Connect with us

Domaće

Frilenseri u Srbiji moraju prijaviti porez na kriptovalute odmah po prijemu

Poreska obaveza nastaje pri ulasku kriptovalute na digitalni novčanik, a kazne dostižu i 150.000 dinara

Objavljeno pre

,

Frilenseri u Srbiji moraju prijaviti porez na kriptovalute odmah po prijemu Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Poreska obaveza nastaje pri ulasku kriptovalute na digitalni novčanik, a kazne dostižu i 150.000 dinara

Frilenseri u Srbiji koji primaju kriptovalute kao naknadu za rad dužni su da odmah prijave porez, čim digitalna imovina stigne na njihov digitalni novčanik. Pravilno prijavljivanje poreza na kriptovalute u Srbiji postalo je kritično pitanje, jer kazne za propuste mogu dostići 150.000 dinara.

Poreska obaveza za kriptovalute nastaje odmah po prijemu

Poreski savetnici ističu da je greška mnogih frilensera što preskaču prvi korak – prijavu klasičnog poreza na prihod u trenutku kada su zaradili kriptovalutu. Naime, primljena kriptovaluta za pruženu uslugu nije investicija, već prihod od rada. Čim kripto legne na digitalni novčanik, frilenser mora da izračuna vrednost u dinarima i prijavi je kao prihod, bez obzira da li planira da tu imovinu proda kasnije.

Razlika između prihoda i kapitalne dobiti

Osnivač i izvršni direktor računovodstvene agencije objašnjava da je suština u tome što frilenseri često pogrešno tretiraju primljeni kripto kao potencijalnu investiciju, a zapravo ga dobijaju kao naknadu za rad. Prijava poreza na kapitalni dobitak (PPDG 3R) sledi tek kada frilenser proda ili zameni kriptovalutu za devize ili dinare. Porez na kapitalnu dobit iznosi 15 odsto, a prijava se podnosi samo ako je došlo do prodaje ili zamene digitalne imovine.

Kazne za neprijavljivanje i posledice po frilensere

Ukoliko frilenser prijavi samo kapitalni dobitak nakon prodaje kriptovalute, Poreska uprava može postaviti pitanje porekla te imovine. Ako nije prijavljen porez na prihod od rada, nadležni organi mogu pokrenuti prekršajni postupak. Prema članu 180 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kazna za neprijavljivanje ili netačne podatke iznosi od 5.000 do 150.000 dinara.

Oporezivanje gubitka i nabavna vrednost kriptovalute

Prilikom prijave poreza na kapitalnu dobit, fizička lica prijavljuju dobitak ili gubitak, a naredne prijave omogućavaju da prethodno iskazani gubitak umanji osnovicu za porez. Međutim, u slučaju frilensera koji ne kupuju kripto, već ga stiču kao naknadu, nabavna vrednost se često tretira kao nula. Praksa poreske administracije u Srbiji još nema čvrst stav o ovoj situaciji, pa se u teoriji postavlja pitanje da li porezi i doprinosi koje frilenser plaća mogu da se uračunaju kao nabavna vrednost.

Praktične posledice za frilensere u Srbiji

Frilenseri koji izostave prijavu poreza na prihod u trenutku prijema kriptovalute izlažu se riziku prekršajnih kazni. Pravilno poresko postupanje podrazumeva dva koraka: najpre prijavu prihoda po osnovu rada u trenutku sticanja kripta, zatim, po eventualnoj prodaji ili zameni, prijavu kapitalne dobiti. Detaljno vođenje evidencije i tačno konvertovanje vrednosti kriptovalute na dan prijema u dinare od suštinskog su značaja za izbegavanje nesporazuma sa Poreskom upravom. Na ovaj način frilenseri u Srbiji mogu izbeći visoke kazne i obezbediti usklađenost sa važećim zakonodavstvom.

