Connect with us

Domaće

Srpski voz Soko završio testove na mađarskoj brzoj pruzi Beograd–Budimpešta

Završene provere signalnih sistema na mađarskoj deonici, trajanje vožnje direktne linije procenjuje se na 3 sata i 11 minuta

Objavljeno pre

,

Srpski voz Soko završio testove na mađarskoj brzoj pruzi Beograd–Budimpešta – testovi na mađarskoj brzoj pruzi Foto Izvor: Pexels / Noval Gani

Završene provere signalnih sistema na mađarskoj deonici, trajanje vožnje direktne linije procenjuje se na 3 sata i 11 minuta

Srpski voz Soko uspešno je završio testove na mađarskoj deonici brze pruge Beograd–Budimpešta. Provere su obuhvatile signalne i sigurnosne sisteme ETCS nivoa 2, što je ključni korak za uspostavljanje putničkog saobraćaja između dve prestonice, izjavila je ministarka saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević u Skupštini Srbije. Ključna fraza „testovi na mađarskoj brzoj pruzi“ istaknuta je u ovom procesu jer označava završetak značajne faze projekta.

Detalji testiranja i planovi za putnički saobraćaj

Testiranja na mađarskoj strani pruge završena su 24. avgusta. Provere su trajale tri dana – 26, 27. i 28. avgusta – tokom kojih je Soko obavio sve neophodne tehničke zadatke. Prema dogovoru ministara saobraćaja Srbije i Mađarske, nakon testova predstoje simulacije vožnje između Beograda i Budimpešte. Ove simulacije omogućavaju precizno određivanje voznog reda i trajanja granične i carinske kontrole za voz kapaciteta oko 250 putnika.

Broj vozova, stanice i trajanje vožnje

Za sada je planirano osam pari vozova dnevno na ovoj liniji, od čega dva direktna i šest sa stajanjima. Na srpskoj strani voz će se zaustavljati u stanicama Centar-Prokop, Novi Beograd, Novi Sad, Vrbas, Bačka Topola i Subotica, dok su u Mađarskoj predviđene dve stanice pored Budimpešte. Procene stručnjaka sa obe strane ukazuju da će direktni vozovi preći relaciju između Beograda i Budimpešte za tri sata i 11 minuta do tri sata i 23 minuta. Ako voz staje na svim stanicama (Intersiti), putovanje će trajati 15 do 20 minuta duže.

Carinske i granične procedure, najava povećanja polazaka

Ministarka Sofronijević navela je da je na stanici Prokop u Beogradu već uspostavljena carinska i granična kontrola za direktne vozove. Za ostale linije razmatra se da kontrola počne u Subotici i traje do Kelebije, ili da se sprovede samo u Kelebiji, što bi dodatno optimizovalo vreme putovanja. U međuvremenu, srpska i mađarska železnička preduzeća pregovaraju o povećanju broja dnevnih polazaka na relaciji Subotica–Segedin sa šest na deset, što bi moglo biti ostvareno do 14. decembra, kada počinje zimski red vožnje. Ovaj napredak na projektu brze pruge doprinosi jačanju ekonomske i saobraćajne povezanosti Srbije i Mađarske, kao i širem regionu.

Pročitaj još

Domaće

Registracija električnih vozila sa pedalama: Novi rokovi i besplatne nalepnice za vlasnike

Vlada Srbije uvodi nalepnice za električna vozila sa pedalama, uz besplatnu registraciju i tehnički pregled do 1. februara 2027. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Registracija električnih vozila sa pedalama: Novi rokovi i besplatne nalepnice za vlasnike

Vlada Srbije uvodi nalepnice za električna vozila sa pedalama, uz besplatnu registraciju i tehnički pregled do 1. februara 2027. godine

Vlada Srbije donela je Uredbu koja definiše proceduru za registraciju električnih vozila sa pedalama. Nova pravila odnose se na vozila proizvedena ili uvezena do 27. juna 2026. godine, a za koja još nije utvrđena vrsta. Ključni rok za podnošenje zahteva za utvrđivanje tehničkih karakteristika je 1. februar 2027. godine. Upis u Jedinstveni registar vozila moguć je najkasnije do 1. marta 2027. godine. Ova uredba treba da olakša identifikaciju i registraciju električnih vozila sa pedalama, čime se povećava bezbednost i pravna sigurnost vlasnika.

Koja dokumentacija je potrebna za registraciju električnih vozila sa pedalama

Vlasnici su u obavezi da Agenciji za bezbednost saobraćaja podnesu zahtev za utvrđivanje tehničkih karakteristika. Potrebna dokumentacija uključuje kopiju lične karte ili dokaz o upisu u registar, izjavu o vlasništvu, dokaz o plaćenim troškovima i tehničku dokumentaciju vozila. Dodatno, vlasnici mogu priložiti račun ili garantni list. Kada ovlašćeno pravno lice utvrdi karakteristike vozila, izdaje se nalepnica sa jasno navedenom vrstom vozila (bicikl, moped ili motocikl), snagom elektromotora, konstrukcijskom brzinom i sedmocifrenim serijskim brojem.

