Connect with us

Domaće

Beogradski taksi sektor uvodi dinamičko formiranje cena za elektronske platforme

Novi zakon omogućava prilagođavanje cena taksi vožnji u odnosu na potražnju i broj dostupnih vozila u Beogradu

Objavljeno pre

,

Beogradski taksi sektor uvodi dinamičko formiranje cena za elektronske platforme – dinamičke cene u Beogradu Foto Izvor: Pexels / ShaaHeel Singh

Novi zakon omogućava prilagođavanje cena taksi vožnji u odnosu na potražnju i broj dostupnih vozila u Beogradu

Beograd bi uskoro mogao da dobije dinamičko formiranje cena taksi vožnji na elektronskim platformama, prema nacrtu novog zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju. Dinamičke cene u Beogradu dozvoliće da se iznos vožnje fleksibilnije određuje, zavisno od trenutne potražnje i broja dostupnih vozila. Predloženi okvir predviđa da cena uvek bude jasno prikazana korisniku pre potvrde vožnje, što povećava transparentnost i sigurnost za putnike.

Dinamičke cene u Beogradu: potencijalne prednosti i izazovi

Teorijski gledano, dinamičko formiranje cena u Beogradu može dovesti do nižih prosečnih cena, veće dostupnosti vozila tokom dana i kraćeg vremena čekanja. Međutim, u praksi takav model znači da korisnici više neće znati unapred koliko će platiti uslugu. Cene će varirati, naročito u periodima visokog interesovanja, kao što su kišni dani ili vreme saobraćajnih gužvi.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Slobodan Aćimović ističe da bi ovakav pristup mogao predstavljati pozitivan korak napred, jer se oslanja na tržišne principe. Lokalna samouprava i dalje će određivati osnovne taksi tarife, ali će elektronske platforme dobiti okvir za fleksibilno prilagođavanje cena. Aćimović podseća da je taksi tržište poslednjih godina prošlo kroz značajne tehnološke promene, pre svega zahvaljujući digitalnim platformama koje su unapredile interakciju između putnika i vozača, kao i transparentnost cena.

Tržišni efekti i uticaj na vozače i putnike

Uvođenje dinamičkih cena u Beogradu moglo bi, prema mišljenju stručnjaka, podstaći vozače da rade više u periodima najviše potražnje. Time bi se povećala dostupnost vozila, dok bi u vreme niže tražnje niže cene mogle motivisati više građana da koriste taksi, što rezultuje većim brojem vožnji za vozače. Kao rezultat, bolja ravnoteža ponude i tražnje može doprineti efikasnijem korišćenju postojećih kapaciteta, bez potrebe za drastičnim povećanjem broja vozila.

Aćimović naglašava da su taksi cene u Beogradu trenutno više nego u gradovima sa razvijenim tržištima prevoza putnika, dok je dostupnost vozila posebno problematična tokom špica ili na periferiji, poput Mirijeva. S druge strane, mnogi taksi vozači veći deo dana provode bez putnika. Dinamičke cene mogu omogućiti sniženje cena u periodima manje tražnje, što bi putnicima učinilo uslugu pristupačnijom, a vozačima povećalo broj mogućih vožnji.

Regulatorni okvir i očekivanja od nove politike cena

Aćimović ukazuje da lokalne samouprave u Srbiji tradicionalno primenjuju strogu regulaciju cena u taksi sektoru. Predložene izmene zakona omogućiće određeni stepen fleksibilnosti, ali osnovne tarife i dalje će biti u ingerenciji lokalnih vlasti. Prema njegovim rečima, uvođenje dinamičkog formiranja cena u Beogradu ne rešava sve izazove tržišta, ali predstavlja važan korak ka modernizaciji i efikasnijem korišćenju resursa taksi sektora.

