Connect with us

Domaće

Plug-in hibridi emituju 4,6 puta više CO2 od dozvoljenog u Evropi

Studija ICCT otkrila da plug-in hibridna vozila imaju prosečnu emisiju CO2 znatno iznad evropskih normi, što menja pristup smanjenju emisija u automobilskoj industriji

Objavljeno pre

,

Plug-in hibridi emituju 4,6 puta više CO2 od dozvoljenog u Evropi – emisija CO2 kod plug-in hibrida Foto Izvor: Pixabay / Joenomias

Studija ICCT otkrila da plug-in hibridna vozila imaju prosečnu emisiju CO2 znatno iznad evropskih normi, što menja pristup smanjenju emisija u automobilskoj industriji

Plug-in hibridni automobili u Evropi beleže značajno veće emisije CO2 u realnim uslovima vožnje nego što to pokazuju zvanični homologacijski testovi. Prema najnovijoj studiji Međunarodnog saveta za čist transport (ICCT), prosečna emisija CO2 kod plug-in hibrida registrovanih 2023. godine bila je čak 4,6 puta viša od vrednosti dozvoljenih evropskim regulativama. Ova analiza, objavljena početkom septembra, ukazuje da ni povećan električni domet kod novijih modela nije doveo do očekivanog smanjenja emisija, što dovodi u pitanje dosadašnju ekološku strategiju automobilskog sektora.

Glavni razlog za ovako visok nivo emisije CO2 kod plug-in hibrida leži u navikama vozača, koji električni pogon koriste znatno manje nego što to predviđaju modeli na osnovu kojih Evropska unija određuje granice emisije. Na primer, za vozila registrovana 2021. godine, prosečna emisija CO2 bila je 3,5 puta viša od zvanično deklarisanih vrednosti. Ovi podaci pokazuju da su plug-in hibridi zapravo mnogo manje ekološki prihvatljivi u praksi nego što se do sada pretpostavljalo.

Emisija CO2 kod plug-in hibrida u fokusu regulatora

Pored toga, proširena analiza ICCT pokazuje da ni veći električni domet kod novih modela nije doveo do značajnog povećanja vožnje na struju. “Možda to deluje kontraintuitivno, ali povećanje električnog dometa novih modela nije se u praksi pretvorilo u veću upotrebu električnog režima”, izjavio je Peter Mok, direktor ICCT za Evropu. Ova izjava ukazuje da same tehničke inovacije nisu dovoljne bez promene navika korisnika i jasnijih regulatornih okvira.

S obzirom na to, plug-in hibridi su do sada predstavljali ključnu strategiju proizvođača automobila za ispunjavanje evropskih ciljeva u smanjenju emisija kod novih vozila. Tokom perioda od januara do jula ove godine, plug-in hibridi su činili oko 10% svih novih registracija automobila u Evropi, što odgovara broju od 558.000 vozila. Istovremeno, tradicionalni benzinski automobili činili su 22% novih registracija, dok su klasični hibridi (HEV) dostigli 37% tržišnog udela.

Promena metodologije i posledice po auto-industriju

ICCT najavljuje da će promena metodologije za obračun emisija CO2, koja treba da stupi na snagu 2027. godine, verovatno smanjiti atraktivnost plug-in hibrida kao instrumenta ispunjavanja evropskih ekoloških ciljeva. Kao rezultat, očekuje se i pad tržišnog udela ovih vozila, što bi moglo uticati na strategije proizvođača i tokove investicija u auto-industriji. U međuvremenu, deo proizvođača, naročito iz Nemačke, zalaže se za očuvanje hibridne tehnologije kao važnog dela evropske politike dekarbonizacije.

Evropska komisija je u decembru predložila ublažavanje zabrane prodaje novih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, planirane za 2035. godinu. Nemačka lobira za veću fleksibilnost u primeni ovih propisa, što dodatno komplikuje tržišnu i ekološku sliku. Na kraju, rezultati ove studije naglašavaju potrebu za realnijim pristupom u proceni uticaja plug-in hibrida na emisiju CO2 i redefinisanje njihove uloge u budućoj automobilskoj politici Evrope.

Pročitaj još

Domaće

Nvidia preuzima Hugging Face za 13 milijardi dolara, jača AI poziciju

Američki proizvođač čipova kupuje platformu za razmenu AI modela, zadržava otvoren pristup i ulaže milijardu dolara u zadržavanje zaposlenih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nvidia preuzima Hugging Face za 13 milijardi dolara, jača AI poziciju

Američki proizvođač čipova kupuje platformu za razmenu AI modela, zadržava otvoren pristup i ulaže milijardu dolara u zadržavanje zaposlenih

Nvidia, američki lider u proizvodnji čipova za veštačku inteligenciju, objavila je dogovor o preuzimanju startapa Hugging Face u transakciji vrednoj 13 milijardi dolara. U cenu ulazi i program zadržavanja zaposlenih od milijardu dolara, namenjen onima koji prelaze u Nvidia tim, prema zvaničnom saopštenju kompanije. Ova akvizicija dodatno jača poziciju Nvidia na tržištu AI tehnologije, gde već drži vodeće mesto po isporuci akceleratora za obučavanje i pokretanje veštačkih inteligencija.

