Connect with us

Domaće

Pošta Srbije uvodi naplatu za zastupanje na carini, dodatni troškovi do 200 dinara

Za pakete do 50 evra naplaćuje se 20 odsto PDV-a, 200 dinara carinski pregled i 60 dinara provizija

Published

on

Ceremonial signing of the Protocol on Cooperation between Posta Srbije d.o.o. and the Office for Information Technology and Electronic Governance regarding the receipt and transfer of electronic messages to the Single Electronic Mailbox (eMailbox) on the eGovernment Portal was held at the House of eGovernment. Svecano potpisivanje Protokola o saradnji izmedju Poste Srbije d.o.o. i Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu u vezi prijema i prenosa elektronske poruke u Jedinstveno elektronsko sanduce (eSanduce) na Portalu eUprava odrzano je u Kuci eUprave.

Za pakete do 50 evra naplaćuje se 20 odsto PDV-a, 200 dinara carinski pregled i 60 dinara provizija

Pošta Srbije od 23. februara uvodi naplatu usluge zastupanja u sačinjavanju elektronske carinske deklaracije ili podnošenja pošiljke na carinski pregled za male pošiljke iz inostranstva, čime se faktički ukida besplatna dostava („free shipping“) za kupce iz Srbije. Svi koji su naručivali robu, posebno manje vrednosti, sa platformi poput Ali Express-a, suočiće se sa dodatnim troškovima koji mogu dostići nekoliko stotina dinara, što za pojedine proizvode premašuje njihovu vrednost.

Prema javno dostupnim cenovnicima, Pošta Srbije naplaćuje 200 dinara za uslugu carinskog pregleda i 60 dinara kao proviziju za prenos novca. Za pošiljke vrednosti do 50 evra, obračunava se i 20 odsto PDV-a na vrednost robe. Za robu vrednosti preko 50 evra, naplaćuje se 10 odsto carine na osnovnu vrednost, 20 odsto PDV-a na zbir vrednosti i carine, kao i 200 dinara fiksnog troška i jedan odsto provizije za uplatu dažbina.

Iz Pošte Srbije ističu da su svi cenovnici javno dostupni u poslovnicama i na zvaničnom sajtu kompanije. “Pošta Srbije vrši naplatu duga obračunatog od strane Uprave carina za one pošiljke za koje je zadužena upravo od Uprave carina. Za ove pošiljke, koje mogu biti pismonosne, paketske i EMS, kada prođu proceduru carinskog nadzora, Pošta naplaćuje uslugu zastupanja u sačinjavanju elektronske carinske deklaracije ili podnošenja pošiljke na carinski pregled u uvozu, kao i proviziju za uplatu duga obračunatog od strane carinskih organa saglasno cenovnicima”, navedeno je u saopštenju.

Naglašeno je da su trenutno od ovih naplata izuzeti „neregistrovani mali paketi“ iz Mađarske, sa oznakom koja počinje slovom U i završava sa HU, kod kojih su troškovi PDV-a i carine regulisani posebnim sporazumom. Sve ostale neregistrovane pošiljke sa komercijalnom robom iz međunarodnog poštanskog saobraćaja, od 23. februara obrađuju se kao registrovane pošiljke, što podrazumeva dodatne troškove i za kupce Ali Express-a.

Implementacijom novog sistema automatskog očitavanja vrednosti i sadržaja pošiljki, Pošta Srbije je skratila carinsku proceduru, pa paketi sa stranih onlajn trgovinskih platformi sada mogu stići korisnicima već dan nakon prispeća u Srbiju, bez višenedeljnog zadržavanja na carinskim terminalima. “Pošiljke koje stignu danas u poštu već sutra mogu biti isporučene, nezavisno da li su sa carinskim opterećenjem ili bez carinskog opterećenja”, izjavio je v.d. direktora Pošte Srbije Zoran Anđelković.

Prema podacima Udruženja potrošača Efektiva, za robu ispod 5 evra uz obećani „free shipping“, ukupni troškovi mogu dostići duplo veću cenu od plaćene. Za vrednosti preko 50 evra, ukupne dažbine iznose 32 odsto, uz dodatak fiksnog i procentualnog troška. Pravila naknadne naplate ne važe za platformu Temu, gde su svi troškovi već uključeni u cenu proizvoda.

