Connect with us

Kultura

Izložba o ugroženim srpskim srednjovekovnim spomenicima otvorena u Vranju

Prof. dr Đuro Macut otvorio je u Narodnom muzeju izložbu o spomenicima sa Liste svetske baštine u opasnosti.

Objavljeno pre

,

Izložba o ugroženim srpskim srednjovekovnim spomenicima otvorena u Vranju – srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti Foto Izvor: Ataimages / ATA Images

Prof. dr Đuro Macut otvorio je u Narodnom muzeju izložbu o spomenicima sa Liste svetske baštine u opasnosti.

Đuro Macut, predsednik Vlade Srbije, svečano je otvorio izložbu „Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti“ u Vranju. Događaj je održan u prostorijama Narodnog muzeja, a izložba je posvećena najvažnijim srpskim kulturnim dobrima koja su danas na Listi svetske baštine u opasnosti. Prikazani su manastiri Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Istaknuti značaj spomenika i njihova uloga

Na otvaranju izložbe govorio je i ministar kulture Nikola Selaković. Ipak, Macut je posebno istakao da manastiri Visoki Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Crkva Bogorodice Ljeviške nisu samo vrhunski primeri srednjovekovne arhitekture i umetnosti. Pre svega, oni predstavljaju vekovno svedočanstvo o identitetu i tradiciji srpskog naroda. Zbog toga je njihovo očuvanje od izuzetnog značaja za kulturu i istoriju Srbije.

Spomenici pod zaštitom i rizicima

Ovi srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti nalaze se na Listi svetske baštine u opasnosti, što dodatno naglašava potrebu za njihovom zaštitom. Takođe, izložba ima za cilj da podigne svest javnosti o vrednosti i ugroženosti ovih objekata. Činjenica da su ova mesta deo svetske kulturne baštine pokazuje njihov univerzalni značaj, ali i potrebu za međunarodnom podrškom u očuvanju.

Kulturna vrednost i apel za zaštitu

Osim toga, izložba u Narodnom muzeju u Vranju pruža posetiocima priliku da se bliže upoznaju sa bogatom istorijom i umetničkom vrednošću ovih spomenika. Prikazani su detalji iz života i gradnje manastira i crkvi, kao i izazovi sa kojima se suočavaju zbog raznih rizika. Na kraju, organizatori su apelovali na širu javnost i institucije da se aktivnije uključe u očuvanje ovih neprocenjivih kulturnih dobara.

Pročitaj još

Kultura

Otkriće drevnog alkoholnog pića u Kini menja razumevanje istorije

Arheolozi su pronašli ostatke žitnog alkoholnog pića starog 2.300 godina u oblasti Ningsja Hui, bacajući novo svetlo na tehnologiju proizvodnje alkohola u antičkoj Kini.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Otkriće drevnog alkoholnog pića u Kini menja razumevanje istorije – otkriće alkoholno piće

Arheolozi su pronašli ostatke žitnog alkoholnog pića starog 2.300 godina u oblasti Ningsja Hui, bacajući novo svetlo na tehnologiju proizvodnje alkohola u antičkoj Kini.

Kineski arheolozi su u autonomnoj oblasti Ningsja Hui na severozapadu Kine otkrili ostatke žitnog alkoholnog pića starog 2.300 godina. Ovo značajno otkriće pružiće dublji uvid u tehnologiju proizvodnje alkohola u drevnoj Kini. Naime, tim stručnjaka pronašao je tečnost u bronzanoj posudi specifičnog oblika, koja podseća na glavicu belog luka.

Detalji o lokalitetu i posudi

Ostatke alkoholnog pića istraživači su pronašli na lokalitetu Šanđabu, poznatom groblju iz perioda države Ćin. Na tom mestu očuvala se bronzana posuda koja je bila karakteristična za tadašnju kulturu. Ova posuda bila je oblikovana kao glavica belog luka, što je često viđeno u arheološkim iskopinama iz tog perioda. U njoj je sačuvana tečnost koja ukazuje na postojanje žitnog alkoholnog pića.

Značaj otkrića za proučavanje istorije

Pored toga, ovo otkriće otvara nova pitanja o razvoju proizvodnje alkoholnih napitaka u Kini. Tehnologija spravljanja alkohola iz žitarica bila je očigledno razvijena još pre više od dva milenijuma. Štaviše, arheolozi smatraju da bi analiza sačuvanih ostataka mogla da pruži dodatne informacije o svakodnevici i običajima tadašnjih stanovnika ovog regiona.

Uticaj na savremena istraživanja

Na kraju, otkrivanje ovako starih tragova alkoholnog pića potvrđuje bogatstvo kineske kulturne i tehnološke istorije. Očekuje se da će dalja istraživanja ovog pronalaska osvetliti još nepoznate aspekte života u državi Ćin. Ostatke žitnog alkoholnog pića starog 2.300 godina stručnjaci smatraju jednim od najvažnijih arheoloških nalaza u ovom delu Azije.