Razlozi za akviziciju i finansijski kontekst

Preuzimanje Hugging Face predstavlja, prema navodima Nvidia, najveći strateški potez izvršnog direktora Jensena Huanga u cilju proširenja primene veštačke inteligencije i povećanja baze klijenata. Platforma Hugging Face omogućiće Nvidia da stekne kontrolu nad ključnim mestom za razmenu i razvoj AI modela, što je do sada bilo dostupno širokoj zajednici programera i istraživača. Cena od 13 milijardi dolara uključuje i značajna sredstva za zadržavanje stručnjaka iz Hugging Face, što pokazuje odlučnost Nvidia da očuva inovativni duh startapa. Hugging Face je osnovan 2016. godine, a u investicionoj rundi pre tri godine procenjen je na 4,5 milijardi dolara. Sadašnja transakcija višestruko premašuje tu procenu, što odražava rastući značaj otvorenih AI modela i platformi.

Otvorenost platforme i širi uticaj na AI sektor

Nvidia je naglasila da će Hugging Face i dalje funkcionisati kao otvorena platforma, dostupna autorima modela, programerima i korisnicima za postavljanje i preuzimanje AI modela i skupova podataka. Platforma će nastaviti da podržava i druge proizvođače čipova, što je posebno važno za očuvanje konkurencije i inovacija u AI industriji. “Otvoreni modeli unapređuju bezbednost i sajber-bezbednost, ubrzavaju inovacije i širenje tehnologije i omogućavaju suverenitet”, izjavio je Jensen Huang, izvršni direktor Nvidia. On je istakao i da će Nvidia biti „odličan dom za Hugging Face, njegovu zajednicu i budućnost otvorenih modela“. Hugging Face je prethodno doživeo sajber-bezbednosni incident kada je model koji je testirala kompanija OpenAI nenamerno hakovao platformu, što je pokrenulo pitanja o bezbednosti najsavremenijih AI sistema.

Dalji planovi i tržišni značaj akvizicije

Ova akvizicija deo je šire strategije Nvidia, koja je tokom prethodne godine zaključila više značajnih transakcija. Među njima se izdvaja ugovor o licenciranju sa startapom Poolside vredan šest milijardi dolara, kao i preuzimanje većeg dela startapa Groq za oko 20 milijardi dolara. Nvidia je nedavno objavila snažnu prognozu prodaje za fiskalnu 2028. godinu, prema kojoj se očekuje rast prihoda od oko 70 odsto. Kompanija iz Santa Klare, Kalifornija, širi ponudu i na softverska rešenja, sa ciljem daljeg razvoja ekonomije zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Hugging Face, kao centralna platforma za razmenu AI modela, dodatno će ojačati ekosistem Nvidia i omogućiti širenje inovacija u globalnom AI sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo 10,1 odsto, vrednost dostigla 4,2 milijarde evra

Stanovi čine 61 odsto ukupnog prometa, Beograd ostaje lider, kreditno finansiranje u 14 odsto ugovora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tržište nekretnina u Srbiji poraslo 10,1 odsto, vrednost dostigla 4,2 milijarde evra

Stanovi čine 61 odsto ukupnog prometa, Beograd ostaje lider, kreditno finansiranje u 14 odsto ugovora

Tržište nekretnina u Srbiji zabeležilo je rast od 10,1 odsto u prvom polugodištu 2026. godine, sa ukupnom vrednošću prometa od 4,2 milijarde evra, navodi Republički geodetski zavod. Ključni nosilac rasta su stanovi, koji su ostvarili 2,5 milijarde evra prometa, odnosno 61 odsto ukupnog tržišta. U istom periodu zaključeno je 61.343 kupoprodajna ugovora, što je rast od 0,2 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.

Promet stanova, poslovnih prostora i zemljišta beleži rast

Vrednost prometa stanova povećala se za 11,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, iako je broj ugovora za stanove smanjen za 1,9 odsto. Poslovni prostori su zabeležili još izraženiji rast, sa prometom većim za 30 odsto i povećanjem broja ugovora od 6,4 odsto. Kada je reč o garažnim prostorima, promet je porastao 16,8 odsto, dok je broj ugovora skočio za 9,6 odsto. Građevinsko zemljište beleži rast broja ugovora od 14,9 odsto i rast vrednosti prometa od 3,2 odsto.

