Connect with us

Domaće

Proizvodnja sladoleda u Evropi dostigla 3,44 milijarde litara, Nemačka lider

Nemačka, Italija i Francuska predvode sektor, dok se Srbija istakla sa 86 miliona litara u 2025. godini

Objavljeno pre

,

Proizvodnja sladoleda u Evropi dostigla 3,44 milijarde litara, Nemačka lider

Nemačka, Italija i Francuska predvode sektor, dok se Srbija istakla sa 86 miliona litara u 2025. godini

Proizvodnja sladoleda u Evropi ostvarila je značajan rast u 2025. godini, dostigavši 3,44 milijarde litara, što predstavlja povećanje od 1,9 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, prema podacima Eurostata. Nemačka je zadržala vodeću poziciju sa 608 miliona litara, iako je njen rast bio najskromniji među pet najvećih proizvođača – svega 0,2 odsto.

Rast proizvodnje u Italiji i Francuskoj, Srbija šesta u Evropi

Na drugom mestu našla se Italija sa 549 miliona litara, što predstavlja rast od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu. Francuska je zauzela treću poziciju sa 525 miliona litara i povećanjem proizvodnje od četiri odsto. Slede Španija sa 457 miliona litara (rast od 2 odsto) i Belgija sa 274 miliona litara, koja je zabeležila rast od šest odsto.

Srbija, iako nije članica Evropske unije, istakla se na listi zemalja iz Evropskog ekonomskog prostora i Zapadnog Balkana. Tokom 2025. godine, proizvedeno je 86 miliona litara sladoleda, odmah iza pet vodećih evropskih proizvođača. Ovaj rezultat potvrđuje kontinuirani rast domaće konditorske industrije i jačanje pozicije Srbije na regionalnom tržištu.

Izvoz i uvoz sladoleda – Francuska lider po izvozu

Iz država Evropske unije tokom 2025. izvezeno je 289,8 miliona kilograma sladoleda u zemlje izvan Unije, dok je uvezeno 77,8 miliona kilograma. Izvoz je porastao za 10 odsto, odnosno 26 miliona kilograma više nego prethodne godine. Uvoz je, s druge strane, povećan za 12 odsto, što je dodatnih 8,5 miliona kilograma.

Francuska je ponovo bila najveći izvoznik, sa 59,1 milion kilograma sladoleda plasiranih van Evropske unije. To čini petinu ukupnog izvoza ovog proizvoda iz EU. Posle Francuske, najviše su izvozile Italija, Belgija, Nemačka i Holandija. Ovi podaci pokazuju rast konkurencije i sve veću integraciju tržišta sladoleda, kako u okviru EU, tako i prema trećim zemljama.

Tržišna kretanja i širi značaj za sektor

Ukupni rast proizvodnje i izvoza sladoleda u Evropi ukazuje na stabilnu potražnju, ali i na širenje tržišta van granica EU. Srbija, plasiravši se na šesto mesto po količini proizvedenog sladoleda, pokazuje potencijal za dalje jačanje izvoza i povećanje prisustva na međunarodnim tržištima.

Kretanja u sektoru sladoleda reflektuju širu dinamiku prehrambene industrije, pri čemu rast proizvodnje prate i inovacije u ukusima i pakovanjima, kao i sve veće investicije u kapacitete i logistiku. Pored toga, stalni rast izvoza iz EU doprinosi pozitivnom trgovinskom bilansu ovog segmenta prehrambene industrije.

