Connect with us

Srbija

DRŽAVA OTKLONILA SVE DILEME! Oglasio se Komesarijat: Nema opasnosti od novog migrantskog talasa ka Srbiji

Objavljeno pre

,

Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije obaveštava javnost da, prema raspoloživim podacima i trenutnim pokazateljima, nema naznaka da bi aktuelna dešavanja na zapadnomediteranskoj migracionoj ruti mogla dovesti do povećanog priliva migranata u Republiku Srbiju.

Prema informacijama objavljenim 30. i 31. jula 2026. godine, u španskoj enklavi Seuta zabeležen je pojačan broj neregularnih prelazaka, uz različite procene obima – od nekoliko hiljada do znatno većeg broja lica u kratkom vremenskom periodu. Španske vlasti su reagovale upućivanjem dodatnih bezbednosnih snaga radi stabilizacije situacije i pojačanja kontrole granice, dok institucije Evropske unije nastavljaju da prate razvoj događaja.

Istovremeno, postignut je dogovor između Španije i Maroka o povratku migranata, te je, prema dostupnim podacima, već oko dve trećine lica vraćeno, što doprinosi smirivanju situacije i očuvanju stabilnosti na terenu.

Komesarijat ukazuje da se navedena dešavanja odvijaju u okviru zapadnomediteranske migracione rute, koja je geografski i operativno odvojena od istočnomediteranske i balkanske rute, preko kojih se odvijaju migraciona kretanja relevantna za Republiku Srbiju. Prema dostupnim podacima, u ovom talasu dominiraju državljani Maroka i zemalja podsaharske Afrike, koji tradicionalno ne čine ključni udeo u migracijama duž balkanske rute.

Više potencijalnih faktora koji su mogli uticati na ova dešavanja navodi se u izveštajima, uključujući eventualne promene u praksi kontrole granice, aktivnosti krijumčarskih mreža, kao i lokalne prilike u regionu Severne Afrike. Međutim, do ovog trenutka ne postoje zvanično potvrđeni pokazatelji koji bi ukazali na trajniji trend ili šire posledice po druge migracione pravce.

Kada je reč o Republici Srbiji, tokom 2026. godine do sada evidentirano je ukupno 2.766 lica. U odnosu na isti period prethodne godine, kada je evidentirano 5.190 lica, to predstavlja smanjenje od 2.424 lica, odnosno 46,71 odsto, što jasno ukazuje na nastavak trenda smanjenja migracionog pritiska.

Komesarijat za izbeglice i migracije u kontinuitetu prati sva relevantna dešavanja, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, drugim nadležnim institucijama, kao i međunarodnim organizacijama. Podaci sa terena u Republici Srbiji ukazuju na stabilno stanje migracija i nastavak trenda smanjenog broja lica u prihvatnim i azilnim centrima u odnosu na prethodni period. U ovom trenutku ne postoji rizik od sekundarnih migracija ka Republici Srbiji.

– Najvažniji su mir i stabilnost, kao i odgovorno upravljanje migracijama. Kada je u pitanju Republika Srbija, stanje migracija je stabilno i pod kontrolom. Ono što je najvažnije, a što je i predsednik Republike Srbije istakao još od početka migracione krize 2015. godine – Srbija nije i nikada neće biti parking za migrante. Naša politika je jasna – Srbija će nastaviti da odgovorno upravlja migracionim procesima, štiteći svoje građane, ali i poštujući međunarodne standarde i humanitarne principe – izjavila je komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević.

Javnost će biti blagovremeno obaveštena ukoliko dođe do bilo kakvih promena koje bi mogle uticati na migraciona kretanja u regionu.

Republika Srbija ostaje posvećena odgovornom, efikasnom i humanom

Pročitaj još

Srbija

Ministarka posetila porodicu Kostur: Kako jednokratna pomoć menja svakodnevicu

Porodica Kostur iz Subotice dobila je jednokratnu državnu pomoć od 25.000 dinara po detetu, isplaćenu automatski bez dodatnih procedura.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarka posetila porodicu Kostur: Kako jednokratna pomoć menja svakodnevicu – jednokratna državna pomoć

Porodica Kostur iz Subotice dobila je jednokratnu državnu pomoć od 25.000 dinara po detetu, isplaćenu automatski bez dodatnih procedura.

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski posetila je porodicu Kostur u Subotici, koja je ostvarila pravo na jednokratnu državnu pomoć. Ova jednokratna pomoć namenjena je korisnicima prava iz sistema socijalne i dečje zaštite, a isplata je realizovana juče, bez potrebe za podnošenjem posebnih prijava. Pravo je ostvareno automatski, na osnovu službenih evidencija, čime je olakšan pristup pomoći porodicama kojima je ona najpotrebnija.

