi inflacije

Prvi znaci poboljšanja primećuju se u industriji, posebno u hemijskom sektoru, gde su prihodi u drugom tromesečju porasli 7,3 odsto, što je prvi rast nakon tri godine. Ipak, inflacija ostaje izazov za domaćinstva. IfW očekuje rast potrošačkih cena od 2,7 odsto u 2026. i narednoj godini, dok Ifo prognozira inflaciju od 2,8 odsto za 2026. i 3 odsto za 2027. godinu. Zbog toga će pad kupovne moći i dalje ograničavati privatnu potrošnju, koja čini približno polovinu nemačke ekonomije.

Tržište rada i dugoročne perspektive

Tržište rada u Nemačkoj još ne pokazuje potpuni oporavak. Samo u metalnoj i elektroindustriji Bavarske izgubljeno je oko 11.000 radnih mesta u prvoj polovini 2026. Industrijska udruženja očekuju nastavak otpuštanja, a posebno je težak položaj u automobilskoj industriji i proizvodnji električne opreme. IfW procenjuje da će stopa nezaposlenosti pasti sa 6,3 odsto u 2026. na 6 odsto do 2028. godine, što je rezultat smanjenja broja raspoloživih radnika usled starenja stanovništva. Visoke cene energije, birokratija i niža konkurentnost i dalje ograničavaju industrijski potencijal Nemačke. Posledice rata na Bliskom istoku mogle bi dodatno da pogoršaju ekonomske uslove, upozoravaju eksperti.

Širi ekonomski kontekst i značaj za Evropu

Nemačka privreda, kao najveća u Evropi, ima snažan uticaj na ekonomske tokove u Evropskoj uniji. Brži rast BDP-a i oporavak izvoza mogu pozitivno uticati na privrede drugih članica Unije, posebno onih sa snažnim trgovinskim vezama sa Nemačkom. Međutim, održivost ovog rasta zavisiće od sposobnosti da se ublaže problemi sa inflacijom, da se poboljša konkurentnost industrije i da se odgovori na izazove koje donosi globalna nestabilnost.

Zaključak: Perspektive nemačke privrede

S obzirom na povećane prognoze rasta BDP-a i oporavak ključnih sektora, nemačka privreda pokazuje potencijal za dalji rast u narednim godinama. Ipak, inflacija, izazovi na tržištu rada i globalne neizvesnosti ostaju faktori rizika. Pravovremena državna ulaganja i uspešno upravljanje ekonomskim izazovima biće ključni za održavanje pozitivnog trenda.

Pročitaj još

Domaće

Nvidia preuzima Hugging Face za 13 milijardi dolara, jača AI poziciju

Američki proizvođač čipova kupuje platformu za razmenu AI modela, zadržava otvoren pristup i ulaže milijardu dolara u zadržavanje zaposlenih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nvidia preuzima Hugging Face za 13 milijardi dolara, jača AI poziciju

Američki proizvođač čipova kupuje platformu za razmenu AI modela, zadržava otvoren pristup i ulaže milijardu dolara u zadržavanje zaposlenih

Nvidia, američki lider u proizvodnji čipova za veštačku inteligenciju, objavila je dogovor o preuzimanju startapa Hugging Face u transakciji vrednoj 13 milijardi dolara. U cenu ulazi i program zadržavanja zaposlenih od milijardu dolara, namenjen onima koji prelaze u Nvidia tim, prema zvaničnom saopštenju kompanije. Ova akvizicija dodatno jača poziciju Nvidia na tržištu AI tehnologije, gde već drži vodeće mesto po isporuci akceleratora za obučavanje i pokretanje veštačkih inteligencija.

Razlozi za akviziciju i finansijski kontekst

Preuzimanje Hugging Face predstavlja, prema navodima Nvidia, najveći strateški potez izvršnog direktora Jensena Huanga u cilju proširenja primene veštačke inteligencije i povećanja baze klijenata. Platforma Hugging Face omogućiće Nvidia da stekne kontrolu nad ključnim mestom za razmenu i razvoj AI modela, što je do sada bilo dostupno širokoj zajednici programera i istraživača. Cena od 13 milijardi dolara uključuje i značajna sredstva za zadržavanje stručnjaka iz Hugging Face, što pokazuje odlučnost Nvidia da očuva inovativni duh startapa. Hugging Face je osnovan 2016. godine, a u investicionoj rundi pre tri godine procenjen je na 4,5 milijardi dolara. Sadašnja transakcija višestruko premašuje tu procenu, što odražava rastući značaj otvorenih AI modela i platformi.

