Connect with us

Ishrana

Gde nestaju pare posle plate? Sitni troškovi koji pojedu stotine evra mesečno

Objavljeno pre

,

From above of classic style cafe interior with wooden chairs and shiny glasses near cutlery on cloth napkins on table in daylight Kristina Paukshtite

Plata legne, računi se plate, a onda novac počne da nestaje u iznosima koji pojedinačno ne deluju strašno. Kafa, dostava, taksi, pretplate, grickalice, aplikacije i neplanirane kupovine – kada se saberu, mogu napraviti ozbiljnu rupu u kućnom budžetu.

Postoji onaj poznati trenutak kada otvorimo aplikaciju banke i pokušamo da shvatimo šta se dogodilo.

Plata je legla pre desetak dana.

Računi su plaćeni.

Nije kupljen televizor, telefon ili neki drugi veliki proizvod.

A opet – novca je mnogo manje nego što smo očekivali.

Gde je nestao?

Najčešće nije nestao odjednom.

Otišao je u desetinama malih transakcija koje pojedinačno izgledaju bezazleno.

Kafa od nekoliko stotina dinara. Dostava kada nas mrzi da kuvamo. Vožnja taksijem kada kasnimo. Grickalice usput. Još jedna online kupovina. Pretplata koju smo zaboravili. Ručak na poslu.

Problem sa tim troškovima je što ih gotovo nikada ne doživljavamo kao veliki trošak.

A novac se upravo tako i potroši – malo po malo.

„Samo danas“

Jedna od najskupljih rečenica u svakodnevnom životu može biti: „Samo danas.“

Samo danas ćemo naručiti hranu.

Samo danas ćemo uzeti taksi.

Samo danas ćemo kupiti kafu usput.

Samo danas ćemo uzeti nešto iz prodavnice jer smo gladni.

Kada se jedna takva odluka donese jednom nedeljno, verovatno neće napraviti veliku razliku.

Ali kada postane svakodnevna navika, računica se menja.

Recimo da osoba tokom radnih dana potroši prosečno 500 dinara na kafu, pecivo, grickalice ili neki drugi mali trošak.

To je oko 10.000 dinara mesečno samo za ono što se usput čini kao „sitnica“.

Ako se dodaju dostava, povremeni taksi i nekoliko online kupovina, iznos može vrlo brzo da poraste.

Dostava: plaćamo i hranu i lenjost

Jedan od najlakših načina da novac neprimetno napusti račun jeste dostava.

Cena obroka često nije jedini trošak.

Tu su dostava, eventualne naknade i činjenica da osoba naručivanjem često kupi više nego što bi kupila da je otišla u prodavnicu.

Na ekranu vidimo pojedinačne stavke.

Mozak vidi „ručak“.

Bankovni račun vidi zbir.

Ako neko naručuje nekoliko puta nedeljno, razlika između kuvanja kod kuće i dostave može na kraju meseca biti ozbiljna.

A posebno je zanimljivo što se dostava često ne doživljava kao luksuz.

Postala je deo svakodnevne rutine.

Kafa nije problem. Navika jeste.

Kafa je verovatno najčešći primer „malog troška“.

I nije problem u jednoj kafi.

Problem je u tome što kafa često dolazi zajedno sa još nečim.

Kafa i pecivo.

Kafa i cigarete.

Kafa i voda.

Kafa i desert.

Kafa dok čekamo nekoga.

Kafa na poslu.

Kafa posle posla.

Ako je prosečan račun 300 dinara, četiri takve kupovine nedeljno znače oko 4.800 dinara mesečno.

Nije bogatstvo.

Ali zajedno sa drugim malim navikama može predstavljati novac koji bi mnogima dobro došao na kraju meseca.

Pretplate koje više ni ne primećujemo

Postoji još jedan problem modernog potrošača – novac koji odlazi automatski.

Streaming servis.

Muzička aplikacija.

Cloud prostor.

Aplikacija za trening.

