Connect with us

Domaće

SEPA dostigla 58,1 odsto prekograničnih plaćanja u Srbiji za tri meseca

Platni sistem omogućio promet od devet milijardi evra, 18 banaka i NBS uključeni u šemu

Objavljeno pre

,

SEPA dostigla 58,1 odsto prekograničnih plaćanja u Srbiji za tri meseca – SEPA prekogranična plaćanja Foto Izvor: Pixabay / jarino47

Platni sistem omogućio promet od devet milijardi evra, 18 banaka i NBS uključeni u šemu

Jedinstveno područje za plaćanja u evrima (SEPA) postalo je glavni kanal za prekogranična plaćanja u Srbiji za samo tri meseca od početka primene. Prema podacima koje je iznela guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković, u maju je kroz SEPA realizovano 130.750 transakcija, što je činilo 37,8 odsto svih prekograničnih transakcija u evrima sa SEPA zemljama. Tri meseca kasnije, u julu, udeo SEPA transakcija porastao je na 58,1 odsto ukupnog broja prekograničnih plaćanja u evrima, a ukupni promet dostigao je devet milijardi evra.

Ove podatke guvernerka Tabaković iznela je na predstavljanju Izveštaja o inflaciji. Takođe je naglasila da SEPA, kao jedinstvena šema za plaćanja u evrima u Evropi, omogućava brže i jeftinije transakcije. Pristupanje SEPA sistemu Srbija je zvanično ostvarila 22. maja prošle godine, čime je postala 41. članica. Od novembra 2025. godine srpske finansijske institucije dobile su mogućnost pristupa SEPA platnim šemama.

Rast učešća SEPA transakcija i uticaj na bankarski sektor

Zbog direktnog povezivanja banaka, korišćenje SEPA šeme omogućava izbegavanje posredničkih banaka. Kao rezultat, građani i privreda dobijaju pun iznos transakcije bez dodatnih troškova ili umanjenja. „Tri meseca kasnije, u julu, dostigli smo nivo od 58,1 odsto ukupnog broja prekograničnih transakcija u evrima sa zemljama SEPA područja, čime je to postao dominantan kanal za prekogranična plaćanja. Promet koji je ostvaren iznosio je devet milijardi evra“, izjavila je Jorgovanka Tabaković.

Pored toga, Tabaković je istakla da je učešće u SEPA projektu pokazalo prednosti postojanja statističkih evidencija Narodne banke Srbije. Ove evidencije omogućile su bankama i regulatoru da brzo rešavaju eventualne izazove i unapređuju proces. Od ukupno 19 komercijalnih banaka u Srbiji, čak 18 su uključene u SEPA šemu, uz Narodnu banku Srbije koja obavlja ovu funkciju za državu.

Šira ekonomska slika i implikacije SEPA sistema

SEPA (Single Euro Payments Area) je evropski platni sistem koji standardizuje i pojednostavljuje prekogranična plaćanja u evrima. Zahvaljujući tome, Srbija je u kratkom periodu ostvarila značajne uštede za korisnike, posebno za privredu koja obavlja veliki broj međunarodnih transakcija. Pre svega, nema skrivenih naknada, a vreme obrade transfera je kraće u poređenju sa ranijim sistemima.

Tabaković je najavila nastavak unapređenja platnih šema u narednom periodu. Takođe je podvukla da su zajednički rad i statistički podaci NBS-a pomogli svim bankama da se prilagode novim pravilima. Ovo je dodatno osnažilo poverenje u platni sistem i povećalo efikasnost finansijskog sektora u Srbiji.

Na taj način, SEPA je za tri meseca postala ključan kanal za prekogranična plaćanja u zemlji. Očekuje se da će dalji razvoj sistema doprineti još većoj transparentnosti i konkurentnosti na tržištu platnih usluga.

Pročitaj još

Domaće

Šumadijski sajam poljoprivrede okuplja poljoprivrednike u Kragujevcu od 3. do 6. septembra

Manifestacija donosi aktuelnu poljoprivrednu mehanizaciju, opremu i stručna predavanja, sa radnim vremenom od 10 do 20 časova

Objavljeno pre

,

Objavio:

Šumadijski sajam poljoprivrede okuplja poljoprivrednike u Kragujevcu od 3. do 6. septembra

Manifestacija donosi aktuelnu poljoprivrednu mehanizaciju, opremu i stručna predavanja, sa radnim vremenom od 10 do 20 časova

Šumadijski sajam poljoprivrede biće održan od 3. do 6. septembra na prostoru Šumadija sajma u Kragujevcu. Radno vreme manifestacije biće od 10 do 20 časova, što omogućava posetiocima da detaljno upoznaju najnoviju ponudu iz oblasti poljoprivrede. Prema zvaničnoj objavi organizatora, sajam je prepoznat kao jedan od najvažnijih regionalnih događaja za poljoprivrednike, proizvođače i stručnjake iz agrosektora.

