Connect with us

Srbija

Prekomerno vreme pred ekranima povezano sa razvojem simptoma virtuelnog autizma

Stručnjaci upozoravaju na posledice koje prekomerna upotreba ekrana može imati na razvoj dečjeg mozga

Objavljeno pre

,

Prekomerno vreme pred ekranima povezano sa razvojem simptoma virtuelnog autizma Foto Izvor: Pixabay.com

Stručnjaci upozoravaju na posledice koje prekomerna upotreba ekrana može imati na razvoj dečjeg mozga

Prekomerno vreme pred ekranima postaje sve češći problem kod dece, a stručnjaci upozoravaju da ova navika može dovesti do ponašanja poznatog kao virtuelni autizam. Prema analizama stručnjaka, deca koja dugo koriste telefone, tablete i računare često ispoljavaju slabiji razvoj govora, prazniji pogled i teškoće u izražavanju emocija.

Uticaj ekrana na razvoj dečjeg mozga

Profesor razvoja dece i adolescenata Majkl C. Nagel i psiholog dr Rejčel Šarman analizirali su posledice koje prekomerno korišćenje ekrana može imati na mozak u razvoju. U svojoj knjizi navode da ekrani nisu dokazani uzrok autizma, ali ističu da postoji značajna povezanost između intenzivne upotrebe ekrana i pojave simptoma sličnih poremećaju iz spektra autizma.

Zapravo, iz etičkih razloga nije moguće namerno izložiti decu mogućim štetnim uticajima kako bi se dokazala uzročno-posledična veza. Zbog toga stručnjaci govore o korelaciji, a ne o direktnom uzroku. Upravo ta povezanost između prekomernog vremena pred ekranima i pojave ponašanja sličnih autizmu predmet je brojnih naučnih studija.

Šta deca propuštaju zbog ekrana

Profesor Nagel naglašava da se mozak razvija više od dve decenije i da je okruženje u kojem dete odrasta od ključnog značaja. Kada dete provodi sate ispred ekrana, ono propušta stvarna iskustva, kao što su razgovor sa roditeljima, igra sa drugom decom i učenje prepoznavanja emocija na licima drugih ljudi. Kao rezultat toga, deca razvijaju slabije govorne i socijalne veštine.

Prema njegovim rečima, „deca uče da komuniciraju tako što komuniciraju“. Što više vremena provode na uređajima, to manje vremena imaju za sticanje iskustava koja oblikuju njihov mozak za budući život. Ovo može imati dugoročne posledice na razvoj njihovih sposobnosti.

Virtuelni autizam i naučna istraživanja

Autori knjige izdvajaju nekoliko naučnih studija koje potvrđuju isti obrazac. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su jednogodišnja deca, koja su više bila izložena televiziji i video sadržajima, a manje igri sa roditeljima i vršnjacima, češće ispoljavala ponašanja slična simptomima autizma. Sledeće godine, nova studija ukazala je na značajnu povezanost između vremena provedenog pred ekranima i slabijeg razvoja socijalnih veština kod dece uzrasta od četiri do šest godina.

Pojam „virtuelni autizam“ koristi se kao opis ponašanja koja podsećaju na simptome autizma, ali nije medicinski priznata dijagnoza. Profesor Nagel naglašava da su promene koje se primećuju kod dece sa prekomernom upotrebom ekrana najčešće slabiji razvoj govora, teškoće u izražavanju emocija i smanjen interes za komunikaciju sa drugima.

Brzi dopaminski podsticaji i razvoj socijalnih veština

Prema rečima profesora Nagela, digitalni sadržaji često pružaju stalne i brze dopaminske podsticaje deci. Ako se aktivnosti koje razvijaju socijalno učenje zamene površnim stimulacijama sa ekrana, deca mogu imati manje prilika za razvoj društvenih veština. Zbog toga je važno obratiti pažnju na balans između vremena provedenog pred ekranima i stvarnih iskustava koja su ključna za pravilan razvoj.

Na kraju, stručnjaci apeluju na roditelje da prate navike svoje dece i da podstiču razgovor, igru i interakciju sa vršnjacima. Time se može smanjiti rizik da prekomerno vreme pred ekranima utiče na razvoj dečjeg mozga i pojavu simptoma virtuelnog autizma.

Pročitaj još

Srbija

Patrijarh Porfirije sutra služi pomen u Hramu Svetog Save: Sećanje na stradale u padu nadstrešnice

Pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu biće održan nakon liturgije u Hramu Svetog Save na Vračaru.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Patrijarh Porfirije sutra služi pomen u Hramu Svetog Save: Sećanje na stradale u padu nadstrešnice – pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu

Pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu biće održan nakon liturgije u Hramu Svetog Save na Vračaru.