Neki premium nalog.

Članarina koju smo uzeli zbog posebne ponude.

Svaka pojedinačna pretplata može biti relativno mala.

Problem nastaje kada ih se nakupi pet ili deset.

Najgore je što neke od njih prestanemo da koristimo, ali ne prestanemo da ih plaćamo.

Novac tada ne nestaje spektakularno.

Samo svakog meseca tiho ode.

„Bilo je na sniženju“

Popust je jedna od najuspešnijih psiholoških zamki potrošnje.

Kada vidimo da je nešto sniženo 30, 40 ili 50 odsto, često razmišljamo koliko smo uštedeli.

Mnogo ređe pitamo:

Da li bih ovo uopšte kupio da nije bilo sniženja?

Ako nešto košta 5.000 dinara i sniženo je na 3.000, nismo zaradili 2.000 dinara.

Potrošili smo 3.000.

To zvuči banalno, ali upravo na toj razlici počivaju mnoge impulsivne kupovine.

Online kupovina je postala previše laka

Nekada je kupovina zahtevala odlazak do prodavnice.

Danas može da se završi za nekoliko klikova.

Vidimo proizvod.

Kliknemo.

Unesemo adresu.

Platimo.

Nema vremena da razmislimo da li nam stvar zaista treba.

Zbog toga male online kupovine mogu postati navika.

Jedna majica.

Maska za telefon.

Neki dodatak za kuću.

Sitnica za automobil.

Nešto što je „samo 1.500 dinara“.

Problem nastaje kada „samo 1.500“ puta nekoliko puta postane desetak ili dvadesetak hiljada dinara.

Taksijem plaćamo vreme

Taksi je drugačiji primer.

Ljudi ga često ne koriste zato što žele luksuz, već zato što kupuju vreme.

Kasnimo.

Umorni smo.

Pada kiša.

Imamo težak dan.

Treba da stignemo negde brzo.

Jedna vožnja zato deluje potpuno opravdano.

Ali kada se taksi koristi nekoliko puta nedeljno, mesečni iznos može postati ozbiljan.

Tu dolazimo do zanimljive stvari: mnogi sitni troškovi nisu posledica neodgovornosti.

Oni su posledica umora i nedostatka vremena.

Kada smo umorni, plaćamo dostavu.

Kada kasnimo, plaćamo taksi.

Kada nemamo vremena za doručak, kupujemo ga usput.

Kada želimo da se opustimo, odemo na piće.

Novac tako često plaćamo za nešto što nam nedostaje – vreme, energiju ili komfor.

Koliko nas zapravo košta „mali luksuz“?

Zamislimo prosečnu mesečnu potrošnju jedne osobe:

  • kafe i sitna kupovina usput – 8.000 dinara
  • dostava hrane – 7.000 dinara
  • taksi – 5.000 dinara
  • online kupovine – 6.000 dinara
  • pretplate – 3.000 dinara
  • izlasci i spontana druženja – 8.000 dinara

Ukupno: 37.000 dinara.

To nije novac potrošen na kiriju, račune, hranu iz prodavnice ili neku veliku investiciju.

To je novac potrošen na male odluke.

Naravno, iznos se od osobe do osobe drastično razlikuje.

Ali upravo je poenta u tome što se veliki deo potrošnje često ne vidi dok se ne sabere.

Najbolji finansijski savet možda je dosadno jednostavan

Ne morate prestati da pijete kafu.

Ne morate nikada više naručiti hranu.

Ne morate izbaciti sve izlaske.

Mnogo korisnije je da jednom mesečno pogledate bankovni račun i napravite nešto što većina ljudi izbegava:

saberite sve male troškove.

Ne račune.

Ne kiriju.

Ne kredit.

Samo ono što ste potrošili usput.

Kafe.

Dostave.

Taksi.

Online kupovine.

Pretplate.

Grickalice.

Neplanirane izlaske.

Kada ih vidite na jednom mestu, slika može biti potpuno drugačija.