Na ovogodišnjem sajmu biće predstavljena savremena poljoprivredna mehanizacija, kao i oprema, semena, zaštitna sredstva i stočarski program. Posetioci će imati priliku da se upoznaju sa inovacijama, iskoriste sajamske popuste i učestvuju u stručnim predavanjima, što može doprineti unapređenju gazdinstava.

Šumadijski sajam poljoprivrede kao regionalni ekonomski pokretač

Ova manifestacija ima poseban značaj za centralnu Srbiju, jer okuplja najvažnije aktere poljoprivrednog sektora i omogućava razmenu iskustava, znanja i kontakata. Kao rezultat, mnogi mali i srednji proizvođači upravo na ovom sajmu uspostavljaju saradnje koje doprinose razvoju njihovih gazdinstava.

Pored izloženih proizvoda i opreme, sajam donosi i brojne edukativne sadržaje kroz stručna predavanja i radionice. Organizatori ističu da je poseban akcenat stavljen na inovacije u oblasti mehanizacije i digitalizacije u poljoprivredi. Uporedo sa tim, posetioci mogu da prate trendove i primene ih u svakodnevnoj proizvodnji.

Uticaj na regionalnu poljoprivredu i važnost sajamskih događaja

Šumadijski sajam poljoprivrede postao je tradicionalno mesto susreta predstavnika različitih segmenata ove industrije. S druge strane, ovakvi događaji omogućavaju proizvođačima da bolje razumeju tržišne zahteve i prilagode svoje poslovanje savremenim standardima.

Iako su ekonomski pokazatelji i trendovi u poljoprivredi često podložni promenama, ovakve manifestacije doprinose jačanju konkurentnosti i inovativnosti domaćih proizvođača. Kao rezultat toga, dolazi do unapređenja proizvodnih procesa i usvajanja novih tehnologija, što dugoročno podiže produktivnost sektora.

Tokom sajma, očekuje se veliki broj posetilaca iz zemlje i regiona. Time se potvrđuje značaj Šumadijskog sajma poljoprivrede kao ključne tačke okupljanja svih relevantnih učesnika iz oblasti agrobiznisa.

Pročitaj još

Domaće

Proizvodnja sladoleda u Evropi dostigla 3,44 milijarde litara, Nemačka lider

Nemačka, Italija i Francuska predvode sektor, dok se Srbija istakla sa 86 miliona litara u 2025. godini

Objavljeno pre

,

Objavio:

Proizvodnja sladoleda u Evropi dostigla 3,44 milijarde litara, Nemačka lider

Nemačka, Italija i Francuska predvode sektor, dok se Srbija istakla sa 86 miliona litara u 2025. godini

Proizvodnja sladoleda u Evropi ostvarila je značajan rast u 2025. godini, dostigavši 3,44 milijarde litara, što predstavlja povećanje od 1,9 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, prema podacima Eurostata. Nemačka je zadržala vodeću poziciju sa 608 miliona litara, iako je njen rast bio najskromniji među pet najvećih proizvođača – svega 0,2 odsto.

Rast proizvodnje u Italiji i Francuskoj, Srbija šesta u Evropi

Na drugom mestu našla se Italija sa 549 miliona litara, što predstavlja rast od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu. Francuska je zauzela treću poziciju sa 525 miliona litara i povećanjem proizvodnje od četiri odsto. Slede Španija sa 457 miliona litara (rast od 2 odsto) i Belgija sa 274 miliona litara, koja je zabeležila rast od šest odsto.

Srbija, iako nije članica Evropske unije, istakla se na listi zemalja iz Evropskog ekonomskog prostora i Zapadnog Balkana. Tokom 2025. godine, proizvedeno je 86 miliona litara sladoleda, odmah iza pet vodećih evropskih proizvođača. Ovaj rezultat potvrđuje kontinuirani rast domaće konditorske industrije i jačanje pozicije Srbije na regionalnom tržištu.

Izvoz i uvoz sladoleda – Francuska lider po izvozu

Iz država Evropske unije tokom 2025. izvezeno je 289,8 miliona kilograma sladoleda u zemlje izvan Unije, dok je uvezeno 77,8 miliona kilograma. Izvoz je porastao za 10 odsto, odnosno 26 miliona kilograma više nego prethodne godine. Uvoz je, s druge strane, povećan za 12 odsto, što je dodatnih 8,5 miliona kilograma.