Sutra će patrijarh Porfirije služiti pomen žrtvama u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, tokom posebne službe u Hramu Svetog Save na Vračaru. Ovaj pomen biće održan u znak sećanja na tragediju koja se desila pre dve godine, kada je u nesreći život izgubilo 14 osoba, od kojih troje dece, a nekoliko ljudi bilo je teško povređeno.

Liturgija u Hramu Svetog Save počeće u 9.00 sati, nakon čega će patrijarh Porfirije služiti pomen svim nastradalima. Prema saopštenju iz uprave hrama, pomen žrtvama sa železničke stanice iz 2024. godine biće posebno obeležen 1. novembra 2026. godine, uz prisustvo vernika i članova porodica stradalih.

Pomen žrtvama nesreće na železničkoj stanici

Na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u 11.52 časova, došlo je do rušenja betonske nadstrešnice. Tom prilikom je na licu mesta život izgubilo 14 osoba, među kojima su bila i tri deteta. Tri osobe su teško povređene, a dvoje od njih je kasnije podleglo povredama. Ova tragična nesreća ostavila je dubok trag u zajednici, a pomen koji će biti služen ima za cilj da održi sećanje na sve postradale.

Uprava Hram Svetog Save je pozvala verni narod da se pridruži pomen službi i time iskaže podršku porodicama nastradalih. Pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu, kao i svake godine, predstavlja važan trenutak zajedničkog sećanja i molitve.

Važnost obeležavanja i zajedničkog sećanja

Ovakvi skupovi podsećaju društvo na važnost bezbednosti u javnim prostorima i potrebu za stalnim unapređenjem infrastrukture. Osim toga, pomen žrtvama sa železničke stanice u Novom Sadu okuplja porodice, prijatelje i građane u zajedničkoj molitvi i sećanju.

Na kraju, pomen služen od strane patrijarha Porfirija ima poseban značaj za verujuće, ali i za širu zajednicu. To je prilika da se iskaže poštovanje prema žrtvama i pruži podrška njihovim porodicama. Na ovaj način, tragedija iz 2024. godine ostaje upamćena, a kolektivno sećanje dobija svoje mesto u životu zajednice.

Pročitaj još

Srbija

Maloletnici prerušeni u časne sestre uznemirili Bačku Palanku: Policija reagovala zbog neobičnog trenda

Policija identifikovala trojicu maloletnika koji su tokom deset dana prerušeni u časne sestre plašili prolaznike i decu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Maloletnici prerušeni u časne sestre uznemirili Bačku Palanku: Policija reagovala zbog neobičnog trenda

Policija identifikovala trojicu maloletnika koji su tokom deset dana prerušeni u časne sestre plašili prolaznike i decu.

Tokom poslednjih deset dana, u Bačkoj Palanci zabeležen je slučaj u kome su tri maloletnika, prerušena u časne sestre, uznemiravala građane i decu. Prema policijskim izvorima, ovaj bizarniji trend izazvao je zabrinutost među stanovnicima, posebno među roditeljima.

Policija je identifikovala trojicu maloletnika koji su povezani sa incidentima i protiv njih su podnete prekršajne prijave. Ovi događaji su nastavak pojave koja je zabeležena i u drugim gradovima širom Srbije, gde su osobe maskirane u časne sestre uznemiravale prolaznike, često u večernjim satima.

Trend prerušavanja u časne sestre širi se društvenim mrežama

Najnoviji slučaj u Bačkoj Palanci deo je šireg trenda koji se pojavio početkom oktobra. Do sada su slične pojave zabeležene u Inđiji, Beški, Jakovu, Rumi, Zrenjaninu, kao i pojedinim delovima Beograda i Niša. Na društvenim mrežama, posebno na TikToku, grupa mladih snima i objavljuje snimke i fotografije u kostimima časnih sestara, pod nazivima „Groka” i „Grokice”, često najavljujući svoje pojavljivanje u određenim naseljima.

Ovakvi postupci, prema pisanju domaćih medija, imaju za cilj privlačenje pažnje, pregleda i reakcija na društvenim mrežama. Kao rezultat, kod nekih roditelja i dece javio se strah, pa su deca počela da izbegavaju samostalne večernje izlaske. Građani su, osim toga, putem društvenih mreža međusobno upozoravali na pojavljivanje maskiranih osoba.