Jer trošak od 400 dinara ne izgleda ozbiljno.

Dvadeset takvih troškova već izgleda drugačije.

Novac najčešće ne nestaje – mi ga šaljemo

Problem nije nužno u tome što ljudi premalo zarađuju.

Za mnoge porodice i pojedince jeste – prihodi jednostavno nisu dovoljni za sve potrebe.

Ali postoji i druga strana priče.

Način na koji trošimo promenio se.

Plaćamo jednim klikom.

Naručujemo iz fotelje.

Pretplate se automatski obnavljaju.

Kartica ne „boli“ kao gotovina.

Popusti nas ubeđuju da štedimo dok kupujemo.

A reklame nas svakodnevno podsećaju na stvari koje nismo ni znali da želimo.

Zato je pitanje „Gde su mi nestale pare?“ možda pogrešno.

Pare nisu nestale.

Mi smo ih potrošili – samo što se nijedna pojedinačna odluka nije činila dovoljno velikom da je zapamtimo.

I upravo zato bi najskuplji račun na kraju meseca mogao biti zbir svih onih računa koje smo tokom meseca smatrali premalim da bismo o njima razmišljali.

Pročitaj još

Ishrana

Čokoladni kapkejk sa kokosom za savršeno žensko druženje

Brz i jednostavan recept za desert koji kombinuje bogat čokoladni ukus i nežnu aromu kokosa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Čokoladni kapkejk sa kokosom za savršeno žensko druženje

Brz i jednostavan recept za desert koji kombinuje bogat čokoladni ukus i nežnu aromu kokosa

Čokoladni kapkejk sa kokosom poslednjih meseci postaje sve popularniji među damama koje vole jednostavne, ali efektne poslastice. Ovaj desert je idealan za ženska okupljanja kod kuće, kao i za spontana popodneva kada želite nešto slatko, ali nemate puno vremena. Zbog toga žene često biraju upravo ovu kombinaciju za iznenađenje prijateljica ili porodice. Priprema traje svega pola sata, a rezultat je kolač koji izgleda kao iz poslastičarnice.

Kako napraviti čokoladni kapkejk sa kokosom

Za ovaj recept potrebni su sastojci koji se uglavnom već nalaze u svakoj kuhinji. Prvo umutite dva jaja sa 150 grama šećera dok smesa ne postane svetla i penasta. Zatim dodajte 100 mililitara mleka, isto toliko ulja i, po želji, nekoliko kapi vanile. U posebnoj posudi pomešajte 180 grama brašna, 30 grama kakao praha i kašičicu praška za pecivo. Ovu mešavinu postepeno dodajte u tečnu smesu. Dodajte još 80 grama kokosovog brašna i 100 grama sitno seckane čokolade za kuvanje. Na kraju, sve lagano sjedinite. Međutim, važno je da ne mešate predugo kako bi kapkejkovi ostali vazdušasti. Smesu sipajte u papirne korpice do dve trećine i pecite u rerni zagrejanoj na 180 stepeni oko 20 minuta. Proverite čačkalicom da li su gotovi.

Preliv i dekoracija za poseban efekat

U međuvremenu, možete pripremiti i preliv za dodatnu dozu čokolade. Otopite 100 grama čokolade sa 50 mililitara slatke pavlake na laganoj vatri. Kada dobijete glatku smesu, prelijte ohlađene kapkejkove. Zatim ih pospite kokosovim brašnom i, po želji, ukrasite čokoladnim strugotinama. Na taj način desert dobija bogatiji ukus i lepši izgled. Štaviše, ovakva dekoracija često oduševljava gošće. Pored toga, možete koristiti i voće ili druge dodatke prema svom ukusu.

