Connect with us

Srbija

Narodna banka Srbije donela odluku o kamatnim stopama: Šta to znači za kredite i inflaciju

Referentna kamatna stopa ostaje na 5,75%, dok Narodna banka Srbije očekuje nižu inflaciju i nastavak oprezne politike.

Objavljeno pre

,

Narodna banka Srbije donela odluku o kamatnim stopama: Šta to znači za kredite i inflaciju – odluka o kamatnim stopama Foto Izvor: Pink.rs/J. Nerić

Referentna kamatna stopa ostaje na 5,75%, dok Narodna banka Srbije očekuje nižu inflaciju i nastavak oprezne politike.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je danas da referentna kamatna stopa ostane na 5,75%. Kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice takođe ostaju nepromenjene, iznoseći 4,5% i 7,0%. Ova odluka o kamatnim stopama, prema saopštenju, doneta je uzimajući u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije, kao i rizike iz međunarodnog okruženja.

Prema poslednjim podacima, međugodišnja inflacija je u junu pala ispod centralne vrednosti cilja Narodne banke Srbije od 3%. U julu je dodatno snižena na 1,9%. Ovakvo kretanje inflacije rezultat je pre svega dobrog prinosa voća i povrća, što je uticalo na niže cene ovih proizvoda.

Stabilne kamate i očekivanja za inflaciju

Takođe, odluka o kamatnim stopama donesena je i zato što su izostali veći sekundarni efekti energetskog šoka. Izvršni odbor Narodne banke Srbije ističe da očekuje niži nivo inflacije u ovoj godini nego što je prognozirao u maju. Inflacija bi, prema procenama, trebalo da ostane unutar ciljanog okvira od 3±1,5% do kraja perioda projekcije. Očekuje se da se inflacija u septembru približi vrednosti od 4%, što je rezultat efekta niske baze iz prošle godine, kada je bila primenjena uredba o ograničenju trgovačkih marži.

Kada je reč o ekonomskoj aktivnosti, prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromesečju 2026. godine iznosio je 3,6% međugodišnje, što je više u odnosu na 3,2% iz prvog tromesečja. Najveći doprinos rastu doneli su uslužni sektori, a oporavak je zabeležen i u prerađivačkoj industriji, rudarstvu, građevinarstvu i poljoprivredi.

Spoljni rizici i nastavak oprezne politike

Međutim, neizvesnost zbog dešavanja na Bliskom istoku i rasta svetske cene nafte i dalje je prisutna. Do sada su efekti ovih sukoba na globalnu inflaciju i ekonomsku aktivnost bili manji od očekivanih, delimično zahvaljujući korišćenju raspoloživih zaliha energenata i smanjenju akciza na naftne derivate. Ipak, ukoliko se geopolitičke tenzije dodatno zaoštre, mogući su uticaji na troškove proizvodnje i transporta, lance snabdevanja i tokove kapitala, a posledično i na inflaciju u Srbiji.

Za zemlju kao što je Srbija, koja značajno zavisi od uvoza energenata, neophodno je da se pažljivo prate svi potencijalni rizici. Narodna banka Srbije ističe da nastavlja sa vođenjem oprezne monetarne politike i održavanjem stabilnosti deviznog kursa. Izvršni odbor će odluke o kamatnim stopama donositi na osnovu pristiglih podataka i njihovog uticaja na inflaciju. Ako se proceni da rast svetske cene nafte ima snažnije sekundarne efekte na domaće cene, banka će reagovati odgovarajućim instrumentima.

Nove makroekonomske projekcije i naredni koraci

Na današnjoj sednici usvojen je i avgustovski Izveštaj o inflaciji sa novim makroekonomskim projekcijama. Javnosti će detalji biti predstavljeni na konferenciji za novinare 19. avgusta, kada će biti dodatno objašnjene donete odluke monetarne politike. Sledeća sednica Izvršnog odbora, na kojoj će se ponovo razmatrati ekonomska kretanja i referentna kamatna stopa, zakazana je za 10. septembar 2026. godine.

