Connect with us

Srbija

KADA JE UBOD STRŠLJENA SMRTONOSAN?! Press.rs istražuje od čega zavisi da li će osoba preživeti ili ne

Objavljeno pre

,

german wasp, wasp, drink, hand, insect, wasp on the hand, wasp, wasp, wasp, wasp, wasp ClaudiaWollesen

Tokom leta sve je više prijava građana koji nailaze na stršljene u dvorištima, voćnjacima i naseljima. Iako većina uboda prolazi bez ozbiljnijih posledica, u pojedinim slučajevima oni mogu biti opasni po život. Lekari upozoravaju da ishod ne zavisi samo od toga da li je u pitanju stršljen, već od više faktora koji mogu odlučiti koliko će reakcija organizma biti ozbiljna.

Većina uboda nije smrtonosna

Za zdravu osobu jedan ubod stršljena najčešće izaziva jak bol, otok, crvenilo i neprijatan osećaj koji prolaze za nekoliko dana. Sam otrov nije dovoljno jak da kod većine ljudi izazove smrtni ishod.

Međutim, postoje situacije u kojima i jedan ubod može predstavljati hitno medicinsko stanje.

Najopasnija je alergijska reakcija

Najveći rizik predstavlja anafilaksija, odnosno teška alergijska reakcija na otrov. Ona može da se razvije u roku od nekoliko minuta nakon uboda.

Simptomi uključuju:

  • otežano disanje;
  • oticanje jezika, usana ili grla;
  • promuklost;
  • osip po celom telu;
  • nagli pad krvnog pritiska;
  • vrtoglavicu, gubitak svesti ili kolaps.

Bez hitnog lečenja anafilaktički šok može biti smrtonosan.

Mesto uboda može biti presudno

Posebno su opasni ubodi u:

  • usta;
  • jezik;
  • grlo;
  • vrat.

Čak i kod osoba koje nisu alergične, otok na ovim mestima može suziti disajne puteve i otežati ili potpuno onemogućiti disanje.

Zbog toga je neophodno odmah potražiti medicinsku pomoć ako do uboda dođe u predelu glave ili vrata.

Više uboda znači veći rizik

Kod jedne ili dve ubodne rane otrov uglavnom ne predstavlja ozbiljan problem za zdravu odraslu osobu.

Međutim, desetine ili stotine uboda mogu dovesti do trovanja organizma, oštećenja bubrega, jetre i mišića, poremećaja rada srca i drugih ozbiljnih komplikacija. Takve situacije najčešće nastaju kada osoba slučajno uznemiri gnezdo stršljenova.

Najugroženiji su deca, stariji i hronični bolesnici

Veći rizik od komplikacija imaju:

  • mala deca;
  • starije osobe;
  • oboleli od bolesti srca i pluća;
  • osobe sa oslabljenim imunitetom;
  • ljudi koji su ranije imali tešku alergijsku reakciju na ubod pčele, ose ili stršljena.

Lekari savetuju da osobe koje znaju da imaju ozbiljnu alergiju sa sobom nose autoinjektor adrenalina, ukoliko im je propisan.

Šta treba uraditi odmah nakon uboda?

Prva pomoć podrazumeva:

  • udaljavanje sa mesta gde ima stršljenova;
  • stavljanje hladne obloge na mesto uboda;
  • praćenje simptoma tokom narednih 30 do 60 minuta;
  • izbegavanje češanja mesta uboda.

Ako se pojave otežano disanje, oticanje lica ili grla, ubrzan pad pritiska ili gubitak svesti, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć, jer je svaka minuta važna.

Mit koji može biti opasan

Često se može čuti da je “sedam uboda stršljena smrtonosno za čoveka, a tri za dete”. Stručnjaci ističu da za takvu tvrdnju ne postoje naučni dokazi.

Ishod uboda ne određuje unapred utvrđen broj uboda, već pre svega alergijska reakcija organizma, mesto uboda, broj uboda, uzrast, telesna masa i opšte zdravstveno stanje osobe.

Ne pokušavajte sami da uklanjate gnezdo

Ako primetite gnezdo stršljenova u blizini kuće ili stana, ne preporučuje se njegovo samostalno uklanjanje. Uznemireni stršljenovi mogu napasti u roju, čime se višestruko povećava rizik od velikog broja uboda.

Stručnjaci savetuju da se u takvim situacijama angažuju službe koje su obučene i opremljene za bezbedno uklanjanje gnezda.

Jedan ubod stršljena u najvećem broju slučajeva neće ugroziti život zdrave osobe. Međutim, ako se razvije jaka alergijska reakcija, dođe do uboda u grlo ili usta ili osoba zadobije veliki broj uboda, situacija može postati životno ugrožavajuća i zahteva hitnu medicinsku pomoć. Zato je važno ne potcenjivati simptome i na vreme reagovati.