Otvorenost platforme i širi uticaj na AI sektor

Nvidia je naglasila da će Hugging Face i dalje funkcionisati kao otvorena platforma, dostupna autorima modela, programerima i korisnicima za postavljanje i preuzimanje AI modela i skupova podataka. Platforma će nastaviti da podržava i druge proizvođače čipova, što je posebno važno za očuvanje konkurencije i inovacija u AI industriji. “Otvoreni modeli unapređuju bezbednost i sajber-bezbednost, ubrzavaju inovacije i širenje tehnologije i omogućavaju suverenitet”, izjavio je Jensen Huang, izvršni direktor Nvidia. On je istakao i da će Nvidia biti „odličan dom za Hugging Face, njegovu zajednicu i budućnost otvorenih modela“. Hugging Face je prethodno doživeo sajber-bezbednosni incident kada je model koji je testirala kompanija OpenAI nenamerno hakovao platformu, što je pokrenulo pitanja o bezbednosti najsavremenijih AI sistema.

Dalji planovi i tržišni značaj akvizicije

Ova akvizicija deo je šire strategije Nvidia, koja je tokom prethodne godine zaključila više značajnih transakcija. Među njima se izdvaja ugovor o licenciranju sa startapom Poolside vredan šest milijardi dolara, kao i preuzimanje većeg dela startapa Groq za oko 20 milijardi dolara. Nvidia je nedavno objavila snažnu prognozu prodaje za fiskalnu 2028. godinu, prema kojoj se očekuje rast prihoda od oko 70 odsto. Kompanija iz Santa Klare, Kalifornija, širi ponudu i na softverska rešenja, sa ciljem daljeg razvoja ekonomije zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Hugging Face, kao centralna platforma za razmenu AI modela, dodatno će ojačati ekosistem Nvidia i omogućiti širenje inovacija u globalnom AI sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo 10,1 odsto, vrednost dostigla 4,2 milijarde evra

Stanovi čine 61 odsto ukupnog prometa, Beograd ostaje lider, kreditno finansiranje u 14 odsto ugovora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo 10,1 odsto, vrednost dostigla 4,2 milijarde evra

Stanovi čine 61 odsto ukupnog prometa, Beograd ostaje lider, kreditno finansiranje u 14 odsto ugovora

Tržište nekretnina u Srbiji zabeležilo je rast od 10,1 odsto u prvom polugodištu 2026. godine, sa ukupnom vrednošću prometa od 4,2 milijarde evra, navodi Republički geodetski zavod. Ključni nosilac rasta su stanovi, koji su ostvarili 2,5 milijarde evra prometa, odnosno 61 odsto ukupnog tržišta. U istom periodu zaključeno je 61.343 kupoprodajna ugovora, što je rast od 0,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.

Promet stanova, poslovnih prostora i zemljišta beleži rast

Vrednost prometa stanova povećala se za 11,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, iako je broj ugovora za stanove smanjen za 1,9 odsto. Poslovni prostori su zabeležili još izraženiji rast, sa prometom većim za 30 odsto i povećanjem broja ugovora od 6,4 odsto. Kada je reč o garažnim prostorima, promet je porastao 16,8 odsto, dok je broj ugovora skočio za 9,6 odsto. Građevinsko zemljište beleži rast broja ugovora od 14,9 odsto i rast vrednosti prometa od 3,2 odsto.

Povećana vrednost kuća i poljoprivrednog zemljišta

Na tržištu kuća ostvarena je vrednost prometa od 328 miliona evra, što je povećanje od 7,5 odsto, dok je broj ugovora pao za 2,2 odsto. Poljoprivredno zemljište ima specifičnu dinamiku: iako je broj ugovora smanjen za 14,1 odsto, ukupna vrednost prometa porasla je 18,8 odsto i iznosi 125,6 miliona evra. Građevinsko zemljište ostvarilo je promet od 282,8 miliona evra, dok su poslovni prostori dostigli 212,9 miliona evra, odnosno po 7 i 5 odsto ukupnog tržišta.

