Connect with us

Vesti

SAMO 30 MINUTA HODA MOŽE DA PROMENI MNOGO TOGA: Evo šta se dešava organizmu kada se više krećete

Objavljeno pre

,

Man in green shirt and hat walking on a rural path with a stick at sunset. Harpreet Grewal

Ne morate da budete profesionalni sportista da biste bili fizički aktivni. Hodanje, vožnja bicikla, kućni poslovi i druge svakodnevne aktivnosti takođe se računaju kao fizička aktivnost.

Svetska zdravstvena organizacija navodi da redovna fizička aktivnost ima koristi za fizičko i mentalno zdravlje. Kod odraslih može doprineti smanjenju rizika od brojnih nezaraznih bolesti, kao i poboljšanju raspoloženja i opšteg blagostanja.

Koliko kretanja je dovoljno?

Za odrasle osobe WHO preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umerene aerobne aktivnosti nedeljno, odnosno 75 do 150 minuta intenzivne aktivnosti, ili kombinaciju. Preporučuju se i vežbe za jačanje mišića najmanje dva dana nedeljno.

To ne znači da morate odjednom izdvojiti nekoliko sati za trening.

Brža šetnja može biti jednostavan način da se više krećete tokom dana.

Zašto je hodanje dobar početak?

Hodanje je dostupno velikom broju ljudi, ne zahteva posebnu opremu i može se lako uklopiti u svakodnevne obaveze.

Možete, na primer:

  • deo puta do posla preći peške;
  • koristiti stepenice kada je to bezbedno;
  • prošetati tokom pauze;
  • otići u večernju šetnju;
  • vikendom organizovati dužu šetnju.

WHO posebno naglašava da je i određena količina fizičke aktivnosti bolja nego nikakva aktivnost.

Ne mora sve da počne odjednom

Ako dugo niste bili fizički aktivni, nema potrebe da odmah pokušavate da dostignete maksimalne preporučene nivoe. Postepeno povećavanje aktivnosti može biti praktičniji pristup.

A ako imate zdravstveni problem ili niste sigurni da li je određena aktivnost bezbedna za vas, najbolje je prethodno razgovarati sa zdravstvenim ra

Svet

Tragedija na Oktoberfestu u Minhenu: Aleksandar S. poginuo tokom poslednje vožnje na tornju

Državljanin Srbije izgubio život na atrakciji ‘Hangover’ u Minhenu, istraga utvrđuje okolnosti nesreće.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tragedija na Oktoberfestu u Minhenu: Aleksandar S. poginuo tokom poslednje vožnje na tornju – nesreća na Oktoberfestu u Minhenu

Državljanin Srbije izgubio život na atrakciji ‘Hangover’ u Minhenu, istraga utvrđuje okolnosti nesreće.

Državljanin Srbije, Aleksandar S. (52), poginuo je u Minhenu tokom Oktoberfesta dok je radio kao obezbeđenje na tornju za slobodan pad Hangover. Prema zvaničnom saopštenju, nesreća se dogodila u ponedeljak uveče, nešto pre 22 časa, tokom poslednje vožnje atrakcije.

Kako je objavljeno, nesreća na Oktoberfestu u Minhenu dogodila se kada je Aleksandar, obavljajući svoje radne zadatke, iz još uvek neutvrđenih razloga bio u neposrednoj blizini gondole dok je uređaj bio u funkciji. Gondola ga je, prema sumnjama, zakačila pri velikoj brzini i nanela mu povrede opasne po život.

Detalji nesreće i hitna intervencija

Ekipe Hitne pomoći su brzo stigle na lice mesta. Lekari su uspeli da reanimiraju Aleksandra i transportuju ga u bolnicu. Ipak, i pored svih napora, povrede vitalnih organa bile su preteške, pa je Aleksandar ubrzo preminuo u bolnici.

Prema informacijama iz zvaničnog saopštenja, porodica nastradalog Srbina blisko sarađuje sa nemačkom policijom i javnim tužilaštvom kako bi se utvrdile sve okolnosti ove nesreće. Takođe, istraga treba da razjasni da li je došlo do ljudske greške ili tehničkog propusta na atrakciji.

Tok istrage i reakcije nakon nesreće na Oktoberfestu u Minhenu

Zvaničnici ističu da je reč o incidentu koji je nezabeležen za porodicu Aleksandra S., koja se decenijama bavi ovim poslom. Istraga je u toku, a očekuje se da će biti utvrđeno šta je dovelo do ove tragedije. Pravni aspekti i eventualna odgovornost biće poznati nakon završetka istrage.

Ova nesreća na Oktoberfestu u Minhenu ostavila je jak utisak na sve prisutne i pokrenula brojna pitanja o bezbednosti na velikim manifestacijama. Javnost očekuje zvanične rezultate istrage kako bi se sprečili slični incidenti u budućnosti.

Pročitaj još

Srbija

Slede sve kraći dani i sve duže noći: Danas je počela jesen

Jesenja ravnodnevnica počela je danas u 2.05 časova, donoseći promene u dužini dana na severnoj hemisferi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jesen je stigla: Dani postaju kraći, a noći sve duže širom Srbije

Jesenja ravnodnevnica počela je danas u 2.05 časova, donoseći promene u dužini dana na severnoj hemisferi.