Nadica Kostur, samohrana majka dve ćerke, Petre i Eve, istakla je značaj ove podrške tokom razgovora sa ministarkom. Kako kaže, jednokratna pomoć od 25.000 dinara po detetu za njih predstavlja važnu finansijsku olakšicu u svakodnevnom životu. “Ova pomoć nam zaista znači, ali nam znači i to što znamo da država misli na nas i da stoji uz porodice kojima je podrška potrebna”, poručila je Nadica.

Detalji mere: jednokratna državna pomoć kao podrška porodicama

Prema saopštenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, korisnici dečjeg dodatka dobili su po 25.000 dinara za svako dete, dok su nosioci prava na novčanu socijalnu pomoć dobili isti iznos kao jednokratnu isplatu. Pravo na ovu pomoć ostvaruje se automatski, na osnovu postojećih evidencija, što znači da korisnici nisu morali da prolaze kroz dodatne procedure niti da podnose nove zahteve. Na taj način, država želi da omogući bržu i efikasniju podršku porodicama koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.

Ministarka Đurđević Stamenkovski naglasila je da je suština ove mere upravo to da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija, na jednostavan način. “Najvažnije je da pomoć stigne do ljudi kojima je namenjena i da im konkretno znači. Danas smo u domu porodice Kostur mogli da čujemo šta ovakva podrška znači jednoj samohranoj majci i njenoj deci. Država mora da bude oslonac svojim građanima, posebno porodicama koje se suočavaju sa većim životnim izazovima”, rekla je ministarka.

Korisnici socijalne i dečje zaštite: automatizovana pomoć i značaj podrške

Ova mera podrške deo je šire politike države da zaštiti najugroženije kategorije stanovništva i omogući im dostojanstven život. Automatizacija isplate donosi korist korisnicima, jer štedi vreme i smanjuje administrativne prepreke. Pored toga, ovakve mere šalju poruku da država vodi računa o porodicama koje se suočavaju sa izazovima svakodnevnog života, posebno kada su među njima samohrani roditelji i deca.

Prema rečima korisnika, kao i iz zvaničnih izjava, jednokratna državna pomoć ima konkretan uticaj na svakodnevicu. Osim finansijske sigurnosti, porodice dobijaju i potvrdu da nisu zaboravljene u sistemu. U međuvremenu, nadležni ističu da će i dalje raditi na unapređenju ovakvih mera i olakšavanju pristupa socijalnim pravima.

Pročitaj još

Srbija

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan: Kako su kuće sačuvane od vatre

Nadležni su lokalizovali požar u Deliblatskoj peščari, a nijedna kuća nije izgorela, potvrdio je ministar Ivica Dačić.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan: Kako su kuće sačuvane od vatre

Nadležni su lokalizovali požar u Deliblatskoj peščari, a nijedna kuća nije izgorela, potvrdio je ministar Ivica Dačić.

Požar u Deliblatskoj peščari lokalizovan je nakon skoro mesec i po dana, a zahvaljujući efikasnoj intervenciji svih službi, nijedna kuća nije izgorela. Prema zvaničnoj izjavi ministra unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu, Ivica Dačić, više od 10.000 ljudi iz različitih službi radilo je na gašenju vatrene stihije koja je izbila 2. avgusta u mestu Šumarak u Deliblatskoj peščari.

Ministar Dačić ističe da su pored pripadnika Sektora za vanredne situacije, ključnu ulogu imali i piloti Helikopterske jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva, kao i druge angažovane snage. Osim toga, na terenu su bili i pripadnici Vojske Srbije, zaposleni u preduzećima „Vojvodinašume“, „Srbijavoda“ i ekipe „Elektrodistribucije Srbije“.

Kako je požar u Deliblatskoj peščari stavljen pod kontrolu

Gašenje požara bilo je otežano zbog izuzetno teških uslova na terenu i složene situacije. Međutim, zahvaljujući zajedničkoj akciji domaćih ekipa i međunarodnih vatrogasno-spasilačkih timova iz Rumunije, Češke, Slovačke, Nemačke, Mađarske i Ruske Federacije, požar je stavljen pod kontrolu.

Pre svega, prioritet je bio zaštita života i imovine građana, što je, kako navodi ministar Dačić, u potpunosti postignuto: „Nismo imali nastradalih ljudi, što je nama uvek prioritet“, rekao je Dačić. Efikasnom intervencijom sačuvana su sva naseljena mesta na teritoriji Deliblatske peščare koja su u nekom trenutku bila ugrožena.

