Connect with us

Domaće

Investicije u data centre na Balkanu premašuju 2 milijarde evra u 2026. godini

Veliki projekti u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji privlače milijarde evra, uz rast broja radnih mesta i ekološke inovacije

Objavljeno pre

,

Investicije u data centre na Balkanu premašuju 2 milijarde evra u 2026. godini – data centri na Balkanu Foto Izvor: Pixabay / Akela999

Veliki projekti u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji privlače milijarde evra, uz rast broja radnih mesta i ekološke inovacije

Data centri na Balkanu privukli su pažnju globalnih investitora, sa investicijama koje u 2026. godini premašuju 2 milijarde evra. Projekti u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji donose nove kapacitete, zapošljavanje i inovacije u regionu, prema zvaničnim najavama i investicionim planovima. U okolini Dimitrovgrada u Srbiji planira se izgradnja jednog od najvećih data centara u Evropi, vrednog više od dve milijarde evra. Predviđena snaga ovog centra biće 320 megavata, a projekat bi mogao otvoriti između 400 i 500 novih radnih mesta, navode opštinske vlasti.

Rast ulaganja i ključni projekti u regionu

Najveći tehnološki projekat u Sloveniji trenutno je ARNES data centar i “Fabrika veštačke inteligencije” u Mariboru. Ukupna vrednost ovog kompleksa iznosi 150 miliona evra. Izgradnja je počela 2025. godine, a završetak i puna operativnost očekuju se do 2027. godine. Ovaj centar će koristiti čistu energiju iz hidroelektrane Mariborski otok, a otpadna toplota biće iskorišćena za grejanje grada Maribora. U Hrvatskoj, projekat Pantheon u Topuskom procenjen je na više od 50 milijardi evra. Planirani data centar snage 1 gigavat bi prema projekcijama mogao biti jedan od najsavremenijih u Evropi, uz pouzdanost iznad Tier 4 standarda. Izgradnja bi trebalo da počne 2027. godine, a predviđa se otvaranje više od 3.000 radnih mesta tokom radova i oko 1.500 po završetku.

Regionalna konkurencija i ekonomski značaj

U Bosni i Hercegovini američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy planira izgradnju data centra snage 100 megavata u Mostaru, sa investicijom od oko 530 miliona evra. Pored toga, BiH pokreće projekte državnih data centara sa ciljem jačanja digitalne nezavisnosti. Crna Gora želi da postane centar za zelene data centre koristeći višak energije iz hidroelektrana, solarnih i vetroparkova. Premijer Milojko Spajić najavio je privlačenje globalnih investitora u ovom sektoru. Severna Makedonija ima oko sedam manjih i srednjih data centara, ali aktivno radi na privlačenju novih investitora, uključujući i pregovore sa velikim multinacionalnim kompanijama. Prema navodima premijera Hristijana Mickoskog, država pregovara sa 5 do 6 potencijalnih investitora za komercijalne data centre.

Ekološki standardi i perspektiva daljeg rasta

Potreba za data centrima u regionu raste zbog sve veće digitalizacije i tražnje za cloud uslugama. Zemlje bivše Jugoslavije ističu prednosti kao što su dostupnost energije, vode i prostora, ali i ekološke inovacije poput solarnih panela i korišćenja otpadne toplote. Investicije u data centre na Balkanu, posebno u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, značajno doprinose zapošljavanju i tehnološkom razvoju regiona. S obzirom na ograničenja prostora i rastuće energetske zahteve, dalji razvoj ovog sektora zavisiće od održivih rešenja i privlačenja novih investitora.

Pročitaj još

Domaće

Srpska privreda beleži rast BDP-a od 3,8 odsto u drugom kvartalu 2026.

Rast srpske privrede predvode trgovina i građevinarstvo, ali stručnjaci upozoravaju na održivost trenutnog modela

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska privreda beleži rast BDP-a od 3,8 odsto u drugom kvartalu 2026. – rast srpske privrede

Rast srpske privrede predvode trgovina i građevinarstvo, ali stručnjaci upozoravaju na održivost trenutnog modela

Srpska privreda ostvarila je realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,8 odsto u drugom kvartalu 2026. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Ovaj rezultat, koji je usledio nakon rasta od 3,2 odsto u prvom kvartalu, svrstava Srbiju među zemlje sa najvišim stopama privrednog rasta u Evropi u prvoj polovini godine. Ključni pokretači rasta BDP-a bili su sektor trgovine na veliko i malo, kao i građevinarstvo, dok je značajan doprinos došao od potrošnje stanovništva i državnih investicija.

