Connect with us

Domaće

Poljoprivreda u Srbiji gubi 1,5 milijardi evra po sušnoj sezoni zbog klimatskih promena

Sve veće suše utiču na rod kukuruza i soje, a stručnjaci predlažu navodnjavanje, nove hibride i ulaganja u domaće sorte kao ključne mere

Objavljeno pre

,

Poljoprivreda u Srbiji gubi 1,5 milijardi evra po sušnoj sezoni zbog klimatskih promena Foto Izvor: Pixabay / distelAPPArath

Sve veće suše utiču na rod kukuruza i soje, a stručnjaci predlažu navodnjavanje, nove hibride i ulaganja u domaće sorte kao ključne mere

Poljoprivreda u Srbiji trpi značajne gubitke zbog klimatskih promena, sa procenama da svaka sušna sezona domaćem prehrambenom sektoru odnosi najmanje 1,5 milijardi evra. Suše su u poslednjih 26 godina pogodile Srbiju čak 12 puta, dok su najnovije klimatske promene najviše ugrozile rod kukuruza i soje. Stručnjaci ističu da su sve toplija leta i manjak padavina nova realnost, što zahteva inovacije u proizvodnji hrane.

Suše smanjuju rod i menjaju strukturu proizvodnje

Za razliku od pšenice i voća, koje su ove godine dale dobre prinose, rod kukuruza i soje je ozbiljno ugrožen. Suncokret, prema mišljenju stručnjaka, i dalje izgleda dobro, ali se očekuje pad prinosa od 10 do 20 odsto. Branislav Terzić, poljoprivrednik iz Štitara kod Šapca, naglašava da je talas visokih temperatura drastično oštetio useve, dok Nebojša Petrović iz Donje Jajine kod Leskovca navodi da su rani hibridi posebno pogođeni. Kao rezultat, proizvođači očekuju velike gubitke i smanjenje stočne hrane, što dodatno opterećuje poljoprivredni sektor.

Ključne mere: navodnjavanje i ulaganja u domaće hibride

Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu smatraju da su neophodne tri osnovne mere: širenje sistema za navodnjavanje, korišćenje novih sorti i hibrida otpornih na sušu, kao i ulaganja u domaću proizvodnju semena. Dr Goran Bekavac ističe važnost prelaska na domaće sorte, jer one sadrže gene prilagođene lokalnim klimatskim uslovima. On dodaje da je ulaganje u nauku i razvoj novih hibrida ključno za održivost. “Strateško opredeljenje Srbije treba da bude da se opredelimo na domaće sorte jer one sadrže gene iz ovih krajeva. Naravno potrebno je ulagati u nauku”, navodi Bekavac.

Promena sortimenta i uticaj na tržište mesa

Prof. dr Slaven Prodanović sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ocenjuje da je vreme za prelazak na hibride iz FAO grupa 300 i 400, koji su srednje rani do srednje kasni. S obzirom na pad prinosa ratarskih kultura, smanjuje se i dostupnost stočne hrane, što može dovesti do daljeg pada stočnog fonda i povećanja uvoza mesa. Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije napominje da efekti ovakvih promena ne dolaze odmah, već se reflektuju kroz lanac snabdevanja i tržište. “Mi ne zavisimo od našeg tržišta, već smo deo jedne veće globalne slike. Kada se skine rod i kada se taj lanac pokrene, videćemo (kakva je situacija na tržištu), ali ne očekujemo dramatične posledice kada vidimo protekle godine”, izjavio je Jovanović.

Dugoročne posledice i potreba za inovacijama

Klimatske promene i česte suše zahtevaju brzu adaptaciju poljoprivrednog sektora. Ulaganja u modernizaciju, preciznu poljoprivredu i naučna istraživanja postaju neophodna za održavanje proizvodnje hrane i stabilnosti domaće ekonomije. Kao rezultat, stručnjaci očekuju da će inovacije i državna podrška biti presudni za opstanak i konkurentnost srpske poljoprivrede u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Predškolske veštine ključne za čitanje pre polaska u školu, logopedi naglašavaju razvoj

Deca razvijaju predškolske veštine kroz igru, dok logopedi preporučuju kontinuiranu podršku roditelja za lakše usvajanje čitanja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predškolske veštine ključne za čitanje pre polaska u školu, logopedi naglašavaju razvoj

Deca razvijaju predškolske veštine kroz igru, dok logopedi preporučuju kontinuiranu podršku roditelja za lakše usvajanje čitanja

Predškolske veštine predstavljaju osnovu za čitanje pre polaska u školu, a logopedi naglašavaju njihovu važnost za uspešnu pripremu dece. Deca koja nauče da razlikuju slova, pravilno izgovaraju glasove i razvijaju fonološku svest imaju čvrst temelj za kasnije usvajanje čitanja i pisanja. Zbog toga, stručnjaci preporučuju roditeljima da pažnju usmere na razvoj ovih veština, a ne isključivo na učenje čitanja pre škole.