Pročitaj još

Kultura

Belo odelo Džona Travolte iz filma na aukciji za visoku sumu

Kultno odelo iz filma ‘Groznica subotnje večeri’ biće ponuđeno na aukciji u Los Anđelesu, a očekuje se izuzetno visoka cena.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Belo odelo Džona Travolte iz filma na aukciji za visoku sumu – Džon Travolta Groznica subotnje večeri

Kultno odelo iz filma ‘Groznica subotnje večeri’ biće ponuđeno na aukciji u Los Anđelesu, a očekuje se izuzetno visoka cena.

Džon Travolta je nosio prepoznatljivo belo trodelno odelo u filmu ‘Groznica subotnje večeri’, a ovo modno obeležje uskoro će biti ponuđeno kolekcionarima. Aukcija će se održati narednog meseca u Los Anđelesu, a početna procena je između 200.000 i 400.000 dolara.

Slavno odelo iz kultnog filma

Legendarni kostim nosio je Travolta u ulozi glavnog junaka Tonija Manera. On je u ovom odelu, tokom poznatih plesnih scena, nastupao uz muziku grupe Bee Gees. Njegov lik sa partnerkom Stefani, koju je tumačila Karen Lin Gorni, takmičio se na plesnom podijumu. Zbog toga je odelo postalo jedan od najprepoznatljivijih simbola filma iz 1977. godine.

Vrednost i značaj aukcije

Organizatori aukcije smatraju da će interesovanje biti veliko jer je reč o autentičnom komadu filmske istorije. Očekuje se da će kolekcionari i ljubitelji filma biti spremni da izdvoje značajnu sumu za ovaj predmet. Aukcija u Los Anđelesu privlači pažnju širom sveta jer je odelo povezano sa energijom i stilom sedamdesetih godina.

Uticaj na pop kulturu

‘Groznica subotnje večeri’ i lik Tonija Manera ostavili su snažan uticaj na popularnu kulturu. Kostim koji je nosio Travolta smatra se kultnim, a njegova vrednost raste s godinama. Takođe, film je popularizovao disko muziku i ples, a odelo je postalo sinonim za tu eru. Na ovaj način, prodaja ovog odela predstavlja vezu između filmske umetnosti i kolekcionarstva.

Pročitaj još

Kultura

Manolo Solo, dobitnik Goje, preminuo u 62. godini

Poznati španski glumac Manolo Solo, nagrađen Goja statuom, preminuo je u Madridu u 62. godini.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Manolo Solo, dobitnik Goje, preminuo u 62. godini – Manolo Solo nagrada Goja

Poznati španski glumac Manolo Solo, nagrađen Goja statuom, preminuo je u Madridu u 62. godini.

Manolo Solo, poznati španski glumac i dobitnik prestižne nagrade Goja, preminuo je u 62. godini života u Madridu. Vest o njegovoj smrti objavila je Španska filmska akademija. Solo je ostavio snažan trag u španskoj kinematografiji, a tokom dugogodišnje karijere ostvario je brojne zapažene uloge.

Uspešna karijera i priznanja

Rođen 1964. godine u Alhesirasu, Solo je najpre studirao pedagogiju, ali je svoj život posvetio glumi. Tokom godina, stekao je veliku popularnost i poštovanje publike i kolega. Ključnu nagradu, Goju za najboljeg sporednog glumca, osvojio je za ulogu u filmu „Bes strpljivog čoveka“. Pored toga, Solo je bio nominovan još četiri puta za istu nagradu, što pokazuje koliko je bio cenjen u španskoj filmskoj industriji.

Nominacije i značajna dela

Osim filma „Bes strpljivog čoveka“, Solo je bio nominovan za Goju za uloge u filmovima „B“, „Dobri gazda“, „Zatvori oči“ i „Portugalska seoska kuća“. Zahvaljujući tim ostvarenjima, njegovo ime ostalo je prepoznatljivo među ljubiteljima filma. Ipak, nagrada Goja predstavlja vrhunac njegove karijere i potvrdu njegovog talenta.

Doprinos španskoj kulturi

Pored filmskog rada, Solo je doprinosio i razvoju španskog pozorišta i kulture. Njegova posvećenost umetnosti ostavila je trag na mlađe generacije glumaca. Kao rezultat toga, mnogi ga smatraju uzorom i inspiracijom. Na kraju, odlazak Manola Sola predstavlja veliki gubitak za špansku kinematografiju i kulturu. Njegovo delo i doprinos filmskoj umetnosti živeće i dalje kroz njegove brojne uloge i priznanja. Preminuo je u Madridu, ostavivši iza sebe bogato filmsko nasleđe.

Pročitaj još

U Trendu