Prema Eurostatu, očekuje se da će dalje promene na tržištu zavisiti od potrošačkih navika, inovacija u proizvodnji i globalnih trendova u prehrambenom sektoru. Bez obzira na izazove, evropska i srpska industrija sladoleda nastavljaju da jačaju svoje pozicije, prateći rast potražnje i održavajući konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Više od 85 odsto kupališta u EU ima odličan kvalitet vode prema izveštaju EEA

Kipar prednjači sa 97 odsto odličnih kupališta, Grčka i Bugarska potvrđuju visok kvalitet, Austrija dominira jezerima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Više od 85 odsto kupališta u EU ima odličan kvalitet vode prema izveštaju EEA

Kipar prednjači sa 97 odsto odličnih kupališta, Grčka i Bugarska potvrđuju visok kvalitet, Austrija dominira jezerima

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) saopštila je da više od 85 odsto kupališta u Evropskoj uniji ima odličan kvalitet vode za sezonu kupanja 2025. godine. Prema najnovijem izveštaju, čak 96 odsto kupališta ispunjava propisane standarde, što predstavlja važan signal za sve koji biraju destinaciju za letovanje.

Kipar i Grčka vodeći po odličnom kvalitetu vode za kupanje

Kipar se ponovo izdvojio kao evropski lider u kvalitetu morske vode, sa preko 97 odsto kupališta ocenjenih kao „odličan kvalitet”. Ovaj rezultat nije slučajan, već je posledica stroge primene ekoloških standarda i redovnog praćenja kvaliteta vode. Zbog toga Kipar ostaje poželjna destinacija za turiste kojima je čisto more prioritet. Grčka zauzima drugo mesto, sa više od 95 odsto kupališta koja su dobila najvišu ocenu. Popularna ostrva kao što su Krit, Rodos, Krf i Tasos, ali i kopnena kupališta, iz godine u godinu potvrđuju visok standard vode. Kao rezultat toga, Grčka ostaje među najpopularnijim letnjim destinacijama, posebno za turiste iz Srbije.

Bugarska i Austrija sa stabilnim rezultatima

Bugarska je takođe među zemljama sa odličnim ocenama, naročito kada se radi o kupalištima na obali Crnog mora. To je značajno za putnike koji traže kvalitetnu, ali povoljniju alternativu mediteranskim destinacijama. Austrija, iako nema izlaz na more, ističe se visokim kvalitetom vode na svojim jezerima i rečnim kupalištima. Kontinuirana kontrola i analize doprinose ovim rezultatima, što Austriju čini zanimljivom za ljubitelje slatkovodnog kupanja.

Metodologija ocenjivanja i značaj rezultata

Ocena „odličan kvalitet” bazira se na mikrobiološkim analizama koje obuhvataju hiljade kupališta širom Evrope. Evropska agencija za životnu sredinu razvrstava kupališta u četiri kategorije: „odličan”, „dobar”, „zadovoljavajući” i „loš” kvalitet vode. Više od 85 odsto kupališta u EU nalazi se u najvišoj kategoriji, što je potvrda napora uloženih u zaštitu životne sredine i turističku ponudu. Ovi rezultati podstiču rast poverenja turista i povećavaju konkurentnost evropskih destinacija.

Implikacije za turizam i regionalnu konkurenciju

Visok kvalitet vode direktno utiče na atraktivnost destinacija i ekonomski doprinos turizmu. Osim toga, redovno praćenje i transparentnost doprinose imidžu zemalja koje ulažu u očuvanje prirodnih resursa. Kako konkurencija među evropskim turističkim destinacijama raste, podaci iz izveštaja EEA mogu uticati na odluku putnika pri izboru mesta za odmor. Kipar, Grčka, Bugarska i Austrija svojim rezultatima potvrđuju da ulaganje u zaštitu voda donosi višestruke koristi, kako za lokalnu privredu, tako i za međunarodni ugled.