Francuska je ponovo bila najveći izvoznik, sa 59,1 milion kilograma sladoleda plasiranih van Evropske unije. To čini petinu ukupnog izvoza ovog proizvoda iz EU. Posle Francuske, najviše su izvozile Italija, Belgija, Nemačka i Holandija. Ovi podaci pokazuju rast konkurencije i sve veću integraciju tržišta sladoleda, kako u okviru EU, tako i prema trećim zemljama.

Tržišna kretanja i širi značaj za sektor

Ukupni rast proizvodnje i izvoza sladoleda u Evropi ukazuje na stabilnu potražnju, ali i na širenje tržišta van granica EU. Srbija, plasiravši se na šesto mesto po količini proizvedenog sladoleda, pokazuje potencijal za dalje jačanje izvoza i povećanje prisustva na međunarodnim tržištima.

Kretanja u sektoru sladoleda reflektuju širu dinamiku prehrambene industrije, pri čemu rast proizvodnje prate i inovacije u ukusima i pakovanjima, kao i sve veće investicije u kapacitete i logistiku. Pored toga, stalni rast izvoza iz EU doprinosi pozitivnom trgovinskom bilansu ovog segmenta prehrambene industrije.

Prema Eurostatu, očekuje se da će dalje promene na tržištu zavisiti od potrošačkih navika, inovacija u proizvodnji i globalnih trendova u prehrambenom sektoru. Bez obzira na izazove, evropska i srpska industrija sladoleda nastavljaju da jačaju svoje pozicije, prateći rast potražnje i održavajući konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Proizvodnja sladoleda u EU dostigla 3,44 milijarde litara, Nemačka i Italija predvode tržište

Srbija je zauzela šesto mesto sa 86 miliona litara, dok je izvoz EU sladoleda van Unije porastao za 10 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Proizvodnja sladoleda u EU dostigla 3,44 milijarde litara, Nemačka i Italija predvode tržište

Srbija je zauzela šesto mesto sa 86 miliona litara, dok je izvoz EU sladoleda van Unije porastao za 10 odsto

Evropska unija je tokom prošle godine proizvela ukupno 3,44 milijarde litara sladoleda. To predstavlja rast od 1,9 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, prema podacima koje je objavio Eurostat. Ključni pokretači rasta bile su vodeće članice EU, ali i rast interesovanja na tržištima van Unije.

Proizvodnja sladoleda u EU dostigla 3,44 milijarde litara

Nemačka je zadržala lidersku poziciju sa 608 miliona litara proizvedenog sladoleda. Međutim, rast nemačke proizvodnje iznosio je svega 0,2 odsto, što je najniža stopa među pet najvećih proizvođača. Na drugom mestu je Italija, koja je proizvela 549 miliona litara, ostvarivši rast od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Francuska je zauzela treću poziciju sa 525 miliona litara i rastom od 4 odsto. Španija je na četvrtom mestu sa 457 miliona litara i rastom od 2 odsto, dok je Belgija peta sa 274 miliona litara, što je 6 odsto više nego godinu ranije.

Srbija na šestom mestu, izvoz EU sladoleda raste

Srbija se našla na šestoj poziciji kada se posmatraju zemlje Evropskog ekonomskog prostora i Zapadnog Balkana. Proizvodnja sladoleda u Srbiji dostigla je 86 miliona litara tokom 2025. godine. Ovaj rezultat stavlja zemlju odmah iza pet vodećih članica EU, potvrđujući njen rastući značaj na regionalnom tržištu.
Iz zemalja Evropske unije prošle godine izvezeno je 289,8 miliona kilograma sladoleda u države van Unije. To je povećanje od 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 26 miliona kilograma. Uvoz sladoleda iz zemalja van EU dostigao je 77,8 miliona kilograma, što je rast od 12 odsto ili 8,5 miliona kilograma.

Francuska lider u izvozu, značajna konkurencija među proizvođačima

Najveći izvoznik sladoleda iz Evropske unije bila je Francuska, sa 59,1 milion kilograma plasiranih na tržišta van EU. To predstavlja oko petinu ukupnog izvoza Unije. Posle Francuske, najviše izvoze Italija, Belgija, Nemačka i Holandija.
Pored izvoza, kontinuirani rast proizvodnje i trgovine sladoledom ukazuje na promene potrošačkih navika i rastuću konkurenciju među proizvođačima. Zbog toga su tržišni rezultati za 2025. godinu značajni za analizu trendova u prehrambenoj industriji Evrope.
Ukupno posmatrano, proizvodnja sladoleda u EU dostigla 3,44 milijarde litara ukazuje na stabilnu potražnju i nastavak pozitivnih trendova u sektoru.

Pročitaj još

U Trendu