Povećana vrednost kuća i poljoprivrednog zemljišta

Na tržištu kuća ostvarena je vrednost prometa od 328 miliona evra, što je povećanje od 7,5 odsto, dok je broj ugovora pao za 2,2 odsto. Poljoprivredno zemljište ima specifičnu dinamiku: iako je broj ugovora smanjen za 14,1 odsto, ukupna vrednost prometa porasla je 18,8 odsto i iznosi 125,6 miliona evra. Građevinsko zemljište ostvarilo je promet od 282,8 miliona evra, dok su poslovni prostori dostigli 212,9 miliona evra, odnosno po 7 i 5 odsto ukupnog tržišta.

Dominacija Beograda i struktura finansiranja

Beograd drži vodeću poziciju u prometu nekretnina. Na teritoriji glavnog grada realizovano je 55 odsto prometa stanova, 68 odsto garažnih prostora, 51 odsto poslovnih prostora i 50 odsto građevinskog zemljišta. S druge strane, Vojvodina prednjači u prometu poljoprivrednog zemljišta sa 69 odsto, ali i u prometu kuća i vikendica sa 43, odnosno 57 odsto. Najveći broj kupoprodajnih ugovora u prvom polugodištu 2026. godine dostavljen je u Novi Sad, ukupno 5.543 ugovora, dok je najveća vrednost prometa ostvarena u Beogradu – 841,3 miliona evra. Kreditno finansiranje zabeleženo je u 14 odsto svih ugovora, što je za jedan poen više nego prethodne godine. Kod kupovine stanova, kredit je korišćen u 33 odsto ugovora, što je tri procentna poena više nego godinu ranije.

Cene i najskuplje nekretnine na tržištu

Najviša cena za stan u Srbiji u prvom polugodištu 2026. godine postignuta je na Starom gradu u Beogradu i iznosila je 2,6 miliona evra, dok je najskuplji kvadrat stana prodat za 12.000 evra. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 2,1 milion evra, a najskuplje garažno mesto na Starom gradu koštalo je 77.000 evra. Kao rezultat ovakvih kretanja, tržište nekretnina u Srbiji pokazuje stabilan rast, uz blago povećanje učešća kreditnog finansiranja i izraženu regionalnu diferencijaciju u prometu različitih tipova nepokretnosti.

Pročitaj još

Domaće

Elektromreža Srbije stipendira 10 učenika sa 170.000 dinara i nudi mogućnost zaposlenja

Stipendije za učenike elektrotehničkih škola u šest gradova, sa isplatom u 10 rata i uslovima za buduću karijeru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Elektromreža Srbije stipendira 10 učenika sa 170.000 dinara i nudi mogućnost zaposlenja – stipendije za učenike

Stipendije za učenike elektrotehničkih škola u šest gradova, sa isplatom u 10 rata i uslovima za buduću karijeru

Elektromreža Srbije (EMS) raspisala je konkurs za dodelu stipendija za 10 učenika srednjih tehničkih škola, smera elektrotehničar energetike, na teritoriji Beograda, Kruševca, Čačka, Niša, Novog Sada i Sombora. Konkurs je objavljen 3. septembra 2026. godine, a stipendije iznose 170.000 dinara po učeniku, isplaćene u 10 mesečnih rata od po 17.000 dinara. Program omogućava učenicima, uz finansijsku podršku, i priliku za zaposlenje nakon završetka školovanja i stručne prakse, kako je navedeno u saopštenju kompanije.

Stipendije za elektrotehničare energetike: uslovi i značaj za sektor

Pravo na stipendiju imaju učenici koji su redovno završili treći razred u školskoj 2025/2026. godini, nisu obnavljali nijedan razred, imaju prosek najmanje 3,00 i državljani su Srbije sa stalnim boravkom u zemlji. Ova inicijativa, koja uključuje ključnu frazu stipendije za učenike, ima za cilj da motiviše mlade da se profesionalno usmere ka energetskom sektoru i ostvare dugoročnu karijeru u struci. Osim toga, podrška Elektromreže Srbije reflektuje rastuću potrebu za kvalifikovanim kadrovima u energetici, naročito u svetlu stalnog tehnološkog razvoja i modernizacije elektroenergetskog sistema.

Otvorene mogućnosti za zapošljavanje nakon školovanja

Stipendije su namenjene onima koji žele da steknu radno iskustvo i nastave profesionalni razvoj u sektoru energetike. Kao rezultat, učenici koji ispunjavaju sve uslove mogu ostvariti prednost pri zapošljavanju u EMS nakon završetka stručne prakse. U međuvremenu, program stipendija osnažuje vezu između obrazovanja i realnog sektora, što je ključni trend u aktuelnom obrazovnom i privrednom ambijentu Srbije. Zbog toga, ovakve inicijative doprinose stabilnosti i konkurentnosti domaće energetike, uz jačanje kadrovskih kapaciteta koji su neophodni za pouzdano funkcionisanje celokupnog elektroenergetskog sistema. Ulaganje u ljudski kapital kroz stipendije za učenike pokazuje dugoročnu strategiju Elektromreže Srbije za održiv razvoj i unapređenje struke.

Pročitaj još

U Trendu