Dalji koraci i zahvalnost učesnicima intervencije

Snage na terenu sada će biti redukovane u skladu sa trenutnom situacijom, ali će dežurstva i obilazak opožarene površine nastaviti. Ministar je posebno istakao zahvalnost međunarodnim timovima iz više evropskih zemalja, što je pokazalo solidarnost i saradnju u suočavanju sa velikim požarima.

Pored toga, ministar Dačić je naglasio da će pripadnici Sektora za vanredne situacije nastaviti da prate stanje na terenu kako bi osigurali potpunu zaštitu života i imovine građana. Takođe, sve angažovane snage nastavljaju saradnju dok se situacija ne stabilizuje u potpunosti.

Na kraju, ovaj događaj pokazuje koliko su koordinacija, pravovremena reakcija i međunarodna pomoć ključni u borbi protiv prirodnih katastrofa kao što je požar u Deliblatskoj peščari.

Pročitaj još

Srbija

„DECA ME PITAJU KADA ĆE SE VRATITI, A JA NEMAM SNAGE DA IM KAŽEM ISTINU“ Tužna ispovest žene iz Srbije slama srce

Objavljeno pre

,

Objavio:

A mother and her children enjoy leisure time on the sofa, highlighting family togetherness and relaxation.

Jedna anonimna ispovest žene iz Srbije izazvala je snažne reakcije zbog priče o raspadu porodice, ćutanju i svakodnevnoj borbi da pred decom sakrije koliko joj je teško.

Kako kaže, njen život se promenio gotovo preko noći. Čovek sa kojim je godinama gradila porodicu jednog dana je jednostavno otišao.

Bez velike svađe. Bez objašnjenja koje bi mogla da prenese deci. Bez odgovora na pitanje šta dalje.

„Najgore nije bilo kada je zatvorio vrata. Najgore je bilo sledećeg jutra, kada su deca ustala i pitala gde je“, počinje svoju ispovest.

„Svaki dan izmišljam novi odgovor“

U početku im je govorila da ima obaveze, da će se vratiti kasnije, da je zauzet.

Kako su dani prolazili, pitanja su postajala sve teža.

„Jedno dete me je pitalo da li smo mi nešto pogrešili. Tada mi se sve srušilo. Kako da objasnite detetu da nije krivo za odluke odraslih?“

Kaže da se svakog dana trudi da u kući sve izgleda normalno.

Vodi decu u školu, završava obaveze, razgovara sa njima, smeje se kada se oni smeju.

Ali iza zatvorenih vrata spavaće sobe, priznaje, potpuno je druga osoba.

„Kada ostanem sama, samo sedim. Nekada ni ne plačem. Gledam u telefon i pitam se kako neko ko je do juče bio deo svakog našeg dana danas može da se ponaša kao da nikada nismo postojali.“

Najteže je bilo jedno dečje pitanje

Posebno pamti veče kada joj je dete prišlo i sasvim ozbiljno postavilo pitanje koje nije očekivala.

„Pitalo me je: ‘Mama, ako budem dobar, hoće li se vratiti?’“

Kaže da u tom trenutku nije znala šta da kaže.

„Zagrlila sam ga i rekla da ništa nije njegova krivica. Otišla sam posle u kupatilo, zaključala vrata i prvi put se raspala potpuno.“

„Ne želim da ga mrze“

Uprkos svemu, kaže da pred decom nikada nije govorila ružno o njihovom ocu.

„Mogu ja da budem ljuta, povređena, razočarana. Ali oni imaju pravo na svoje emocije. Ne želim da nose naš teret.“

Upravo to joj je, kako priznaje, najteži deo cele priče.

Mora istovremeno da bude povređena žena i roditelj koji ne sme da dozvoli da njegova bol postane bol njegove dece.

„Ponekad poželim samo jedan dan da ne budem jaka“

Ljudi oko nje često joj govore da je snažna.

Ona, međutim, kaže da se ne oseća tako.

„Svi mi govore: ‘Ti si jaka, ti ćeš to izgurati.’ A ja ponekad poželim samo jedan dan da ne moram da budem jaka. Da neko drugi kaže da će sve biti u redu.“

Na kraju ispovesti izgovorila je rečenicu koja je posebno pogodila one koji su pročitali njenu priču:

„Deci svakog dana govorim da će sve biti dobro. Najteže je što još nisam naučila kako da u to ubedim samu sebe.“

Ova anonimna priča podsetila je mnoge da se iza naizgled običnog porodičnog života ponekad kriju lomovi koje okolina ne vidi — i pitanja na koja ni odrasli nemaju odgovor.

Pročitaj još

U Trendu