Jesen je danas počela u Srbiji, a sa njom i period kada dani postaju kraći dok noći postaju sve duže. Tačno u 2.05 časova 23. septembra, prema saopštenju, na severnoj hemisferi nastupila je jesenja ravnodnevnica, dok je na južnoj hemisferi otpočelo proleće. Prvog dana jeseni, noć i dan traju približno isto, ali od sada, kako vreme bude odmicalo, razlika će sve više rasti u korist noći.

Temperature iz različitih krajeva Srbije pokazuju karakteristično zahlađenje za početak ovog godišnjeg doba. U Subotici i Novom Sadu jutros je izmereno 2°C, u Beogradu 8°C, dok su Niš i Čačak imali 4°C, a Leskovac samo 1°C. Ovi podaci potvrđuju da su jesenje promene već vidljive i u vremenskim uslovima širom zemlje.

Dani postaju kraći širom Srbije

Ne samo da se menja dužina dana, već i sama klima postaje hladnija, što je karakteristično za jesen. S druge strane, kako jesen bude napredovala, građani mogu očekivati još niže temperature, pogotovo tokom noći i u jutarnjim satima. Takođe, jesen je period kada priroda menja boje, a mnoge biljke gube lišće, što donosi prepoznatljivu atmosferu ovog godišnjeg doba.

Jesenja ravnodnevnica označava trenutak kada su dan i noć podjednako dugi, ali već od narednog dana dani će postajati kraći, a noći duže. Na severnoj hemisferi ovo znači da će sunce izlaziti sve kasnije, a zalaziti sve ranije, dok će na južnoj hemisferi proleće donositi suprotan efekat.

Kada nastupa zima i koliko traje jesen

Jesen traje do 21. decembra u 9.50 časova, kada će prema zvaničnom kalendaru nastupiti zima. Zbog toga će u naredna tri meseca građani Srbije uživati u jesenjim danima, ali i pripremati se za hladnije vreme koje dolazi. Na taj način, period između 23. septembra i 21. decembra predstavlja vreme kada su promene u prirodi i svakodnevici najizraženije.

Konačno, dani postaju kraći širom Srbije, a noći sve duže, što je najvidljivija promena sa dolaskom jeseni. Promene u temperaturi i dužini dana prati i specifična jesenja atmosfera, koju mnogi građani prepoznaju po mirisima, bojama i jutarnjim maglama.

Pročitaj još

Srbija

Kurs dolara i evra danas: Pogledajte koliko iznosi prema dinaru

Zvanični srednji kurs dinara za evro danas je 117,4255, dok je kurs dolara 102,5103 dinara.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kurs dolara i evra danas: Pogledajte koliko iznosi prema dinaru

Zvanični srednji kurs dinara za evro danas je 117,4255, dok je kurs dolara 102,5103 dinara.

Zvanični srednji kurs dinara za evro danas iznosi 117,4255 dinara, prema saopštenju Narodne banke Srbije. U istom periodu, **kurs dolara i evra** prema dinaru pokazuje blage promene u odnosu na prethodne mesece. Indikativni kurs dinara prema dolaru danas je 102,5103 dinara, što predstavlja pad od 0,2 odsto u poređenju sa jučerašnjim danom.

Prema najnovijim podacima, dinar je slabiji u odnosu na evro za 0,1 odsto u poređenju sa pre mesec dana. Na godišnjem nivou ta razlika iznosi 0,2 odsto, dok je od početka godine dinar oslabio za 0,1 odsto. Kada se razmatra kurs dolara i evra prema dinaru, jasno je da je promena blaga ali kontinuirana.

Detalji kursa dinara prema glavnim valutama

Kada je reč o američkom dolaru, dinar je danas slabiji za 0,2 odsto. Na mesečnom nivou, kurs dinara prema dolaru niži je za 2,1 odsto. Na godišnjem nivou, pad iznosi 3,1 odsto, dok je od početka godine dinar prema dolaru slabiji za 2,5 odsto. Ove promene pokazuju trend blagog slabljenja domaće valute prema najvažnijim svetskim valutama.

Osim toga, kurs dolara i evra može uticati na svakodnevne finansijske odluke građana i preduzeća u Srbiji. Pre svega, promene kursa utiču na cenu uvozne robe, rate kredita indeksiranih u stranoj valuti, kao i na ukupnu stabilnost tržišta. S druge strane, blage oscilacije kursa u poslednjem periodu ukazuju na relativnu stabilnost domaće valute.

Reakcije i značaj promena kursa

Prema saopštenju, Narodna banka Srbije redovno objavljuje podatke o kursnim promenama i prati kretanja na tržištu. Kao rezultat, građani i privreda imaju mogućnost da na osnovu aktuelnih informacija planiraju svoje finansijske aktivnosti. Ipak, stručnjaci napominju da kurs dolara i evra može biti pod uticajem globalnih ekonomskih faktora, kao i domaćih makroekonomskih pokazatelja.

Konačno, važno je redovno pratiti najnovije podatke o kursu, jer čak i male promene mogu imati dugoročnije posledice na lične i poslovne finansije. Očekuje se da Narodna banka Srbije nastavi sa objavljivanjem ažurnih informacija, čime će omogućiti građanima da pravovremeno donesu važne odluke vezane za kurs dolara i evra.

Pročitaj još

U Trendu