Pročitaj još

Srbija

SRBIJA I DALJE U PAKLU VISOKIH TEMPERATURA: Evo gde je danas najtoplije i kada konačno stiže osveženje

U Srbiji je u 13 časova izmereno do 32°C, dok su planinska područja donela osveženje sa znatno nižim temperaturama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Visoke temperature u Srbiji: Gde je danas najtoplije i gde se može pobeći od vrućine

U Srbiji je u 13 časova izmereno do 32°C, dok su planinska područja donela osveženje sa znatno nižim temperaturama.

Letnji talas zahvatio je celu Srbiju, a prema zvaničnim podacima sa glavnih meteoroloških stanica izmerenim u 13.00 časova, temperature su u većini mesta dostigle ili prešle 29°C. Najvišu vrednost živa u termometru dostigla je u Ćupriji i Vranju, gde su izmerena čak 32°C. Zbog toga su mnogi građani tražili načine da se rashlade ili pronađu skrovište od sunca.

Visoke temperature u Srbiji bile su zabeležene i u drugim gradovima. Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Zrenjanin, Sremska Mitrovica, Loznica, Valjevo, Smederevska Palanka, Veliko Gradište, Negotin, Požega, Kraljevo, Kuršumlija, Kruševac, Leskovac i Dimitrovgrad pržili su se na između 29°C i 31°C. Takođe, većina ovih mesta beležila je pretežno vedro vreme, što je dodatno pojačavalo osećaj vrućine.

Planine kao spas od letnje žege

Ipak, dok su ravnice i gradski asfalt bili izuzetno topli, osveženje je stiglo sa planinskih predela. Na Zlatiboru i Crnom Vrhu izmereno je prijatnih 23°C, dok je u Sjenici bilo za nijansu toplije sa 24°C. Na vrhu Kopaonika temperatura se zadržala na samo 19°C. Zbog toga su mnogi koji su u mogućnosti odlučili da deo dana provedu upravo na ovim lokacijama.

Vremenske prilike i sunčani sati

U većem delu zemlje sunce je bilo gotovo bez prekida, a samo su Crni Vrh i Vranje imali manju oblačnost. Prema saopštenju meteoroloških službi, očekuje se nastavak ovakvih vremenskih prilika i narednih sati, što znači da je preporučljivo izbegavati boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dela dana.

Zbog toga je važno podsetiti se da visoke temperature u Srbiji mogu predstavljati izazov, posebno za starije osobe i decu. Pored toga, stručnjaci savetuju da se konzumira dovoljno tečnosti i da se, kad god je to moguće, boravi u rashlađenim prostorima ili na planinskim predelima gde je klima prijatnija.

Na kraju, letnji dani u Srbiji donose i lepotu i izazov – dok jedni uživaju u suncu i toplini, drugi spas traže na planinama koje nude osveženje i predah od užarenih ulica.

Pročitaj još

Srbija

NIJE LENJOST: Zašto vam se nekada ništa ne radi čak i kada imate slobodan dan?!

Objavljeno pre

,

Objavio:

christmas wallpaper, feet, socks, living room, person, relaxing, table, couch, woman, lazy, pajamas, xmas, reindeer, relax, warm, home, sitting, female, human, comfortable, relaxation, cozy

Imate slobodan dan. Nema alarma, nema sastanaka, nema obaveze da negde stignete na vreme.

Ipak, umesto da ustanete puni energije, ostajete u krevetu, gledate telefon, pijete kafu i razmišljate: „Danas baš ništa ne mogu da radim.“

A onda se pojavi osećaj krivice.

„Lenj sam.“

„Protraćio sam ceo dan.“

„Mogao sam toliko toga da uradim.“

Međutim, ono što doživljavamo kao lenjost ponekad je samo znak da nam je odmor zaista bio potreban.

Kada telo konačno dobije priliku da uspori

Tokom radne nedelje često funkcionišemo na autopilotu.

Ustajanje, posao, prevoz, obaveze, kupovina, kuća, porodica, poruke i telefon — dan je ispunjen čak i kada ne osećamo da smo uradili nešto posebno.