Čitanje pre polaska u školu i razvoj predškolskih veština

Većina roditelja se pita da li deca treba da znaju da čitaju pre nego što krenu u školu, strahujući da će zaostajati za vršnjacima. Međutim, logopedi ističu da je važno da dete sa šest godina pravilno i jasno izgovara sve glasove. Ako postoje odstupanja, savetuje se rana poseta logopedu radi procene i podsticanja predškolskih veština. Kao rezultat, razvoj sposobnosti poput razlikovanja leve i desne strane, prepoznavanja i imenovanja slova, izgovora, pamćenja i prepričavanja priča, predstavlja ključ za uspeh u školi. Osim toga, fonološka svest i sposobnost rastavljanja reči na slova dodatno olakšavaju kasnije učenje čitanja.

Podrška roditelja i čitanje kroz igru

Roditelji, uz savete logopeda, mogu značajno doprineti razvoju predškolskih veština kod deteta. Preporučuje se kontinuirano vežbanje kroz igru i zanimljive aktivnosti, što omogućava lakše usvajanje novih znanja. Na primer, korišćenje edukativnih igračaka, slagalica i asocijativnih igara pomaže deci da dugotrajnije pamte slova i razvijaju interesovanje za čitanje. S druge strane, forsiranje vežbi koje su preteške može izazvati otpor i negativan stav prema učenju. Vežbe treba prilagoditi mogućnostima deteta i kombinovati ih sa svakodnevnim aktivnostima. Pravilna podrška roditelja u ovom procesu ima dugoročne pozitivne efekte na školski uspeh.

Kada potražiti pomoć logopeda

Logopedi savetuju roditeljima da ne čekaju pojavu problema, već da blagovremeno potraže procenu i smernice. Na taj način, otkrivaju se oblasti koje treba dodatno razvijati, a roditelji dobijaju jasne instrukcije za rad sa detetom kod kuće. Kontinuirana saradnja sa stručnjacima doprinosi izgradnji čvrste osnove za buduće čitanje i pisanje. Predškolske veštine, kao što su pamćenje, bogat rečnik i fonološka svest, predstavljaju temelj na kojem se gradi kasniji školski uspeh, dok čitanje pre polaska u školu ne treba biti imperativ, već rezultat prirodnog razvoja deteta uz podršku roditelja i stručnjaka.

Pročitaj još

Domaće

CIAK kupuje Technolub uz godišnji prihod od 9 miliona evra u Srbiji

Hrvatska CIAK Grupa proširuje prisustvo u regionu, Technolub ostaje pod upravom Zorana Matkovića i održava rast

Objavljeno pre

,

Objavio:

CIAK kupuje Technolub uz godišnji prihod od 9 miliona evra u Srbiji

Hrvatska CIAK Grupa proširuje prisustvo u regionu, Technolub ostaje pod upravom Zorana Matkovića i održava rast

Hrvatska kompanija CIAK Grupa preuzela je vlasništvo nad srpskim Technolubom, distributerom ulja i maziva sa godišnjim prihodom većim od 9 miliona evra. Prema zvaničnom saopštenju, akvizicija je završena putem društva CIAK Auto Srbija, a Technolub nastavlja sa radom u Beogradu, pod upravom dosadašnjeg izvršnog direktora Zorana Matkovića. CIAK Grupa ističe da se Technolub „prirodno uklapa“ u postojeću korporativnu strukturu.

Prihodi Technoluba i strateški značaj akvizicije

Technolub je jedan od vodećih distributera ulja i maziva u Srbiji i širem regionu. Kompanija ima više od 25 zaposlenih i ostvaruje godišnje prihode veće od 9 miliona evra. CIAK Grupa očekuje da će integracija doneti dodatni rast, jačanje stručnosti i unapređenje nivoa usluga za krajnje kupce. Ova transakcija deo je šire strategije CIAK Grupe za konsolidaciju tržišta nezavisnih distributera auto-delova u regionu.

Snažan talas regionalnih akvizicija i finansijska stabilnost

Tokom prethodnih godina, CIAK Grupa je sprovela više strateških preuzimanja, uključujući firme Sim Impex u Bosni i Hercegovini i Stahlgruber trgovina u Sloveniji. Pored toga, akvizirala je i Auto Milovanović u Banjaluci i Next Auto u Crnoj Gori. Grupa sada zapošljava preko 3.000 ljudi na regionalnom nivou. U prethodnoj godini ostvarila je operativne prihode od 282 miliona evra i obezbedila dugoročno finansiranje u iznosu od 60 miliona evra. Ovaj kapital koristi se za refinansiranje obaveza i dalji razvoj poslovanja.