Situaciju na tržištu dodatno komplikuje nedostatak metroa u Beogradu, zbog čega je potražnja za alternativnim prevozom još veća. Jedino unapređenje javnog prevoza i bolja iskorišćenost taksi kapaciteta mogu ublažiti posledice saobraćajnih gužvi. Dinamičke cene u Beogradu, prema aktuelnom predlogu, nude rešenje koje omogućava bolju reakciju na promene u potražnji i dostupnosti, uz očuvanje osnovne zaštite potrošača kroz transparentno prikazivanje iznosa pre svake vožnje.

Pročitaj još

Domaće

Kühne+Nagel beleži prelazak vlasništva fondaciji nakon smrti osnivača i akcionara

Logistička grupacija izgubila lidera, bogatstvo od 21–22 milijarde franaka prebačeno na Fondaciju Kine, vlasništvo ostaje u porodičnim rukama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kühne+Nagel beleži prelazak vlasništva fondaciji nakon smrti osnivača i akcionara

Logistička grupacija izgubila lidera, bogatstvo od 21–22 milijarde franaka prebačeno na Fondaciju Kine, vlasništvo ostaje u porodičnim rukama

Kühne+Nagel, jedna od najvećih svetskih logističkih kompanija, saopštila je da je njen većinski vlasnik i dugogodišnji lider Klaus-Mihael Kine preminuo u 90. godini. Ključni ekonomski podatak je da će bogatstvo od 21–22 milijarde švajcarskih franaka, prema proceni švajcarskog magazina Bilanc, biti preneto na Fondaciju Kine, što predstavlja značajan prelazak vlasništva. Kompanija je istakla da je Kine bio član upravnog odbora i najveći akcionar grupacije, a vest je potvrđena u zvaničnom saopštenju.

Kine se kompaniji Kühne+Nagel pridružio 1958. godine, a već 1966. postao je generalni direktor. Pod njegovim vođstvom, kompanija je iz klasičnog nemačkog špeditera izrasla u jednu od vodećih globalnih logističkih grupacija. Danas ima skoro 90.000 zaposlenih i prisutna je u gotovo 100 zemalja. Ovakav rast pokazuje koliko su strateške odluke i kontinuitet upravljanja važne za uspeh u logističkom sektoru.

Prelazak vlasništva fondaciji i ekonomski značaj

Osim što je bio većinski vlasnik Kühne+Nagel, Kine je kroz svoju holding kompaniju ulagao u više značajnih preduzeća. Njegovi udeli uključuju kompanije kao što su Lufthansa, Hapag-Lloyd, Brenntag i Flix, kao i u fudbalski klub HSV iz Hamburga. Prelazak vlasništva od 21–22 milijarde franaka na Fondaciju Kine imaće dugoročne posledice za korporativnu strukturu i buduće upravljanje grupacijom.

Kine i njegova supruga Kristina nisu imali naslednike, pa je celokupno bogatstvo prebačeno fondaciji. Ovaj potez obezbeđuje stabilnost kompanije i kontinuitet vlasništva, što je od presudnog značaja za velike logističke sisteme sa globalnim operacijama. S druge strane, ovakav model može poslužiti kao primer za druge porodične firme koje razmatraju prelazak vlasništva na institucionalne subjekte.

Rast kompanije i pozicioniranje u globalnom transportu

Rast Kühne+Nagel pod Kineovim vođstvom bio je izuzetno dinamičan. Kompanija je iz Hamburga proširila svoje aktivnosti na skoro 100 zemalja i zapošljava oko 90.000 ljudi. Ovo je jedna od najvažnijih karakteristika logističkog sektora – potreba za internacionalizacijom i diversifikacijom poslovanja. Kine se 1975. godine preselio u Švajcarsku, gde je imao glavno prebivalište, što je dodatno doprinelo globalizaciji poslovanja.

Predsednik kompanije, Jerg Vole, izjavio je da je „kompanija izgubila vizionara, velikog preduzetnika i izuzetnu ličnost“. Ovakve izjave naglašavaju uticaj pojedinca na razvoj čitave industrije. Fondacija Kine sada preuzima ključnu ulogu u održavanju kontinuiteta i strateškog razvoja grupacije.