Kada konačno stigne slobodan dan, telo i mozak dobijaju priliku da uspore.

Zato nije neobično da se umor koji smo tokom nedelje potiskivali tada tek primeti.

Paradoksalno, možemo se osećati najumornije upravo onda kada više nemamo obaveze.

Slobodan dan nije domaći zadatak

Još jedan problem nastaje kada i odmor pretvorimo u listu zadataka.

„Ustaću rano.“

„Očistiću ceo stan.“

„Ići ću na trening.“

„Završiću sve što nisam stigao tokom nedelje.“

„Videću se sa prijateljima.“

A kada uradimo samo jednu od tih stvari, imamo utisak da smo dan proveli neproduktivno.

Ali slobodno vreme ne mora da bude produktivno.

Nekada je njegova svrha upravo da ne moramo ništa da postignemo.

Telefon može dodatno da iscrpi

Mnogi ljudi slobodan dan započinju gledanjem telefona.

Samo nekoliko minuta postane pola sata, a onda sat vremena.

Gledamo tuđe fotografije, vesti, kratke video-snimke i poruke. Mozak je stalno izložen novim informacijama, iako telo miruje.

Zato fizički odmor nije uvek isto što i mentalni odmor.

Ponekad je korisnije ostaviti telefon sa strane i prošetati, popiti kafu bez ekrana ili jednostavno sedeti u tišini.

Nekada nam je samo potreban san

Ako tokom radne nedelje redovno spavate manje nego što vam je potrebno, slobodan dan može biti trenutak kada telo pokušava da nadoknadi deo propuštenog odmora.

To ne znači da treba provesti svaki slobodan dan u krevetu.

Ali nema ničeg lošeg u tome da jednom prespavate duže, naročito ako ste prethodnih dana bili iscrpljeni.

„Ništa mi se ne radi“ nije uvek isto što i lenjost

Postoji velika razlika između toga da čovek povremeno nema energije i toga da se nedeljama oseća bezvoljno, iscrpljeno ili nezainteresovano za stvari koje su mu ranije prijale.

Ako se takvo stanje često ponavlja ili značajno utiče na svakodnevni život, posao, odnose i raspoloženje, nije dobro automatski ga nazivati lenjošću.

U takvoj situaciji vredi razgovarati sa stručnjakom i pokušati razumeti šta stoji iza takvog osećaja.

Kako da provedete slobodan dan bez osećaja krivice?

Možda je najjednostavnije da prestanete da očekujete da svaki slobodan dan mora biti „iskorišćen“.

Ako želite da spavate — spavajte.

Ako želite da gledate film — pogledajte ga.

Ako vam prija šetnja — prošetajte.

Ako želite da ne radite ništa nekoliko sati — i to je sasvim legitimno.

Odmor nije nagrada koju moramo da zaslužimo nakon što završimo sve obaveze.

Odmor je deo života.

Zato sledeći put kada imate slobodan dan, a ništa vam se ne radi, nemojte odmah zaključiti da ste lenji.

Možda ste samo umorni.

A možda vam je baš taj dan bio potreban mnogo više nego što ste mislili.

Pročitaj još

Biznis

PRESS.RS ANALIZIRA: Gde nam neprimetno odlazi novac svakog meseca – Sitni troškovi koji naprave veliku rupu u budžetu

Objavljeno pre

,

Objavio:

novac, dinari, pare

Na kraju meseca mnogi se pitaju isto: Kako je moguće da je novac nestao tako brzo?

Plata stigne, plate se računi i osnovne obaveze, a onda svakodnevna potrošnja počne da se gomila. Kafa usput, dostava hrane, nekoliko odlazaka u prodavnicu, pretplata koju gotovo da ne koristimo…

Pojedinačno, nijedan od tih troškova ne deluje dramatično. Problem nastaje kada ih saberemo.

Kafa „usput“ može postati ozbiljan trošak

Jedna kafa ne predstavlja veliki izdatak. Ali ako se kupuje svakog radnog dana, računica na kraju meseca izgleda potpuno drugačije.