Svi korisnici međunarodnih platformi koji su do sada računali na besplatnu dostavu, sada moraju da preispitaju isplativost naručivanja male robe iz inostranstva, budući da dodatni troškovi mogu značajno uticati na ukupnu cenu naručene robe.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vinska industrija Srbije proizvela 30 miliona litara vina, izvoz 22,6 miliona evra

Prosečna godišnja potrošnja vina u Srbiji 15 litara po stanovniku, uvoz vina više nego dvostruko veći od izvoza

Published

on

By

Prosečna godišnja potrošnja vina u Srbiji 15 litara po stanovniku, uvoz vina više nego dvostruko veći od izvoza

Prema podacima Privredne komore Srbije, domaća vinska industrija proizvela je oko 30 miliona litara vina tokom 2025. godine, dok je vrednost izvoza vina iznosila 22,6 miliona evra. Istovremeno, vrednost uvoza vina bila je 47,7 miliona evra, što ukazuje na negativan spoljnotrgovinski bilans u sektoru vina. Potrošnja vina u Srbiji procenjuje se na oko 15 litara po stanovniku godišnje, što je niže od proseka većine evropskih zemalja.

Prema izveštajima, Srbija raspolaže sa 17.437 hektara pod vinovom lozom, a u 2025. godini proizvedeno je 140.718 tona grožđa. Više od 80.000 poljoprivrednih gazdinstava bavi se proizvodnjom grožđa, dok je oko 500 proizvođača registrovano za proizvodnju vina. Iako je prosečna godišnja proizvodnja vina oko 30 miliona litara, postojeći kapaciteti omogućavaju proizvodnju do 70 miliona litara godišnje.

Stručnjaci ističu da je kvalitet domaćih vina poslednjih decenija značajno unapređen i da može konkurisati svetskim brendovima, ali ostaje izazov u količinama. Enolog Vladan Nikolić navodi da Srbija ima oko 6.900 hektara vinskog grožđa, dok Bugarska ima 80.000 hektara, Rumunija 120.000, Severna Makedonija 30.000 i Hrvatska 16.000 hektara, što pokazuje značajne razlike u proizvodnim kapacitetima regiona.

Najviše vina uvezeno je iz Severne Makedonije, Francuske, Italije i Španije, dok je izvoz najzastupljeniji ka Rusiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Kini i Austriji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da je izvoz na kinesko tržište od ključnog značaja za opstanak domaće industrije, navodeći da bi godišnji izvoz od 15 do 30 miliona boca bio približno jednak ukupnoj godišnjoj proizvodnji Srbije.

Industrija vina u Srbiji je u fazi transformacije, uz veća ulaganja u brendiranje, kvalitet, dizajn i promociju, kako bi se poboljšala pozicija na domaćem i inostranom tržištu. Međutim, trend pada globalne potrošnje vina, kao i promene navika mlađih generacija i klimatski izazovi, predstavljaju dodatne izazove za razvoj sektora.

Pročitaj još

Domaće

Privatne benzinske pumpe beleže maržu od 15 dinara po litru dizela uz kupovinu od NIS-a

Maloprodajna cena dizela od 208 dinara i benzina od 186 dinara važi do 20. marta, dok je akciza smanjena za 20 odsto

Published

on

By

Maloprodajna cena dizela od 208 dinara i benzina od 186 dinara važi do 20. marta, dok je akciza smanjena za 20 odsto

Vlasnici privatnih benzinskih pumpi u Srbiji ističu da su trgovačke marže na dizel i benzin u maloprodaji prihvatljive isključivo kada se derivati kupuju od Naftne industrije Srbije (NIS), koja je snizila veleprodajne cene, dok u slučaju nabavke od drugih uvoznika marže postaju negativne, što dovodi firme u gubitak i preti zatvaranjem pumpi.