Uporedo sa tim, prelazak vlasništva fondaciji osigurava da će kompanija nastaviti da funkcioniše bez direktnog naslednika, što može značiti veću stabilnost i predvidljivost za zaposlene, partnere i investitore. Zbog toga, ovakve promene vlasničke strukture privlače pažnju i drugih velikih logističkih i transportnih kompanija širom sveta.

Na kraju, primer Kühne+Nagel pokazuje koliko su održivost, institucionalno vlasništvo i strateško upravljanje ključni za dugoročni uspeh u transportnoj i logističkoj industriji.

Pročitaj još

Domaće

Trst postaje regionalni centar za povezivanje 1,2 miliona kompanija Balkana i Alpe–Adria regiona

Novi poslovni susreti okupljaju 350.000 firmi sa Zapadnog Balkana i 850.000 iz Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske

Objavljeno pre

,

Objavio:

Trst postaje regionalni centar za povezivanje 1,2 miliona kompanija Balkana i Alpe–Adria regiona – Trst kao logističko čvorište

Novi poslovni susreti okupljaju 350.000 firmi sa Zapadnog Balkana i 850.000 iz Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske

Trst postaje ključni most za povezivanje privrednih sistema Zapadnog Balkana i regiona Alpe–Adria, saopštili su predstavnici privrednih komora na skupu u Trstu. Prema dogovoru privrednih lidera, ovaj grad biće mesto redovnih sastanaka oko 1,2 miliona kompanija iz dva regiona. Sastanku su prisustvovali Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, Antonio Paoleti, predsednik Privredne komore Venecija Đulija – Trst–Gorica, i Franko Dal Maso, generalni sekretar Centralnoevropske inicijative (CEI).

Dve komorske mreže, KIF ZB6 i mreža Alpe–Adria, okupljaju ukupno oko 1,2 miliona firmi. KIF ZB6 predstavlja približno 350.000 kompanija iz šest privreda Zapadnog Balkana, dok mreža Alpe–Adria uključuje blizu 850.000 subjekata iz Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Ova platforma usmerena je na razvoj dobavljačkih lanaca, zajedničke investicione projekte, digitalizaciju i modernizaciju transportnih pravaca, sa ciljem jačanja evropskih lanaca vrednosti.

Trst kao logističko i investiciono čvorište

Predlog Marka Čadeža predviđa da se u Trstu najmanje dva puta godišnje okupljaju privrednici, investitori i lideri komora iz oba regiona. Takođe, Trst je prirodno mesto za ovakvu inicijativu, jer se tu nalazi sedište KIF ZB6 i jedna od najaktivnijih komora Alpe–Adria mreže. Grad je značajan zbog svoje uloge u povezivanju Balkana, srednje Evrope i Mediterana, kao i zbog razvijene logističke infrastrukture.

Na sastanku sa Frankom Dal Masom iz CEI, poseban akcenat stavljen je na modernizaciju železničkog pravca Trst–Ljubljana–Zagreb–Beograd i njegovo povezivanje sa lukama severnog Jadrana, Skopljem i Solunom. To stvara uslove za brži i održivi kopneni transport između regiona. Osim toga, u fokusu su projekti u okviru programa Interreg IPA ADRION, kao i digitalizacija razmene podataka i rad inspekcijskih službi 24 časa dnevno.

Povezivanje kompanija i uklanjanje logističkih barijera

Prema rečima Marka Čadeža, „Trst je prirodno mesto za ovakvu inicijativu, jer objedinjuje ključne aktere i omogućava konkretne rezultate za privredu.“ On je istakao da povezivanje političkih odluka, infrastrukturnih projekata i potreba kompanija može doneti koristi koje firme odmah osećaju.

Jedan od prioriteta je rešavanje problema čekanja na granicama. Na prelazima Zapadnog Balkana godišnje se izgubi oko 26 miliona radnih sati vozača, što je ekvivalentno skoro 3.000 godina čekanja. Zbog toga, CEI i KIF ZB6 rade na integraciji kontrola, razvoju zelenih koridora i zajedničkoj inicijativi prema Evropskoj komisiji za pravilo 90/180 dana za profesionalne vozače sa Balkana.

