Connect with us

Domaće

Suša smanjuje prinose kukuruza i soje, pšenica i suncokret stabilni

Visoke temperature i suša utiču na rod kukuruza i soje, dok pšenica, suncokret i voće beleže dobre rezultate ove sezone

Objavljeno pre

,

Suša smanjuje prinose kukuruza i soje, pšenica i suncokret stabilni Foto Izvor: Pixabay / 12019

Visoke temperature i suša utiču na rod kukuruza i soje, dok pšenica, suncokret i voće beleže dobre rezultate ove sezone

Suša smanjuje prinose kukuruza i soje prema najnovijim podacima Uprave za zaštitu bilja. Visoke temperature tokom sezone mogu ugroziti rod ovih kultura, dok su pšenica i suncokret zabeležili stabilne rezultate. Ove informacije izneo je Nebojša Milosavljević, direktor Uprave za zaštitu bilja, koji ističe da je još rano za konačnu procenu ukupnih prinosa, jer je potrebno sačekati kraj vegetacije.

Uticaj klimatskih uslova na poljoprivredne kulture

Prema rečima Nebojsa Milosavljević, visoke temperature i dug period bez padavina najviše su uticali na kukuruz i soju. On navodi da kukuruz pokazuje znake nedostatka vode, ali da postoji mogućnost da rezultati na kraju sezone ipak budu bolji nego prošle godine. Sa druge strane, pšenica je, kako ističe, dobro prošla kroz sušan period, a suncokret je takođe pokazao otpornost na visoke temperature. Povrtarske kulture i voćarstvo, prema izveštaju Uprave, beleže povoljne rezultate, a očekuju se i visoki prinosi jabuka.

Rezultati u voćarstvu i povrtarstvu

Osim što su žitarice pokazale različite reakcije na sušu, voćarstvo i povrtarstvo su se prilagodili novim klimatskim uslovima. Milosavljević naglašava da su proizvođači u ovim sektorima poslednjih godina uspešno prilagodili svoju proizvodnju, te povrtarske kulture za sada ne beleže značajne gubitke. U voćarstvu se izdvaja odličan rod maline koja je, prema njegovim rečima, dala dvostruko veći prinos u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, rod kajsije i šljive je bio izuzetno dobar, iako proizvođači ističu nisku otkupnu cenu.

Izjave i preporuke Uprave za zaštitu bilja

Nebojša Milosavljević upozorava da temperaturni ekstremi poslednjih godina predstavljaju ozbiljan izazov za poljoprivredu. On ističe da mere poput navodnjavanja mogu pomoći, ali su ograničene kada nema dovoljno vode. Milosavljević najavljuje rad Uprave na donošenju zakona o regenerativnoj poljoprivredi, kao i uvođenje digitalizacije u poljoprivrednu proizvodnju. „Ne možemo da se borimo protiv klime samo čekajući promene. Moramo unaprediti proizvodnju novim tehnologijama i sortama koje su otpornije na ovakve uslove”, navodi Milosavljević.

Širi ekonomski kontekst i značaj za sektor

Stabilna proizvodnja pšenice i suncokreta doprinosi sigurnosti snabdevanja tržišta žitaricama, dok suša smanjuje prinose kukuruza i soje. To može imati posledice na izvozni bilans Srbije, s obzirom na značaj kukuruza kao glavnog izvoznog aduta. Povrtarstvo i voćarstvo pružaju određenu kompenzaciju zahvaljujući dobrim rezultatima i visokim prinosima, što je važno za ukupnu poljoprivrednu bilansu u uslovima klimatskih promena.

Pročitaj još

Domaće

Nvidia pokreće investicioni ciklus za više od 500 milijardi dolara u AI infrastrukturu

Američka tehnološka kompanija najavljuje partnerstva sa šest finansijskih giganta, ciljajući olakšano finansiranje globalne AI infrastrukture

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nvidia pokreće investicioni ciklus za više od 500 milijardi dolara u AI infrastrukturu – Nvidia AI infrastruktura

Američka tehnološka kompanija najavljuje partnerstva sa šest finansijskih giganta, ciljajući olakšano finansiranje globalne AI infrastrukture

Nvidia, američka tehnološka kompanija specijalizovana za razvoj grafičkih procesora i AI rešenja, najavila je plan za prikupljanje više od 500 milijardi dolara kapitala trećih strana za izgradnju infrastrukture namenjene veštačkoj inteligenciji (AI). Kompanija je saopštila da je sklopila partnerstva sa šest velikih finansijskih institucija kako bi omogućila olakšano finansiranje računarske infrastrukture širom sveta.