Srbija

Patrijarh Porfirije sutra služi pomen u Hramu Svetog Save: Sećanje na stradale u padu nadstrešnice

Pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu biće održan nakon liturgije u Hramu Svetog Save na Vračaru.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Patrijarh Porfirije sutra služi pomen u Hramu Svetog Save: Sećanje na stradale u padu nadstrešnice – pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu

Pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu biće održan nakon liturgije u Hramu Svetog Save na Vračaru.

Sutra će patrijarh Porfirije služiti pomen žrtvama u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, tokom posebne službe u Hramu Svetog Save na Vračaru. Ovaj pomen biće održan u znak sećanja na tragediju koja se desila pre dve godine, kada je u nesreći život izgubilo 14 osoba, od kojih troje dece, a nekoliko ljudi bilo je teško povređeno.

Liturgija u Hramu Svetog Save počeće u 9.00 sati, nakon čega će patrijarh Porfirije služiti pomen svim nastradalima. Prema saopštenju iz uprave hrama, pomen žrtvama sa železničke stanice iz 2024. godine biće posebno obeležen 1. novembra 2026. godine, uz prisustvo vernika i članova porodica stradalih.

Pomen žrtvama nesreće na železničkoj stanici

Na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u 11.52 časova, došlo je do rušenja betonske nadstrešnice. Tom prilikom je na licu mesta život izgubilo 14 osoba, među kojima su bila i tri deteta. Tri osobe su teško povređene, a dvoje od njih je kasnije podleglo povredama. Ova tragična nesreća ostavila je dubok trag u zajednici, a pomen koji će biti služen ima za cilj da održi sećanje na sve postradale.

Uprava Hram Svetog Save je pozvala verni narod da se pridruži pomen službi i time iskaže podršku porodicama nastradalih. Pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu, kao i svake godine, predstavlja važan trenutak zajedničkog sećanja i molitve.

Važnost obeležavanja i zajedničkog sećanja

Ovakvi skupovi podsećaju društvo na važnost bezbednosti u javnim prostorima i potrebu za stalnim unapređenjem infrastrukture. Osim toga, pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu okuplja porodice, prijatelje i građane u zajedničkoj molitvi i sećanju.

Na kraju, pomen služen od strane patrijarha Porfirija ima poseban značaj za verujuće, ali i za širu zajednicu. To je prilika da se iskaže poštovanje prema žrtvama i pruži podrška njihovim porodicama. Na ovaj način, tragedija iz 2024. godine ostaje upamćena, a kolektivno sećanje dobija svoje mesto u životu zajednice.

Pročitaj još

Srbija

Maloletnici prerušeni u časne sestre uznemirili Bačku Palanku: Policija reagovala zbog neobičnog trenda

Policija identifikovala trojicu maloletnika koji su tokom deset dana prerušeni u časne sestre plašili prolaznike i decu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Maloletnici prerušeni u časne sestre uznemirili Bačku Palanku: Policija reagovala zbog neobičnog trenda

Policija identifikovala trojicu maloletnika koji su tokom deset dana prerušeni u časne sestre plašili prolaznike i decu.

Tokom poslednjih deset dana, u Bačkoj Palanci zabeležen je slučaj u kome su tri maloletnika, prerušena u časne sestre, uznemiravala građane i decu. Prema policijskim izvorima, ovaj bizarniji trend izazvao je zabrinutost među stanovnicima, posebno među roditeljima.

Policija je identifikovala trojicu maloletnika koji su povezani sa incidentima i protiv njih su podnete prekršajne prijave. Ovi događaji su nastavak pojave koja je zabeležena i u drugim gradovima širom Srbije, gde su osobe maskirane u časne sestre uznemiravale prolaznike, često u večernjim satima.

Trend prerušavanja u časne sestre širi se društvenim mrežama

Najnoviji slučaj u Bačkoj Palanci deo je šireg trenda koji se pojavio početkom oktobra. Do sada su slične pojave zabeležene u Inđiji, Beški, Jakovu, Rumi, Zrenjaninu, kao i pojedinim delovima Beograda i Niša. Na društvenim mrežama, posebno na TikToku, grupa mladih snima i objavljuje snimke i fotografije u kostimima časnih sestara, pod nazivima „Groka” i „Grokice”, često najavljujući svoje pojavljivanje u određenim naseljima.

Ovakvi postupci, prema pisanju domaćih medija, imaju za cilj privlačenje pažnje, pregleda i reakcija na društvenim mrežama. Kao rezultat, kod nekih roditelja i dece javio se strah, pa su deca počela da izbegavaju samostalne večernje izlaske. Građani su, osim toga, putem društvenih mreža međusobno upozoravali na pojavljivanje maskiranih osoba.