Pročitaj još

Domaće

Cena zlata skočila na 4.524 dolara po unci posle intervencije američkog Trezora

Američki Trezor udvostručio kupovine obveznica, cena zlata porasla 12 odsto od početka avgusta usled tržišnih i geopolitičkih tenzija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena zlata skočila na 4.524 dolara po unci posle intervencije američkog Trezora

Američki Trezor udvostručio kupovine obveznica, cena zlata porasla 12 odsto od početka avgusta usled tržišnih i geopolitičkih tenzija

Zlato je premašilo cenu od 4.500 dolara po unci nakon što je američki Trezor značajno povećao intervencije na tržištu državnih obveznica. Cena zlata porasla je za 4 odsto u toku nekoliko sati, dostigavši 4.524 dolara po unci. Ovaj skok od 185 dolara usledio je 19. avgusta, kada su Sjedinjene Američke Države odlučile da udvostruče ili čak više nego udvostruče kupovine dugoročnih državnih hartija od vrednosti sa rokovima dospeća između 10 i 30 godina. Kao rezultat, na svakoj pojedinačnoj operaciji ubrizgano je najmanje 4 milijarde dolara dodatne likvidnosti.

Cena zlata porasla je ukupno 12 odsto od početka avgusta. Ovaj rast je posledica kombinacije ekonomskih i geopolitičkih faktora, a posebno izraženih tržišnih neizvesnosti. Prinosi na 30-godišnje američke državne obveznice dostigli su najviši nivo u poslednjih 19 godina, odnosno 5,34 odsto, pre nego što su, nakon intervencije američkog Trezora, pali na 5,18 odsto. Takođe, povećanje obima ubrizgavanja likvidnosti pokazuje eskalaciju problema vezanih za javni dug Sjedinjenih Američkih Država.

Uticaj intervencije američkog Trezora na tržište zlata

Povećane aktivnosti na tržištu dugoročnih državnih obveznica ne predstavljaju novu politiku, ali ukazuju na pojačani pritisak na fiskalnu stabilnost. Pre svega, tržišta su reagovala rastom cena zlata kao sigurnog utočišta za investitore. Uporedo sa tim, investitori traže zaštitu od inflacije i budžetskih deficita, što dodatno podstiče kupovinu zlata. S druge strane, ovakva kretanja potvrđuju da su tržišta državnog duga pod sve većim pritiskom zbog potreba za finansiranjem, dok se istovremeno nastavljaju globalne geopolitičke tenzije.

Georgi Hristov iz kompanije Tavex zlato&srebro ocenjuje: „Prilagođavanje politike ne rešava suštinske probleme povezane sa budžetskim deficitom, inflacijom niti tržištem duga, koje je pod sve većim pritiskom potreba za finansiranjem.“ On dodaje da je, kao rezultat, reč o privremenom rešenju koje aktuelnoj administraciji daje prostor za predah, ali ne donosi održiv izlaz iz fiskalnih izazova.

Prognoze kretanja cene zlata i tržišni kontekst

Wells Fargo, američka banka, revidirala je svoje prognoze za cenu zlata u 2026. i 2027. godini. Njeni analitičari očekuju da će zlato do kraja ove godine biti u rasponu od 4.900 do 5.100 dolara po unci. Za 2027. godinu predviđaju rast na nivo od 5.400 do 5.600 dolara po unci. Prema procenama banke, rast će biti potpomognut stalnom tržišnom i geopolitičkom neizvesnošću, ali i kontinuiranom kupovinom zlata od strane brojnih centralnih banaka širom sveta.

Kretanje cene zlata ima direktan uticaj na šire finansijsko tržište, jer plemeniti metali tradicionalno predstavljaju zaštitu od inflacije i ekonomskih šokova. Zlato takođe igra važnu ulogu u portfolijima institucionalnih i individualnih investitora. Očekuje se da će dalje promene monetarne politike i fiskalne strategije u Sjedinjenim Američkim Državama nastaviti da oblikuju potražnju za zlatom, kao i dinamiku kretanja cena na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Tržište nafte beleži rast iznad 93 dolara, rafinerijske marže premašile 100 dolara po barelu

Cena brent nafte dostigla 93,015 dolara, dok je ‘crack spread’ iznad 100 dolara, izazivajući zabrinutost za snabdevanje i troškove uvoza

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tržište nafte beleži rast iznad 93 dolara, rafinerijske marže premašile 100 dolara po barelu

Cena brent nafte dostigla 93,015 dolara, dok je ‘crack spread’ iznad 100 dolara, izazivajući zabrinutost za snabdevanje i troškove uvoza