Praktični saveti za čuvanje i serviranje

Osim toga, važno je znati kako da kapkejkovi ostanu sveži i sočni. Čuvajte ih u zatvorenoj posudi na sobnoj temperaturi ako je hladno. Tokom toplijih dana bolji je frižider. Ipak, izvadite ih nekoliko minuta pre serviranja kako bi se ukusi pojačali. S druge strane, ovaj desert lako možete spremiti unapred, što je praktično za žene s mnogo obaveza. „Ovo je moj omiljeni recept kada želim nešto brzo, a efektnog izgleda i ukusa“, izjavila je S.Paunović. Zbog toga čokoladni kapkejk sa kokosom često postaje favorit u ženskim kuhinjama.

Pročitaj još

Ishrana

Prirodni izvori magnezijuma: Kako ih uključiti u svakodnevnu ishranu

Saznajte na koje načine žene mogu lako obezbediti preporučeni unos magnezijuma bez dodataka ishrani.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prirodni izvori magnezijuma: Kako ih uključiti u svakodnevnu ishranu

Saznajte na koje načine žene mogu lako obezbediti preporučeni unos magnezijuma bez dodataka ishrani.

Magnezijum igra ključnu ulogu u zdravlju žena, posebno kada je u pitanju podrška srcu, mišićima i nervnom sistemu. Prema savetu stručnjaka, ženama je svakog dana potrebno između 310 i 320 miligrama ovog minerala. Zbog toga je važno znati koji su najbolji prirodni izvori magnezijuma i kako ih uključiti u ishranu bez dodataka. Tokom trudnoće i dojenja, potrebe za magnezijumom dodatno rastu, pa je balansirana ishrana tada još važnija.

Najbolji izvori magnezijuma za žensko zdravlje

Pre svega, semenke i orašasti plodovi su među najbogatijim izvorima magnezijuma. Na primer, mala šaka semenki bundeve može obezbediti više od 150 miligrama ovog minerala. Takođe, bademi, indijski orah i čia semenke predstavljaju odličan izbor za užinu. Pored toga, laneno seme lako se dodaje u jogurt ili salatu i doprinosi dnevnim potrebama za magnezijumom. Međutim, važno je imati u vidu da orašasti plodovi sadrže više kalorija, pa se preporučuje da količina ne prelazi jednu šaku dnevno.

Zeleno povrće i integralne žitarice kao izvor magnezijuma

Osim semenki i orašastih plodova, važno je uključiti i zeleno lisnato povrće kao što su spanać i blitva. Ove namirnice sadrže magnezijum vezan za hlorofil, a pola šolje kuvanog spanaća donosi oko 78 miligrama minerala. Ipak, oksalati prisutni u spanaću mogu delimično smanjiti njegovu apsorpciju. Zbog toga raznovrsna ishrana ostaje najbolji izbor. Takođe, integralne žitarice poput ovsenih pahuljica, heljde i smeđeg pirinča doprinose dnevnom unosu magnezijuma. Prerađene žitarice sadrže manje ovog minerala, pa se savetuje izbor celovitih proizvoda.

Pasulj, sočivo i leblebije za svakodnevnu ishranu

Pasulj, sočivo i leblebije nisu samo bogat izvor biljnih proteina, već su i odlični izvori magnezijuma. Zbog toga se preporučuje da ih često uvrstite u ručak ili večeru. Ove mahunarke pomažu i u održavanju nivoa šećera u krvi, kao i zdravlju creva. Kako ističe dr Nikola Jojić: „Redovan unos raznovrsnih izvora magnezijuma doprinosi boljem opštem stanju organizma.” On dodaje da biljni izvori proteina imaju poseban značaj za žensko zdravlje.

Praktični saveti za unos magnezijuma bez suplemenata

Kada planirate obroke, pokušajte svakog dana uključiti bar dve vrste namirnica bogatih magnezijumom. Na primer, ovsene pahuljice za doručak, blitva ili spanać za ručak i šaka badema ili semenki kao užina mogu gotovo potpuno zadovoljiti dnevne potrebe. Osim toga, kombinujte različite izvore tokom dana kako biste osigurali optimalan unos. Na kraju, raznolika i uravnotežena ishrana ostaje najbolji način da brinete o svom zdravlju bez oslanjanja na suplemente. Na taj način, magnezijum postaje deo vaših svakodnevnih navika, a vi ulažete u dugoročnu vitalnost i energiju.