Partnerstva za finansiranje AI infrastrukture

Prema saopštenju, Nvidia je potpisala memorandume o razumevanju sa kompanijama Apollo, BlackRock, Blackstone, Brookfield, Goldman Sachs i KKR. Ove institucije planiraju da obezbede specijalizovane fondove pod povoljnim uslovima i time omoguće kompanijama, vladama i cloud provajderima da grade napredne AI sisteme zasnovane na Nvidia tehnologiji. Izvršni direktor Jensen Huang izjavio je da Nvidia može garantovati do 125 milijardi dolara, što predstavlja četvrtinu celokupnog planiranog investicionog ciklusa. Takođe, cilj je da se ubrza razvoj AI kapaciteta u trenutku kada je globalna potražnja za ovakvom infrastrukturom u naglom porastu.

Tržišni kontekst i uloga investitora

Inicijativa dolazi u trenutku kada tehnološke kompanije nastavljaju da povećavaju ulaganja u AI. Očekuje se da ukupna globalna potrošnja na veštačku inteligenciju ove godine premaši 730 milijardi dolara, dok se istovremeno širom sveta ulaže u nove data centre. Investicioni fondovi koje obezbeđuju partneri Nvidia namenjeni su dugoročnim projektima čiji prinos zavisi od korišćenja računarskih kapaciteta. S obzirom na to, velike investicione kompanije dobijaju priliku da diversifikuju svoje portfelje kroz ulaganja u AI infrastrukturu.

Detalji aranžmana i strateški značaj

Nvidia nije objavila detaljne finansijske uslove niti pojedinačne obaveze investitora. Takođe, nije precizirala rok u kojem bi planiranih 500 milijardi dolara bio plasiran. Ipak, ovaj potez mogao bi značajno ubrzati izgradnju AI centara i omogućiti konkurenciju na globalnom tržištu veštačke inteligencije. Kao rezultat, kompanije, vlade i startapi širom sveta dobijaju pristup kapitalu za razvoj najnaprednijih AI rešenja. Pored toga, ovakva inicijativa dodatno pozicionira Nvidia kao ključnog aktera u razvoju globalne AI infrastrukture i omogućava širenje tehnološke baze na više kontinenata. Očekuje se da će rast ulaganja u ovaj sektor uticati na dalji razvoj tržišta, kao i na konkurenciju među vodećim tehnološkim kompanijama.

Pročitaj još

Domaće

Evropske berze beleže rast, cena nafte brent prelazi 89 dolara po barelu

Indeksi STOXX 50 i STOXX 600 dostižu rekord, dok rast cena nafte i gasa utiče na sektor energetike i investitore

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropske berze beleže rast, cena nafte brent prelazi 89 dolara po barelu

Indeksi STOXX 50 i STOXX 600 dostižu rekord, dok rast cena nafte i gasa utiče na sektor energetike i investitore

Evropske berze zabeležile su danas rast, dok je cena nafte brent ponovo premašila prag od 89 dolara po barelu. Ovaj pomak na tržištu desio se u ranim jutarnjim satima, a ključni berzanski indeksi su dostigli rekordne nivoe, pokazujući pojačano poverenje investitora u evropsku privredu. U isto vreme, cena nafte brent porasla je za 1,77 odsto i iznosila je 89,306 dolara, dok je američka nafta WTI skočila 2,06 odsto na 83,864 dolara. Ovaj rast cena nafte brent povezan je sa neizvesnošću oko dogovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o Ormuskom moreuzu.

Indeksi STOXX rastu uz podršku IT sektora i energetike

Indeks STOXX 50 porastao je za 0,2 odsto, a panevropski STOXX 600 zabeležio je rast od 0,1 odsto. Ovi rezultati usledili su nakon objave snažnih kvartalnih poslovnih rezultata vodećih kompanija, što je dodatno podstaklo optimizam na tržištu. Tehnološke akcije ojačale su nakon što je američki gigant Intel prikupio 20 milijardi dolara kroz proširenu prodaju akcija. Osim toga, Envidija je najavila planove za finansiranje infrastrukture veštačke inteligencije u vrednosti do 500 milijardi dolara. Kao rezultat, investitori su povećali izloženost ovim sektorima, dok su akcije energetskih kompanija takođe ostvarile dobit zbog rasta cena sirove nafte.

Uticaj rasta cena energenata na druge sektore i valutno tržište

Više cene goriva istovremeno su pritisnule sektor putovanja i turizma, jer su troškovi prevoza porasli i smanjili profitabilnost kompanija iz ove oblasti. Evropski fjučersi gasa za septembar danas su na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavani po ceni od 62,025 evra za megavat-sat. Na valutnom tržištu, vrednost evra prema dolaru iznosila je 1,15330 dolara. Cena zlata pala je na 4.359,43 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice porasla na 6,4458 dolara za bušel.