Tehnički pregled i upis u registar: sledeći koraci

Postavljanje nalepnice na vozilo obavezno je na vidljivom mestu, uz fotografisanje vozila i mesta nalepnice. Za vozila klasifikovana kao moped ili motocikl, nalepnica zamenjuje proizvođačku tablicu i identifikacionu oznaku. Ako se tehničke karakteristike ne mogu utvrditi, nalepnica neće biti izdata. Nakon dobijanja nalepnice, neophodan je redovan tehnički pregled pre upisa u Jedinstveni registar vozila. Vlasnik tada prilaže uverenje Agencije o tehničkim karakteristikama. Za registraciju su potrebni registracioni list, uverenje i dokaz o plaćenim troškovima. Godina izdavanja nalepnice navodi se kao godina proizvodnje, a u evidenciji se upisuje jedno mesto za sedenje.

Besplatne nalepnice i uverenje za jedno vozilo

Fizička lica koja prvi put podnose zahtev oslobođena su plaćanja troškova za jedno vozilo. To obuhvata izdavanje nalepnice, obrazac i uverenje o tehničkim karakteristikama. Pored toga, cena prvog tehničkog pregleda neće biti viša od najniže cene redovnog godišnjeg tehničkog pregleda mopeda i motocikala. Uputstvo za podnošenje i obradu zahteva, kao i za izdavanje i postavljanje nalepnice, biće objavljeno na sajtu Agencije za bezbednost saobraćaja. Ovakva procedura za registraciju električnih vozila sa pedalama doprinosi boljoj kontroli i sigurnosti na tržištu novih tehnologija u drumskom saobraćaju. Takođe, jasno definisani rokovi i olakšice za vlasnike mogu podstaći veću upotrebu ekoloških prevoznih sredstava.

Pročitaj još

Domaće

Wildberries povećao vrednost na 4,25 milijardi evra, Tatjana Kim najbogatija preduzetnica Rusije

Ukupno bogatstvo 20 najbogatijih Ruskinja palo na 16,1 milijardu evra, dok Wildberries sada drži 65 odsto udela u novoj RWB grupi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Wildberries povećao vrednost na 4,25 milijardi evra, Tatjana Kim najbogatija preduzetnica Rusije

Ukupno bogatstvo 20 najbogatijih Ruskinja palo na 16,1 milijardu evra, dok Wildberries sada drži 65 odsto udela u novoj RWB grupi

Tatjana Kim, osnivač i rukovodilac kompanije Wildberries, peti put zaredom proglašena je za najbogatiju preduzetnicu Rusije. Njeno bogatstvo dostiglo je 4,25 milijardi evra, prema najnovijoj listi koju je objavio prestižni magazin. Ukupno bogatstvo 20 najbogatijih Ruskinja smanjeno je tokom prethodne godine za 5,84 milijarde evra i sada iznosi oko 16,1 milijardu evra.

Na drugom mestu liste nalazi se Jelena Baturina iz kompanije Inteko menadžment sa 1,1 milijardom evra, dok Ljudmila Kogan ima gotovo isti iznos. Slede Jekaterina Fedun s 850 miliona evra i Tatjana Volodina sa 807 miliona evra. Takođe, Larisa Prokopjeva, osnivač Evalara, vratila se na listu sa bogatstvom od 383 miliona evra.

Wildberries dominira tržištem e-trgovine u Rusiji

Wildberries je danas najveća ruska platforma za onlajn trgovinu, sa širokim asortimanom od odeće do elektronike i hrane. Kompanija je 2022. godine zabeležila rast prometa od 98 odsto, dostigavši 1,669 biliona rubalja, što je činilo trećinu ukupnog prometa ruske onlajn trgovine te godine. Osnivačica Tatjana Kim započela je svoj biznis iz stana u Moskvi 2004. godine, nakon što je radila kao nastavnica engleskog jezika.

Paralelno sa širenjem poslovanja, Kim je 2020. godine kupila Standard-Credit banku i preimenovala je u Wildberries banku, dodatno proširujući poslovni ekosistem kompanije. Kao rezultat, Wildberries je postao ključni igrač i u sektoru digitalnog bankarstva u Rusiji.

Spajanje sa Russ Group i izazovi u poslovanju

U junu 2024. godine najavljeno je spajanje Wildberries sa kompanijom Russ Group, u vlasništvu Roberta Mirzojana. Time je formirana nova korporacija RWB (Wildberries & Russ), koja sada drži 65 odsto tržišnog udela u toj grupi. Predstavljena kao potencijalno najveća digitalna bankarska i platna mreža zasnovana na rublji, RWB je pozicionirana da zaobiđe međunarodne platne sisteme kao što je SWIFT i da parira globalnim gigantima Amazonu i Alphabetu.

Međutim, spajanje je izazvalo ozbiljne porodične i poslovne sukobe. Vladislav Bakalčuk, tadašnji suprug Tatjane Kim i suosnivač kompanije, protivio se ovom potezu i sukob je kulminirao pokušajem upada u sedište kompanije. Posledično je došlo do incidenta sa smrtnim ishodom, a Bakalčuk je uhapšen pod optužbom za ubistvo. Sud je 2025. godine potvrdio zakonitost spajanja i dosudio Kim i preostali jednoprocentni udeo u Wildberriesu, čime je postala stopostotni vlasnik kompanije.