Pročitaj još

Ishrana

Kako izbor hrane utiče na rizik od raka debelog creva kod žena

Nova studija otkriva koje namirnice mogu povećati ili smanjiti rizik od raka debelog creva i zašto je važno obratiti pažnju na svakodnevnu ishranu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kako izbor hrane utiče na rizik od raka debelog creva kod žena

Nova studija otkriva koje namirnice mogu povećati ili smanjiti rizik od raka debelog creva i zašto je važno obratiti pažnju na svakodnevnu ishranu.

Velika studija iz Sjedinjenih Američkih Država, koja je pratila više od 460.000 odraslih tokom skoro 20 godina, otkrila je važnu vezu između pojedinih namirnica i rizika od raka debelog creva. Istraživači su analizirali navike ishrane, a posebnu pažnju posvetili su tome kako izbor hrane utiče na rizik od raka debelog creva. Žene u srednjim i kasnijim godinama često razmišljaju o zdravlju, pa su ovi rezultati od posebnog značaja. Studija je pokazala da prerađeno meso povećava rizik, dok integralne žitarice i mlečni proizvodi mogu imati zaštitnu ulogu.

Uticaj prerađenog mesa na zdravlje creva

Svakodnevna konzumacija ultra-prerađenog mesa, prema ovoj velikoj studiji, povećava rizik od raka debelog creva za čak 8 procenata. Međutim, nije svaka prerađena hrana podjednako štetna. Na primer, integralne žitarice iz industrijskih proizvoda povezane su sa čak 9 procenata manjim rizikom od ove bolesti. Takođe, žene koje redovno konzumiraju ultra-prerađene mlečne proizvode mogu smanjiti svoj rizik za 10 procenata. Ipak, važno je pažljivo čitati deklaracije i birati proizvode sa većom nutritivnom vrednošću.

Vlakna i kalcijum: saveznici u prevenciji raka

Pored toga, istraživači su otkrili da vlakna i kalcijum igraju ključnu ulogu u zaštiti creva. Svakih dodatnih 10 grama vlakana dnevno može smanjiti rizik od raka debelog creva za 28 procenata. Takođe, unos 300 miligrama kalcijuma dnevno može smanjiti rizik za 23 procenta. Zbog toga je preporučljivo uključiti više žitarica, povrća i mlečnih proizvoda u svakodnevnu ishranu, posebno za žene koje žele da vode računa o zdravlju.

Mišljenja lekara o izboru namirnica

Dr Lilian Chen, načelnica hirurgije debelog creva, naglašava: „Nisam očekivala da bi integralni hleb mogao biti deo ultra-prerađene hrane.“ Ona savetuje da žene obraćaju pažnju ne samo na etikete, već i na ukupni sastav proizvoda. Takođe, dr Megan Delisle i dr Heather Yeo objašnjavaju da hemijski aditivi iz prerađenog mesa mogu izazvati upale i oštećenja ćelija creva. Osim toga, vlakna i kalcijum pomažu u očuvanju zdravlja crevnog zida.

Praktični saveti za žene u svakodnevnoj ishrani

Konačno, žene mogu smanjiti rizik od raka debelog creva tako što će birati više integralnih žitarica, mlečnih proizvoda i hrane bogate vlaknima i kalcijumom. Iako nisu sva industrijski prerađena jela loša, ipak treba birati proizvode sa što manje aditiva. Na taj način, informisan izbor namirnica može pozitivno uticati na zdravlje i doprineti prevenciji ozbiljnih bolesti. Zato je važno redovno proveravati sastav hrane i u svakodnevnu ishranu uključiti više korisnih nutrijenata.

Pročitaj još

U Trendu