Reakcija policije i provera informacija

Međutim, nisu sve informacije koje su se širile internetom bile potvrđene. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 18. oktobra saopštilo da su, nakon provere prijava na području Inđije, utvrdili da se opisani događaji nisu dogodili. U slučaju Bačke Palanke, međutim, policija je identifikovala maloletnike i reagovala prema zakonskim propisima.

U jednom od poslednjih slučajeva, u Nišu su osobe maskirane u časne sestre navodno viđene blizu osnovne škole, ali policija nije pronašla dokaze da su stvarno bile prisutne na toj lokaciji. Direktorka škole navela je da su deca uznemirena nakon što su gledala snimke na TikToku i međusobno razmenjivala priče o maskiranim osobama.

Na kraju, trend prerušavanja u časne sestre izazvao je pažnju i zabrinutost širom Srbije, ali je, prema policijskim izvorima, u mnogim slučajevima reč o pokušaju privlačenja pažnje na društvenim mrežama. U Bačkoj Palanci policija je brzo identifikovala maloletnike i preduzela odgovarajuće mere, čime je ovaj slučaj završen po zakonskoj proceduri.

Pročitaj još

Srbija

Prvi ledeni dani u Srbiji: Šta donosi decembar i da li će biti snega za praznike?

Najhladniji period zime očekuje se u januaru, dok su šanse za sneg i ledene dane tokom Nove godine prema prognozi male.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prvi ledeni dani u Srbiji: Šta donosi decembar i da li će biti snega za praznike?

Najhladniji period zime očekuje se u januaru, dok su šanse za sneg i ledene dane tokom Nove godine prema prognozi male.

Prvi ledeni dani u Srbiji najavljeni su za decembar, a mnogi građani se pitaju šta nas očekuje tokom praznika i da li će doći do formiranja snežnog pokrivača. Prema zvaničnoj prognozi, kraj jeseni doneće prave zimske karakteristike, ali se stabilne snežne padavine i niske temperature uglavnom očekuju tek kasnije.

Republički hidrometeorološki zavod prognozira da će u najskorije vreme vreme biti oblačno i hladno, sa povremenom kišom i snegom na planinama iznad 1.500 metara. Posebno se obilnije padavine očekuju na jugoistoku i istoku Srbije, gde može pasti i više od 30 litara kiše po kvadratnom metru za 24 sata. Temperatura će se kretati između 5 i 10 stepeni tokom dana, a vetar će biti slab do umeren, severni i severoistočni.

Ledeni dani u decembru: kada stiže sneg u Srbiju?

Poznati meteorolog Ivan Ristić najavljuje da će prvi ledeni dani u Srbiji biti verovatni u decembru, uz mogućnost formiranja snežnog pokrivača. Međutim, ističe da je statistički malo verovatno da sneg padne baš za Novu godinu. Ristić objašnjava da se tada uobičajeno javlja topliji period, dok se jače zahlađenje i veće snežne padavine očekuju tek posle praznika, oko pravoslavnog Božića.

“Šanse za sneg i ledene dane tokom Nove godine su za sada jako male. Prava zima obično stiže za Božić, kada se beleže jači prodori hladnog vazduha”, naveo je Ristić. Dodaje da su ovogodišnji prodori sa severoistoka još uvek relativno topli, pa se još ne očekuje pravi sibirski mraz.

Padavine i temperature do kraja godine

U narednim danima kišoviti talas će se nastaviti, naročito na jugoistoku i istoku zemlje, ali i na planinama kao što su Golija i Kopaonik gde se očekuje sneg i formiranje snežnog pokrivača. Na Zlatiboru i u okolini, sneg će se pojaviti na visinama iznad 1.000 metara, dok će u nižim predelima padati kiša.

Od četvrtka se prognozira prestanak padavina, a od petka delimično razvedravanje uz hladna jutra i slab prizemni mraz. Dnevne temperature će blago porasti, ali nagle promene nisu očekivane.

Kada se očekuje najhladniji deo zime?

Prema rečima meteorologa, najhladniji period ove zime u Srbiji očekuje se u januaru, i to do praznika Sveti Jovan, što je u skladu sa višegodišnjim statistikama. Tada su i šanse za ledene dane i trajniji snežni pokrivač najveće. Zaključak stručnjaka je da, iako nas u decembru i početkom januara očekuje promenljivo vreme, prava zima sa dugotrajnim mrazom i snegom dolazi tek kasnije.

Kao rezultat svega, građani treba da budu spremni na česte promene vremena do kraja godine, dok sneg za praznike ostaje malo verovatan, a ledeni dani se pre očekuju sredinom zime.

Pročitaj još

U Trendu