Ekspanzija i izazovi na stranim tržištima

Uprkos izazovima, RWB je nastavio agresivnu ekspanziju. U decembru 2025. godine kupljen je lanac kozmetike Rive Gauche, dok je u julu 2026. preuzet kontrolni udeo u onlajn apoteci Eapteka. Platforma okuplja više od milion prodavaca i posluje na tržištima Nemačke, Italije, Španije, Francuske, Jermenije, Belorusije, Kazahstana, Kine i UAE.

Tokom 2026. godine, poslovanje Wildberriesa suočilo se sa preko 20 napada ukrajinskih dronova na logističke centre širom Rusije. Uništeno je ili onesposobljeno više od 1,2 miliona kvadratnih metara skladišnih kapaciteta, što je oko petine ukupne infrastrukture kompanije. Osim toga, Tatjana Kim od 2021. godine nalazi se na sankcionim listama Ukrajine, zbog optužbi za prodaju vojnih uniformi i literature protiv ukrajinskih interesa.

Kao rezultat svih ovih događaja, Wildberries je konsolidovao svoju poziciju lidera u sektoru e-trgovine u Rusiji i regionu. I pored smanjenja ukupnog bogatstva najbogatijih Ruskinja, kompanija ostaje ključni igrač na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Srpski gejming sektor nastupa na Gamescom-u sa 12 kompanija u Kelnu

Dvanaest domaćih firmi iz gejming industrije nastupa u Kelnu uz podršku Privredne komore Srbije, pokrivajući razvoj, marketing i lokalizaciju video-igara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpski gejming sektor nastupa na Gamescom-u sa 12 kompanija u Kelnu

Dvanaest domaćih firmi iz gejming industrije nastupa u Kelnu uz podršku Privredne komore Srbije, pokrivajući razvoj, marketing i lokalizaciju video-igara

Srpski gejming sektor ove godine beleži najbrojniji nastup do sada na Gamescom-u u Kelnu, sa ukupno 12 kompanija koje predstavljaju različite segmente industrije video-igara. Zajednički nastup domaćih firmi od 26. do 29. avgusta realizuje se uz podršku Privredne komore Srbije, koja kontinuirano podržava ovu inicijativu od samog početka. Na biznis zoni sajma, delegacija iz Srbije ima priliku da uspostavi nove poslovne kontakte i učvrsti poziciju na međunarodnoj sceni.

Srpski gejming sektor na Gamescom-u: raznolikost usluga i internacionalizacija

Sastav srpske delegacije obuhvata kompanije koje se bave razvojem video-igara za PC, mobilne i VR platforme, kao i co-developmentom i outsourcingom za inostrane partnere. Takođe, zastupljeni su studiji specijalizovani za produkciju 2D i 3D umetničkog sadržaja, sinematika i drugih vizuelnih rešenja. Važan segment čine firme koje nude usluge lokalizacije, testiranja, voice-over produkcije, narativnog dizajna, kao i video i audio postprodukcije. Mnoge od njih razvijaju kompletna gejming rešenja, kako za sopstvene, tako i za klijentske projekte.

Marketing i globalno pozicioniranje srpskih kompanija

Osim razvoja i produkcije, deo srpske ponude na Gamescom-u čine i platforme i servisi za marketing i povezivanje studija sa međunarodnim kreatorima sadržaja i publikom. Na taj način, delegacija pokriva čitav spektar znanja i usluga – od kreativnog i tehničkog razvoja video-igara do njihove produkcije, promocije i podrške plasmanu na globalno tržište. To pokazuje da srpski gejming sektor postaje sve konkurentniji i integrisaniji na svetskom nivou.

Promocija DevGAMM For the Win! i značaj za domaću scenu

Posebno će biti promovisana konferencija DevGAMM For the Win!, najvažniji međunarodni događaj posvećen razvoju video-igara koji se ove godine održava u Srbiji, 29. i 30. septembra. Ovaj događaj dodatno osnažuje poziciju Srbije kao rastućeg centra regionalne i evropske gejming industrije. Kao rezultat nastupa na Gamescom-u i priprema za DevGAMM, domaće kompanije dobijaju priliku da prošire saradnju, razmene znanja i unaprede prisustvo na međunarodnom tržištu.

Finansijski efekti i perspektiva srpskog gejming sektora

Prema dostupnim podacima, gejming industrija u Srbiji ostvarila je prihod veći od 222 miliona evra u prethodnom periodu. Iako sektor stagnira po broju kompanija, prihodi i dalje beleže rast. Uporedo sa tim, podrška Asocijacije industrije video-igara Srbije i Privredne komore Srbije doprinosi internacionalizaciji domaće scene. Ovogodišnji nastup na Gamescom-u potvrđuje trend jačanja konkurentnosti i integracije srpskog gejming sektora u globalne tokove.

Pročitaj još

U Trendu