Razvoj logistike i budući planovi CIAK Grupe

U planu je izgradnja novog logističko-distributivnog centra u Gornjem Stupniku, sa visokim stepenom robotizacije i energetskom efikasnošću. Očekuje se da će ovaj centar biti ključan za podršku budućem rastu i efikasnije upravljanje portfoliom. Strategija CIAK Grupe prati evropske tendencije u kojima manji distributeri postaju deo velikih grupacija. Kao rezultat, Technolub dobija podršku za dalji razvoj i unapređenje svojih proizvoda i usluga u Srbiji i regionu.

Pročitaj još

Domaće

Dizel gorivo dostiže 2,41 evra po litru u Nemačkoj i 2,39 u Francuskoj

Rast cena dizela u Evropi i Velikoj Britaniji izazvan globalnim tenzijama, pretnja zabranom američkog izvoza utiče na tržište

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dizel gorivo dostiže 2,41 evra po litru u Nemačkoj i 2,39 u Francuskoj

Rast cena dizela u Evropi i Velikoj Britaniji izazvan globalnim tenzijama, pretnja zabranom američkog izvoza utiče na tržište

Dizel gorivo u Evropi i Velikoj Britaniji beleži rekordne cene, što dodatno opterećuje potrošače i transportni sektor. Prosečna cena dizela u Nemačkoj iznosi 2,41 evra po litru, dok je u Francuskoj cena 2,39 evra po litru. U Velikoj Britaniji cena je prvi put premašila dve funte po litru (2,35 evra), pokazuju podaci britanskog automobilskog udruženja RAC. Ovaj nagli rast, odnosno dizel gorivo, rezultat je globalnih tenzija i pretnji zabranom izvoza iz Sjedinjenih Američkih Država.

Potrošači u Velikoj Britaniji sada za pun rezervoar prosečnog automobila plaćaju oko 110 funti, što je gotovo 32 funte više nego pre izbijanja sukoba u regionu Bliskog istoka. Cena dizela u Britaniji porasla je za 40,5% u odnosu na kraj februara, pre početka napada SASD i Izraela na Iran. Britanija uvozi oko 30% dizela iz SAD, dok ostatak dolazi iz Evrope, a rezerve pokrivaju samo 42 dana potrošnje.

Pretnja američkom zabranom izvoza utiče na evropsko tržište

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost privremene zabrane izvoza dizela ka Evropi. Predsednik Donald Tramp izjavio je da odluka još nije doneta, ali razmatra se zabrana od 90 dana, što bi moglo uticati neposredno pred kongresne izbore. Ministar finansija Skot Besent istakao je da „američki vozači ne treba da nose teret globalne nestašice“. Ova izjava dodatno je uzburkala tržište dizel goriva, jer bi zabrana mogla da izazove još veće poremećaje u snabdevanju Evrope.

Evropska komisija, s druge strane, kategorički je odbacila mogućnost zabrane i upozorila da bi takav potez narušio poverenje u SAD kao partnera. Portparolka Ana-Kaisa Itkonen navela je da je snabdevanje za sada stabilno, ali da su cene visoke zbog globalne zategnutosti tržišta. Francuska je predložila kolektivno oslobađanje 50 miliona barela dizela i dodatnih 50 miliona barela sirove nafte iz rezervi članica Međunarodne agencije za energiju (IEA), uz uslov da SAD ne uvode jednostranu zabranu izvoza. Francuska i Nemačka zajedno poseduju više od trećine strateških rezervi dizela u EU.

Cene dizela i snabdevanje u ključnim evropskim državama

U Francuskoj, prosečna cena dizela iznosi 2,39 evra po litru, a 14% stanica beleži nestašicu goriva. Razlika između najjeftinijih i najskupljih stanica može iznositi do 40 evra na punjenje od 50 litara. U Nemačkoj je prosečna cena 2,41 evra po litru, što je 1,9 centi niže nego prethodne nedelje. Nemačka je najavila smanjenje energetskog poreza od 1. oktobra, što bi moglo donekle ublažiti pritisak na vozače. Italija ima najniže cene među tri velika tržišta, sa 2,26 evra po litru na redovnoj mreži i 2,29 evra na auto-putevima, zahvaljujući ograničenju cena koje su postavile kompanije Eni i Q8. Ova mera važi do 31. oktobra i omogućava Italiji da zadrži cene dizela za oko 12 centi niže nego u Francuskoj i Nemačkoj, mada su i dalje 35% više nego pre godinu dana.

Zimski period dodatno komplikuje tržište dizela

Predstojeća zima tradicionalno povećava potražnju za dizel gorivom, što izaziva zabrinutost da li će oslobađanje rezervi biti dovoljno. Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen podseća da su rezerve već korišćene i da će verovatno biti ponovo aktivirane. Međunarodna agencija za energiju koordinirala je oslobađanje 400 miliona barela u martu, ali to nije zaustavilo rast cena. Ako SAD uvedu zabranu izvoza, Evropa bi se mogla suočiti sa pravom nestašicom dizela tokom zime. Ovakva situacija ima direktan uticaj na transport, industriju i krajnje potrošače širom kontinenta.

Pročitaj još

U Trendu