Cena nafte brent premašila je 93 dolara po barelu na današnjem trgovanju, čime je tržište nafte beleži rast iznad 93 dolara i dodatno pojačava zabrinutost zbog rekordnih rafinerijskih marži. Glavni pokazatelj poremećaja je „crack spread“ – razlika između cene sirove nafte i dizela – koji je prema rečima Tomislava Mićovića, generalnog sekretara Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), sada viši od 100 dolara po barelu. U normalnim uslovima, „crack spread“ iznosi između 20 i 40 dolara, dok je u 2022. godini, tokom velikih poremećaja, dostigao oko 90 dolara. Ovakav nivo marži ukazuje na ozbiljan disbalans na svetskom tržištu nafte, što rezultira visokim profitima za rafinerije i pritiscima na cene goriva.

Rekordne marže i rast cena nafte

Mićović je istakao da rast „crack spread“ marže iznad 100 dolara predstavlja izuzetan izazov, jer trošak uvoza naftnih derivata gotovo doseže maloprodajnu cenu goriva. Zbog toga se povećava rizik od neisplativog uvoza, što dodatno komplikuje snabdevanje domaćeg tržišta. Istovremeno je podsetio da je izvoz gotovih naftnih derivata iz Srbije zabranjen, pa je glavni teret snabdevanja na Naftnoj industriji Srbije (NIS). Najavljeno je i povećanje prerade u pančevačkoj rafineriji, kako bi se obezbedila veća dostupnost derivata na domaćem tržištu.

Zabrinutost zbog globalnih poremećaja i uticaj na tržište

Uz domaće izazove, svetsko tržište karakterišu dodatni poremećaji. Osim tenzija oko Ormuskog moreuza, iz snabdevanja su ispale pojedine ruske rafinerije, a u Saudijskoj Arabiji i Libiji zabeleženi su tehnički problemi. Zalihe nafte u Sjedinjenim Američkim Državama nalaze se na veoma niskom nivou, što povećava pritisak na globalne cene. Mićović je upozorio da se posledice ovakvog poremećaja prenose i na druge sektore privrede, povećavajući rizik od inflacije. On je dodao: „To znači da fizički možda neće biti dovoljno nafte“, naglašavajući da status NIS-a Srbiju stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na deo regiona, te da će snabdevanje biti izazovno bez dodatnog uvoza.

Promene na berzama i uticaj na energente

Na svetskim berzama, cena brent nafte porasla je 1,52 odsto na 93,015 dolara po barelu, dok je WTI nafta skočila 1,35 odsto na 85,638 dolara. Na evropskim tržištima, nemački DAX zabeležio je pad od 0,51 odsto, francuski CAC 40 pao je 0,06 odsto, a britanski FTSE 100 za 0,26 odsto. Pored toga, evropski fjučersi gasa za septembar na TTF-u prodavali su se po 63,720 evra za megavat-sat. Cena pšenice porasla je na 6,8106 dolara po bušelu, dok je zlato palo na 4.484,79 dolara za trojsku uncu.

Operativni izazovi i regulatorni okvir

Operativna licenca za nastavak rada NIS-a ističe 28. avgusta, a najveći deo snabdevanja domaćeg tržišta oslanja se na ovu kompaniju. Mićović je naglasio da je potrebno što pre stvoriti uslove za isplativ uvoz, jer trenutni troškovi ne dozvoljavaju održivo snabdevanje bez dodatnih mera. Investitori na svetskim tržištima očekuju i objavljivanje zapisnika sa sednice Evropske centralne banke, kao i podatke o troškovima rada u evrozoni. Odluka američkog Ministarstva finansija o otkupu državnih obveznica uticala je na pad prinosa i pritisak na dolar. Sve ove okolnosti doprinose volatilnosti cena nafte i energenata, što dodatno komplikuje ekonomski ambijent u Srbiji i regionu.

Pročitaj još

U Trendu