Zajednička poslovno-transportna agenda baziraće se na analizi podataka kompanija, preciznom identifikovanju uskih grla i razvoju projekata za evropsko finansiranje. „Koridori nisu samo pruge, putevi i luke. Oni su osnova za rast, investicije i bržu integraciju Zapadnog Balkana u evropsko tržište“, zaključio je Čadež.

Ovakva inicijativa ima potencijal da značajno unapredi konkurentnost kompanija iz oba regiona, podigne nivo investicija i ubrza procese digitalizacije i zelene tranzicije. Time Trst dodatno jača poziciju glavnog logističkog i poslovnog čvorišta za širu regiju.

Pročitaj još

Domaće

Kanada uvodi carine od 50 odsto na američku robu posle neuspešnih pregovora

Odluka Kanade o recipročnim carinama dolazi nakon što su SAD najavile identične mere zbog izostanka trgovinskog sporazuma

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kanada uvodi carine od 50 odsto na američku robu posle neuspešnih pregovora

Odluka Kanade o recipročnim carinama dolazi nakon što su SAD najavile identične mere zbog izostanka trgovinskog sporazuma

Kanada je odlučila da uvede carine od 50 odsto na američku robu, nakon što Sjedinjene Američke Države nisu postigle trgovinski sporazum sa tom zemljom do isteka roka. Ova mera stupa na snagu u sredu, a najavio ju je Mark Karni, premijer Kanade, kao odgovor na identične carine koje uvodi američki predsednik Donald Tramp. Time se pojačava napetost u trgovinskim odnosima između dva najbliža severnoamerička partnera.

Detalji o carinama od 50 odsto

Nova odluka o carinama od 50 odsto odnosi se na čelik, aluminijum i automobile iz Sjedinjenih Američkih Država. Ove carine su identične onima koje su najavile SAD, nakon što su pregovori sa Kanadom propali u poslednjem trenutku. Prema rečima premijera Karni, SAD su neposredno pred istek roka iznele nove zahteve i odustale od prethodnih obaveza, što je poremetilo ravnotežu već ispregovaranih odredbi. Kao rezultat, nijedna strana nije bila spremna na kompromis, što je dovelo do prekida pregovora.

Trgovinski odnosi i reakcije

Odluka Kanade o recipročnim merama predstavlja značajan udarac za bilateralne ekonomske odnose dve zemlje. Pre svega, SAD i Kanada su među najvećim trgovinskim partnerima, a automobilska i metalska industrija igraju ključnu ulogu u trgovinskoj razmeni. Do juče su obe strane bile blizu dogovora o smanjenju carina, ali su iznenadne izmene stavova u Vašingtonu prekinule taj proces. Britanski Guardian navodi da je „borba američkog predsednika Donalda Trampa na spoljnopolitičkom planu izazvala nezadovoljstvo među zvaničnicima u Otavi“.

Izjave i ekonomske posledice

Premijer Karni je naglasio da će kanadski odgovor biti „dolar za dolar“, što znači da će svaka američka mera biti uzvraćena istovetno. Ovakva eskalacija može imati direktan uticaj na kompanije iz obe zemlje, posebno na izvoznike čelika, aluminijuma i automobila. S druge strane, prekid pregovora signalizira mogućnost dužeg perioda nestabilnosti na tržištu Severnoameričke slobodne trgovinske zone.

Šira ekonomska slika i implikacije

Trgovinski sporovi poput ovog mogu uticati na proizvodne lance i cene krajnjih proizvoda, što bi mogli osetiti i potrošači i proizvođači. Kanada i SAD su ranije uspevale da prevaziđu slične prepreke, ali trenutna situacija pokazuje rastući protekcionizam i udaljavanje od slobodne trgovine. Analitičari ističu da bi duže trajanje ovakvih mera moglo negativno uticati na privredni rast obe zemlje i dovesti do preispitivanja investicionih odluka u sektorima na koje se carine odnose.

Pročitaj još

U Trendu