Glavni pokretači rasta BDP-a

Prema analizi Veljka Mijuškovića sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, najveći realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u građevinarstvu, sa 9,1 odsto. Uslužni sektor, koji uključuje stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, porastao je 5,8 odsto. Trgovina, saobraćaj, skladištenje, smeštaj i ishrana, beleže rast od 4,4 odsto. Kada se BDP posmatra sa rashodne strane, potrošnja domaćinstava povećana je za četiri odsto, državna potrošnja za 2,5 odsto, a bruto investicije u osnovna sredstva za 3,3 odsto. Istovremeno, izvoz robe i usluga porastao je 4,1 odsto, dok je uvoz rastao nešto brže, 5,2 odsto. “Domaća tražnja, posebno potrošnja, trenutno predstavlja veoma značajan pokretač privredne aktivnosti, ali doprinos daju i investicije i izvoz”, ocenjuje Mijušković.

Održivost privrednog rasta i struktura BDP-a

Sagovornici ističu da trenutni model rasta, koji počiva na potrošnji građana i državnim ulaganjima, nije dugoročno održiv. Milorad Filipović, profesor Ekonomskog fakulteta, naglašava: “To je jednokratni rast, koji može da se ponavlja samo onoliko koliko država ulaže, a država ulaže sve više i više, ali se sve više i više i zadužuje. To dugoročno vodi u ekonomski kolaps.” On dodaje da rast zasnovan na potrošnji nije zdrav i da nije dugoročan. Prema rečima Mijuškovića, dugoročno najkvalitetniji model bio bi onaj u kojem sve veći deo rasta dolazi iz privatnih investicija, rasta produktivnosti, tehnološkog napretka i izvoza proizvoda i usluga više dodate vrednosti. Posebno je važno pratiti odnos izvoza i uvoza, jer ako domaća potrošnja duže vreme raste brže od domaće proizvodnje, dodatna tražnja preliva se u povećan uvoz.

Perspektive do kraja godine i izazovi

Na pitanje da li se ovakav tempo može zadržati, Mijušković ističe da je dosadašnji rast dobra osnova za ostatak godine, ali da stopa od 3,8 odsto ne mora biti ponovljena u svakom narednom kvartalu. “Mnogo će zavisiti od nastavka investicionog ciklusa, realnog rasta zarada i potrošnje, poljoprivredne sezone, kretanja industrijske proizvodnje, izvozne tražnje iz Evropske unije, posebno Nemačke, kao i od energetskih i geopolitičkih rizika”, navodi on. Upozorava i na signale za oprez, poput slabijih rezultata industrijske proizvodnje tokom letnjih meseci. Filipović, s druge strane, izražava rezervu prema prvim procenama BDP-a, ističući da se preliminarni podaci obično kasnije revidiraju naniže za 0,2 do 0,3 procentna poena. Konačni podaci za celu godinu očekuju se u oktobru naredne godine. Za naredni period stručnjaci smatraju da je ključno jačanje proizvodnih i izvoznih kapaciteta, kako bi rast srpske privrede bio dugoročno održiv.

Pročitaj još

Domaće

Ševron investira više od sedam milijardi dolara u povećanje proizvodnje nafte u Venecueli

Američka naftna kompanija planira da udvostruči proizvodnju nafte u Venecueli na 600.000 barela dnevno u narednih pet godina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ševron investira više od sedam milijardi dolara u povećanje proizvodnje nafte u Venecueli – investicija Ševrona u Venecueli

Američka naftna kompanija planira da udvostruči proizvodnju nafte u Venecueli na 600.000 barela dnevno u narednih pet godina

Ševron, američka naftna kompanija, najavila je investiciju veću od sedam milijardi dolara (oko šest milijardi evra) u Venecueli u narednih pet godina. Kompanija planira da udvostruči proizvodnju nafte u toj zemlji i dostigne 600.000 barela dnevno, u poređenju sa trenutnih 280.000 barela dnevno. Ova odluka deo je strategije proširenja poslovanja u venecuelanskom naftnom sektoru, saopštio je Ševron.

Kompanija je dobila prava na dodatne površine u naftnom pojasu Orinoko, uključujući dva susedna područja u regionu Karabobo. Ove nove koncesije biće deo zajedničkog ulaganja nazvanog Petroindependencija. Kao rezultat, proširenje postojećih operacija omogućiće značajan rast proizvodnje ekstra-teške nafte.

Investicija Ševrona u Venecueli i uticaj na proizvodnju nafte

Prema navodima Ševrona, novi sporazumi predviđaju poboljšane fiskalne, komercijalne i pravne uslove. Ovi uslovi su ključni za dugoročna ulaganja i održiv razvoj proizvodnje. Ukupni troškovi proizvodnje iz novih projekata trebalo bi da budu manji od 20 dolara po barelu, što doprinosi konkurentnosti kompanije na globalnom tržištu. Kompanija je od 1923. godine prisutna u Venecueli i trenutno je jedina velika američka naftna kompanija koja posluje u toj zemlji, kroz zajednička ulaganja sa državnom kompanijom PDVSA.