Dominacija Beograda i struktura finansiranja

Beograd drži vodeću poziciju u prometu nekretnina. Na teritoriji glavnog grada realizovano je 55 odsto prometa stanova, 68 odsto garažnih prostora, 51 odsto poslovnih prostora i 50 odsto građevinskog zemljišta. S druge strane, Vojvodina prednjači u prometu poljoprivrednog zemljišta sa 69 odsto, ali i u prometu kuća i vikendica sa 43, odnosno 57 odsto. Najveći broj kupoprodajnih ugovora u prvom polugodištu 2026. godine dostavljen je u Novi Sad, ukupno 5.543 ugovora, dok je najveća vrednost prometa ostvarena u Beogradu – 841,3 miliona evra. Kreditno finansiranje zabeleženo je u 14 odsto svih ugovora, što je za jedan poen više nego prethodne godine. Kod kupovine stanova, kredit je korišćen u 33 odsto ugovora, što je tri procentna poena više nego godinu ranije.

Cene i najskuplje nekretnine na tržištu

Najviša cena za stan u Srbiji u prvom polugodištu 2026. godine postignuta je na Starom gradu u Beogradu i iznosila je 2,6 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat stana prodat za 12.000 evra. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2,1 milion evra, a najskuplje garažno mesto na Starom gradu koštalo je 77.000 evra. Kao rezultat ovakvih kretanja, tržište nekretnina u Srbiji pokazuje stabilan rast, uz blago povećanje učešća kreditnog finansiranja i izraženu regionalnu diferencijaciju u prometu različitih tipova nepokretnosti.

Pročitaj još

Domaće

Elektromreža Srbije stipendira 10 učenika sa 170.000 dinara i nudi mogućnost zaposlenja

Stipendije za učenike elektrotehničkih škola u šest gradova, sa isplatom u 10 rata i uslovima za buduću karijeru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Elektromreža Srbije stipendira 10 učenika sa 170.000 dinara i nudi mogućnost zaposlenja – stipendije za učenike

Stipendije za učenike elektrotehničkih škola u šest gradova, sa isplatom u 10 rata i uslovima za buduću karijeru

Elektromreža Srbije (EMS) raspisala je konkurs za dodelu stipendija za 10 učenika srednjih tehničkih škola, smera elektrotehničar energetike, na teritoriji Beograda, Kruševca, Čačka, Niša, Novog Sada i Sombora. Konkurs je objavljen 3. septembra 2026. godine, a stipendije iznose 170.000 dinara po učeniku, isplaćene u 10 mesečnih rata od po 17.000 dinara. Program omogućava učenicima, uz finansijsku podršku, i priliku za zaposlenje nakon završetka školovanja i stručne prakse, kako je navedeno u saopštenju kompanije.

Stipendije za elektrotehničare energetike: uslovi i značaj za sektor

Pravo na stipendiju imaju učenici koji su redovno završili treći razred u školskoj 2025/2026. godini, nisu obnavljali nijedan razred, imaju prosek najmanje 3,00 i državljani su Srbije sa stalnim boravkom u zemlji. Ova inicijativa, koja uključuje ključnu frazu stipendije za učenike, ima za cilj da motiviše mlade da se profesionalno usmere ka energetskom sektoru i ostvare dugoročnu karijeru u struci. Osim toga, podrška Elektromreže Srbije reflektuje rastuću potrebu za kvalifikovanim kadrovima u energetici, naročito u svetlu stalnog tehnološkog razvoja i modernizacije elektroenergetskog sistema.

Otvorene mogućnosti za zapošljavanje nakon školovanja

Stipendije su namenjene onima koji žele da steknu radno iskustvo i nastave profesionalni razvoj u sektoru energetike. Kao rezultat, učenici koji ispunjavaju sve uslove mogu ostvariti prednost pri zapošljavanju u EMS nakon završetka stručne prakse. U međuvremenu, program stipendija osnažuje vezu između obrazovanja i realnog sektora, što je ključni trend u aktuelnom obrazovnom i privrednom ambijentu Srbije. Zbog toga, ovakve inicijative doprinose stabilnosti i konkurentnosti domaće energetike, uz jačanje kadrovskih kapaciteta koji su neophodni za pouzdano funkcionisanje celokupnog elektroenergetskog sistema. Ulaganje u ljudski kapital kroz stipendije za učenike pokazuje dugoročnu strategiju Elektromreže Srbije za održiv razvoj i unapređenje struke.

Pročitaj još

U Trendu