Nenad Jovančević, vlasnik Taxi petrola sa dvadesetak pumpi širom Srbije, naveo je da su za njegovu kompaniju prihvatljive maloprodajne cene dizela od 208 dinara i benzina od 186 dinara, koje je država propisala i koje će važiti do 20. marta. On je istakao da je dizel kod NIS-a kupio po ceni od 193 dinara po litru, čime mu je omogućena marža od najmanje 15 dinara, iako država odobrava 21 dinar po litru. Jovančević je upozorio da kod drugih uvoznika, kao što je MOL, dizel već košta 202 dinara, što čini poslovanje neisplativim.

Prema njegovim rečima, vlasnici pumpi bez ugovora sa NIS-om suočavaju se sa negativnom maržom i mogućnošću zatvaranja objekata ili privremenih kolektivnih odmora. Dodao je da bi, da nije smanjena akciza za 20 odsto, dizel danas koštao 246 dinara po litru. Smanjenje akcize za 20 odsto, kako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavlja maksimalnu meru dozvoljenu zakonom, a bez nje bi cena goriva bila znatno viša.

Srđan Knežević, vlasnik Knez petrola, izjavio je da je NIS spustio veleprodajne cene dizela na 196 dinara po litru, a benzina na 174 dinara, što omogućava bruto maržu od oko 12 dinara po litru. Međutim, naveo je da zbog povećane tražnje od 25-30 odsto nije moguće nabaviti sve potrebne količine od NIS-a, pa je oko 50 odsto derivata prinuđen da nabavlja na slobodnom tržištu, gde su veleprodajne cene za dizel 203-204 dinara, a za benzin 180 dinara po litru. Knežević je naglasio da se maloprodajne cene mogu menjati svakodnevno, dok država cene određuje jednom nedeljno, što nosi dodatnu neizvesnost za poslovanje.

Jelena Radun, vlasnica Radun Avia pumpi, navela je da su vlasnici pumpi koji se snabdevaju kod drugih uvoznika već u zoni negativne marže na dizelu, dok je za benzin marža oko šest dinara, što dodatno otežava rad u trenutnim uslovima.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da država ima zalihe goriva za 93 dana i da će naftnim kompanijama ponuditi gorivo iz rezervi, a Vlada Srbije je 24. januara 2026. godine donela Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, koja će važiti 60 dana, odnosno do 24. marta. Vlasnici pumpi očekuju da će se ograničenje cena nastaviti i nakon tog perioda. Vučić je takođe upozorio da bi dalje povećanje cene sirove nafte, koja je juče iznosila oko 100 dolara po barelu, moglo dodatno da utiče na domaće cene derivata ukoliko poraste ka 150 dolara.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Crnoj Gori pala na 2,6 odsto, najniži nivo od marta 2025

Potrošačke cene porasle 0,2 odsto na mesečnom nivou, rast cena hrane 2,9 odsto godišnje

Published

on

By

Potrošačke cene porasle 0,2 odsto na mesečnom nivou, rast cena hrane 2,9 odsto godišnje

Godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosila je 2,6 odsto u februaru, što predstavlja pad u odnosu na januar kada je bila 2,9 odsto, prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (Monstat). Ovo je najniži nivo inflacije zabeležen od marta 2025. godine.

U kategoriji stanovanje i komunalije rast cena je usporio sa 4,9 odsto u januaru na 4,1 odsto u februaru. U zdravstvu je takođe došlo do usporavanja rasta cena, sa 12,6 odsto u januaru na 8,8 odsto u februaru. Istovremeno, nastavljen je pad cena u sektoru transporta, gde su cene smanjene za 1,2 odsto na međugodišnjem nivou.

Cene hrane i bezalkoholnih pića nastavile su stabilan rast od 2,9 odsto na godišnjem nivou, dok su alkoholna pića i duvan zabeležili rast od 4,9 odsto, nakon 5,7 odsto u prethodnom mesecu.

Na mesečnom nivou, potrošačke cene u Crnoj Gori porasle su za 0,2 odsto u odnosu na januar, posle rasta od 0,1 odsto u januaru. U periodu januar-februar 2026. godine, prosečne potrošačke cene bile su više za 2,7 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, navodi Monstat.

Pročitaj još

U Trendu