U tri pogona Ševrona u Venecueli zabeležen je rast proizvodnje od 15 odsto od početka godine. Ovakav rezultat ukazuje na rastući značaj venecuelanskih naftnih rezervi za američke kompanije. Osim toga, nova ulaganja dolaze u trenutku kada investitori ponovo pokazuju interesovanje za venecuelansko tržište sirove nafte, koje raspolaže najvećim svetskim rezervama ovog energenta.

Izjave rukovodstva i širi tržišni kontekst

Izvršni direktor Ševrona, Majk Virt, istakao je da više od jednog veka prisustva kompanije u Venecueli daje dodatno poverenje u potencijal tamošnjih resursa. On je naglasio da novi sporazumi omogućavaju dugoročna ulaganja i povećanje konkurentnosti. Najnovija najava investicije usledila je nekoliko dana nakon što je američki predsednik Donald Tramp objavio novi sporazum o razvoju venecuelanskih naftnih rezervi i povećanju američkog prisustva u energetskom sektoru te zemlje. Međutim, Ševronov plan širenja predstavlja zaseban aranžman, što dodatno podvlači strateški značaj ovih ulaganja.

Venecuela ima najveće svetske rezerve nafte, što ovu zemlju čini ključnim akterom na globalnom tržištu energenata. S obzirom na povoljnu cenu proizvodnje i unapređene uslove poslovanja, Ševron očekuje da investicija donese dugoročnu stabilnost i rast prihoda. Pored toga, ulazak dodatnih sredstava i tehnologije može pozitivno uticati na lokalnu ekonomiju i dugoročnu poziciju Venecuele u sektoru nafte.

Pročitaj još

Domaće

Jaguar Land Rover lansirao prvi električni Range Rover sa cenom od 154.070 funti

Luksuzni SUV donosi domet do 599 kilometara i dva elektromotora od po 260 kW, proizvodnja u Solihalu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jaguar Land Rover lansirao prvi električni Range Rover sa cenom od 154.070 funti

Luksuzni SUV donosi domet do 599 kilometara i dva elektromotora od po 260 kW, proizvodnja u Solihalu

Jaguar Land Rover je predstavio svoj prvi potpuno električni Range Rover, sa početnom cenom od 154.070 funti na britanskom tržištu. Ovim modelom kompanija uvodi električni pogon u svoju najpoznatiju liniju luksuznih SUV vozila. Proizvodnja će se odvijati u fabrici u Solihalu, gde se Range Rover proizvodi od 1970. godine.

Električni Range Rover donosi domet do 599 kilometara

Novi električni Range Rover pokreću dva elektromotora, svaki snage 260 kilovata. Kombinovana snaga iznosi 550 konjskih snaga, uz obrtni moment od 850 njutn-metara. Prema WLTP standardu, domet vozila je do 372 milje, odnosno oko 599 kilometara, dok je procenjeni realni domet do 535 kilometara. Baterija kapaciteta 118,5 kilovat-časova koristi 800-voltnu tehnologiju punjenja. Osim toga, automobil ubrzava od 0 do 100 kilometara na sat za 4,3 sekunde.

Brzo punjenje i dug razvoj električnog pogona

Baterija se od 10 do 80% može napuniti za 22 minuta. Za samo 10 minuta punjenja moguće je ostvariti dodatni domet do 220 kilometara, prema WLTP standardu. Jaguar Land Rover je razvoj električnog Range Rovera sproveo tokom više od deset godina. U pripremi zaposlenih za proizvodnju novog modela učestvovalo je oko 10.500 radnika. Osim toga, kompanija naglašava da ovaj model predstavlja ključni korak u prelasku sa vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem na električni pogon.

Uticaj na tržište luksuznih automobila

Električni Range Rover koristi napredne tehnologije punjenja i baterija, što ga pozicionira među najinovativnijim modelima u luksuznom segmentu. S obzirom na domet i performanse, vozilo će konkurisati modelima vodećih proizvođača električnih automobila. Takođe, ulazak Range Rovera u električni segment može imati značajan uticaj na strategije drugih premijum brendova. Kao rezultat, očekuje se da će električni Range Rover privući kupce koji traže luksuz, performanse i održivost. Ovim potezom Jaguar Land Rover potvrđuje posvećenost transformaciji svog portfolija i jačanju pozicije na globalnom tržištu električnih vozila.

Pročitaj još

U Trendu