Isto važi i za pekaru, sok, grickalice ili doručak koji se kupuje na putu do posla.

Nije poenta u tome da treba prestati sa svakim malim zadovoljstvom. Mnogo je važnije postati svestan koliko često ih plaćamo.

Dostava hrane — praktična, ali skupa navika

Kada smo umorni, dostava deluje kao najlakše rešenje.

Međutim, osim same hrane, račun često uključuje dostavu, naknade i dodatne troškove. Ako se takva porudžbina ponavlja nekoliko puta nedeljno, mesečna suma može biti iznenađujuće velika.

Jednostavno pravilo može pomoći: pre nego što naručite, pogledajte koliko bi vas isti obrok koštao kada biste ga kupili ili pripremili bez dodatnih naknada.

„Samo da svratim u prodavnicu“

Jedan od najčešćih razloga za nepotrebnu potrošnju jeste odlazak u prodavnicu bez spiska.

Uđemo po hleb i mleko, a izađemo sa kesom punom stvari koje nismo planirali da kupimo.

Posebno problematične mogu biti akcije koje stvaraju utisak da štedimo samo zato što je proizvod snižen.

Ako nešto kupimo samo zato što je 30 odsto jeftinije, a nije nam potrebno — nismo uštedeli 30 odsto. Potrošili smo novac koji nismo planirali da potrošimo.

Pretplate koje više ne koristimo

Streaming platforme, aplikacije, članarine i različiti digitalni servisi često se plaćaju automatski.

Upravo zato lako zaboravimo na njih.

Jednom mesečno proverite šta vam se automatski naplaćuje sa kartice. Možda ćete pronaći nekoliko servisa koje više gotovo i ne koristite.

Parking i kratke vožnje

Mali troškovi prevoza takođe mogu da se nagomilaju.

Plaćanje parkinga, kratke vožnje automobilom, taksi kada bismo mogli peške ili gorivo za nepotrebne odlaske — sve su to izdaci koje često ne posmatramo kao deo ukupnog mesečnog budžeta.

Ne morate odjednom promeniti sve navike.

Dovoljno je da razmislite koje kratke relacije možete preći peške ili javnim prevozom.

Kupovina „za svaki slučaj“

„Možda će mi trebati“ jedna je od najskupljih rečenica u kupovini.

Odeća koja se ne nosi, kuhinjski uređaji koji stoje u fioci, proizvodi kupljeni na rasprodaji i stvari koje smo kupili samo zato što su bile povoljne — sve to zauzima prostor, ali i troši novac.

Pre kupovine probajte da sačekate jedan dan.

Ako vam je proizvod i sutradan potreban, odluka je verovatno bolja nego ona doneta impulsivno.

Najskuplja navika je ona koju ne primećujemo

Problem sa sitnim troškovima nije u tome što je jedna kafa skupa ili što je jedna dostava hrane finansijski pogubna.

Problem je učestalost.

Trošak od nekoliko stotina dinara deluje beznačajno kada se posmatra pojedinačno. Kada se ponavlja svakog dana, postaje ozbiljna stavka.

Zato je najbolji prvi korak jednostavan: sedam dana beležite baš sve što potrošite.

Ne samo račune i velike kupovine, već i kafu, grickalice, parking, dostavu i sve ostale sitnice.

Posle nedelju dana pogledajte spisak.

Verovatno ćete pronaći barem jednu kategoriju za koju niste ni shvatali koliko novca odlazi.

Ne morate štedeti na svemu

Štednja ne znači da treba sebi uskratiti svako zadovoljstvo.

Mnogo je korisnije odlučiti šta vam je zaista važno, a šta kupujete iz navike.

Ako volite da vikendom odete na večeru, nema potrebe da je se odreknete samo zato da biste uštedeli. Možda je dovoljno smanjiti nekoliko neplaniranih kupovina tokom nedelje.

Cilj nije da potrošite što manje. Cilj je da znate gde vaš novac odlazi.

Kada to znate, mnogo je lakše odlučiti šta zaista želite da promenite.

Pročitaj još

U Trendu