Reakcija policije i provera informacija

Međutim, nisu sve informacije koje su se širile internetom bile potvrđene. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 18. oktobra saopštilo da su, nakon provere prijava na području Inđije, utvrdili da se opisani događaji nisu dogodili. U slučaju Bačke Palanke, međutim, policija je identifikovala maloletnike i reagovala prema zakonskim propisima.

U jednom od poslednjih slučajeva, u Nišu su osobe maskirane u časne sestre navodno viđene blizu osnovne škole, ali policija nije pronašla dokaze da su stvarno bile prisutne na toj lokaciji. Direktorka škole navela je da su deca uznemirena nakon što su gledala snimke na TikToku i međusobno razmenjivala priče o maskiranim osobama.

Na kraju, trend prerušavanja u časne sestre izazvao je pažnju i zabrinutost širom Srbije, ali je, prema policijskim izvorima, u mnogim slučajevima reč o pokušaju privlačenja pažnje na društvenim mrežama. U Bačkoj Palanci policija je brzo identifikovala maloletnike i preduzela odgovarajuće mere, čime je ovaj slučaj završen po zakonskoj proceduri.

Pročitaj još

Srbija

Prvi ledeni dani u Srbiji: Šta donosi decembar i da li će biti snega za praznike?

Najhladniji period zime očekuje se u januaru, dok su šanse za sneg i ledene dane tokom Nove godine prema prognozi male.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prvi ledeni dani u Srbiji: Šta donosi decembar i da li će biti snega za praznike?

Najhladniji period zime očekuje se u januaru, dok su šanse za sneg i ledene dane tokom Nove godine prema prognozi male.

Prvi ledeni dani u Srbiji najavljeni su za decembar, a mnogi građani se pitaju šta nas očekuje tokom praznika i da li će doći do formiranja snežnog pokrivača. Prema zvaničnoj prognozi, kraj jeseni doneće prave zimske karakteristike, ali se stabilne snežne padavine i niske temperature uglavnom očekuju tek kasnije.

Republički hidrometeorološki zavod prognozira da će u najskorije vreme vreme biti oblačno i hladno, sa povremenom kišom i snegom na planinama iznad 1.500 metara. Posebno se obilnije padavine očekuju na jugoistoku i istoku Srbije, gde može pasti i više od 30 litara kiše po kvadratnom metru za 24 sata. Temperatura će se kretati između 5 i 10 stepeni tokom dana, a vetar će biti slab do umeren, severni i severoistočni.

Ledeni dani u decembru: kada stiže sneg u Srbiju?

Poznati meteorolog Ivan Ristić najavljuje da će prvi ledeni dani u Srbiji biti verovatni u decembru, uz mogućnost formiranja snežnog pokrivača. Međutim, ističe da je statistički malo verovatno da sneg padne baš za Novu godinu. Ristić objašnjava da se tada uobičajeno javlja topliji period, dok se jače zahlađenje i veće snežne padavine očekuju tek posle praznika, oko pravoslavnog Božića.

“Šanse za sneg i ledene dane tokom Nove godine su za sada jako male. Prava zima obično stiže za Božić, kada se beleže jači prodori hladnog vazduha”, naveo je Ristić. Dodaje da su ovogodišnji prodori sa severoistoka još uvek relativno topli, pa se još ne očekuje pravi sibirski mraz.

Padavine i temperature do kraja godine

U narednim danima kišoviti talas će se nastaviti, naročito na jugoistoku i istoku zemlje, ali i na planinama kao što su Golija i Kopaonik gde se očekuje sneg i formiranje snežnog pokrivača. Na Zlatiboru i u okolini, sneg će se pojaviti na visinama iznad 1.000 metara, dok će u nižim predelima padati kiša.

Od četvrtka se prognozira prestanak padavina, a od petka delimično razvedravanje uz hladna jutra i slab prizemni mraz. Dnevne temperature će blago porasti, ali nagle promene nisu očekivane.

Kada se očekuje najhladniji deo zime?

Prema rečima meteorologa, najhladniji period ove zime u Srbiji očekuje se u januaru, i to do praznika Sveti Jovan, što je u skladu sa višegodišnjim statistikama. Tada su i šanse za ledene dane i trajniji snežni pokrivač najveće. Zaključak stručnjaka je da, iako nas u decembru i početkom januara očekuje promenljivo vreme, prava zima sa dugotrajnim mrazom i snegom dolazi tek kasnije.

Kao rezultat svega, građani treba da budu spremni na česte promene vremena do kraja godine, dok sneg za praznike ostaje malo verovatan, a ledeni dani se pre očekuju sredinom zime.

Pročitaj još

U Trendu