Američki berzanski indeksi i širi ekonomski okvir

Na zatvaranju američkih berzi u ponedeljak, indeks Dow Jones pao je za 0,11 odsto i iznosio je 53.975,98 poena. S&P 500 smanjen je za 0,06 odsto na 7.753,11 poena, dok je Nasdaq zabeležio pad od 0,32 odsto na 26.605,36 poena. Ovi podaci ukazuju na blagu korekciju na američkom tržištu akcija, dok evropske berze beleže rast. Kao rezultat rasta cena nafte brent, evropski energetski sektor ostvaruje dobit, dok višestruka kretanja na tržištima sirovina i valuta pokazuju nastavak nestabilnosti na globalnom nivou. Investitori i dalje pažljivo prate razvoj situacije oko Ormuskog moreuza, koji i dalje značajno utiče na kretanja cena energenata.

Pročitaj još

Domaće

Socijalna prava u fokusu evropskih integracija, socijalna pomoć niža od potrošačke korpe

Studija FES ukazuje da socijalna prava u Srbiji zaostaju, socijalna pomoć za tročlano domaćinstvo iznosi 147 evra dok je minimalna potrošačka korpa 337 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Socijalna prava u fokusu evropskih integracija, socijalna pomoć niža od potrošačke korpe – socijalna prava u evropskim integracijama

Studija FES ukazuje da socijalna prava u Srbiji zaostaju, socijalna pomoć za tročlano domaćinstvo iznosi 147 evra dok je minimalna potrošačka korpa 337 evra

Socijalna prava u evropskim integracijama Srbije ostaju nedovoljno zastupljena u ključnim ekonomskim reformama, pokazuje najnovija studija fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES). Studija „The Social Dimension of EU Enlargement in the Western Balkans“ ističe da konkretna poboljšanja za građane izostaju, uprkos rastu zaposlenosti i približavanju pojedinih pokazatelja tržišta rada proseku Evropske unije. Analizom programa ekonomskih reformi za period 2022–2025, kao i obaveza iz procesa pristupanja EU, utvrđeno je da dugoročna socijalna konvergencija ne može biti svedena samo na povećanje zapošljivosti i razvoj veština.

Adekvatnost socijalne pomoći i rizik od siromaštva

Posebno zabrinjava podatak da socijalna pomoć za tročlano domaćinstvo u Srbiji iznosi 147 evra, dok je minimalna potrošačka korpa 337 evra, a prag rizika od siromaštva doseže 368 evra. Zbog toga socijalna pomoć ne pokriva ni polovinu osnovnih životnih potreba. Uvođenje digitalne „socijalne karte“ dovelo je do smanjenja broja korisnika, što otvara pitanje isključenosti Roma i drugih ranjivih grupa iz sistema socijalne zaštite. Pored toga, studija navodi da su aktivne mere na tržištu rada nedovoljno usmerene na mlade, žene i dugoročno nezaposlene. Preporučuje se jačanje pilot-programa Garancije za mlade, usklađivanje radnog zakonodavstva sa standardima EU i povećanje obuhvata predškolskog obrazovanja za decu iz ugroženih sredina.

Digitalizacija javnih usluga i zdravstvena zaštita

U oblasti digitalizacije javnih usluga, kao rezultat je uveden program elektronskih zdravstvenih kartona, ali to ne rešava problem nedostatka medicinskog osoblja i njihovog odlaska iz zemlje. Visoki izdaci građana za zdravstvenu zaštitu iz sopstvenog budžeta i neispunjene potrebe za lečenjem predstavljaju značajan socijalni rizik. Štaviše, studija ističe raskorak između digitalnih inovacija i stvarnih kapaciteta javnog sektora.

Preporuke za pristupni proces i jačanje socijalnih prava

FES preporučuje da Srbija ranije otvori socijalna poglavlja 19, 26 i 28 u pregovorima sa EU, uz snažnije uključivanje sindikata, poslodavaca i civilnog društva. Napredak bi trebalo pratiti kroz indikatore Evropskog stuba socijalnih prava, kako bi se merili konkretni ishodi za građane, a ne samo broj usvojenih zakona ili sprovedenih aktivnosti. Evropske integracije, prema studiji, mogu povratiti poverenje građana samo ako vidljivo poboljšaju kvalitet svakodnevnog života. Socijalna prava treba da budu ravnopravna sa vladavinom prava, demokratskim institucijama i ekonomskim kriterijumima, jer predstavljaju temelj održivog društvenog razvoja.

Pročitaj još

U Trendu