Pročitaj još

Domaće

Upravni sud poništio dozvolu za preuzimanje 90% akcija Energoprojekta

Preuzimanje većinskog paketa akcija Energoprojekta iz 2017. godine proglašeno nezakonitim, Komisija za hartije od vrednosti mora ponovo odlučivati

Objavljeno pre

,

Objavio:

Upravni sud poništio dozvolu za preuzimanje 90% akcija Energoprojekta – preuzimanje akcija Energoprojekta

Preuzimanje većinskog paketa akcija Energoprojekta iz 2017. godine proglašeno nezakonitim, Komisija za hartije od vrednosti mora ponovo odlučivati

Upravni sud usvojio je tužbu bivšeg menadžmenta Energoprojekt Holdinga i proglasio nezakonitim preuzimanje akcija Energoprojekta iz 2017. godine. Ova odluka direktno se odnosi na proces u kojem je kompanija Napred razvoj, zajedno sa povezanim firmama, stekla više od 90 odsto akcija nekadašnjeg građevinskog giganta. Sudska odluka nalaže da se predmet vrati Komisiji za hartije od vrednosti na novo odlučivanje, čime je dozvola iz 2017. faktički poništena.

Preuzimanje većinskog paketa i posledice za male akcionare

Proces preuzimanja Energoprojekta započet je ponudom za otkup akcija koju je Komisija dozvolila Napred razvoju i povezanim firmama. Nakon toga, pomenute kompanije postale su većinski vlasnici Energoprojekta, koji je ranije bio šesta najveća konsultantsko-inženjerska kompanija na svetu. Pre samo mesec dana, Napred i povezani subjekti preuzeli su i državni udeo, što im je omogućilo da dostignu 90 odsto vlasništva i otvore mogućnost za prinudni otkup preostalih akcija. Odluka Upravnog suda ima značajne implikacije za male akcionare. Prema saznanjima, najmanje 300 malih akcionara priprema tužbe radi obeštećenja, tražeći razliku između iznosa koji su dobili i onoga što smatraju da su mogli dobiti da je akcija Energoprojekta drugačije vrednovana. Realno je očekivati da broj tužbi naraste na nekoliko hiljada, s obzirom na brojnost malih akcionara.

Regulatorni i tržišni značaj presude

Usvajanje tužbe bivšeg menadžmenta Energoprojekta ukazuje na važnost regulatorne kontrole na tržištu kapitala Srbije. Sudska odluka dovodi u pitanje validnost postupka preuzimanja akcija iz 2017. godine i otvara prostor za nova razmatranja Komisije za hartije od vrednosti. Iako nije realno očekivati da će male akcionare dobiti nazad svoje akcije, prema navodima izvora upućenog u slučaj, postoji mogućnost da obeštećenje bude ostvareno putem sudskih procesa. Ova situacija šalje snažnu poruku svim učesnicima na tržištu kapitala da se pravila moraju dosledno poštovati i transparentno primenjivati.

Istorijski kontekst i implikacije za sektor

Energoprojekt je nekada bio lider u inženjerskom i konsultantskom sektoru, sa značajnim međunarodnim ugledom. Međutim, poslednjih godina kompanija je izgubila deo svoje tržišne pozicije i danas je, prema oceni izvora, samo senka nekadašnjeg giganta. Odluka Upravnog suda može imati dugoročne posledice na poverenje investitora i dalji razvoj korporativnog upravljanja u Srbiji. Takođe, slučaj Energoprojekta ističe potrebu za jačanjem uloge regulatornih tela i unapređenjem procedura prilikom velikih promena vlasničke strukture na tržištu hartija od vrednosti.

Pročitaj još

Domaće

PKS obučava 40 stručnjaka za cirkularnu ekonomiju u zelenoj tranziciji

Obuka za konsultante obuhvata ESG standarde, dekarbonizaciju i EU propise, uz podršku GIZ-a i fokus na konkurentnost privrede

Objavljeno pre

,

Objavio:

PKS obučava 40 stručnjaka za cirkularnu ekonomiju u zelenoj tranziciji – zelena tranzicija privrede

Obuka za konsultante obuhvata ESG standarde, dekarbonizaciju i EU propise, uz podršku GIZ-a i fokus na konkurentnost privrede

Privredna komora Srbije pokrenula je program stručne obuke za 40 polaznika iz oblasti cirkularne ekonomije, sa ciljem ubrzanja zelene tranzicije privrede i usklađivanja sa zahtevima Evropske unije. Obuka se održava od 29. do 31. jula u Beogradu, uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Program je deo šire strategije za jačanje konkurentnosti domaćih kompanija.

Tokom trodnevne obuke, učesnici će sticati praktična znanja o cirkularnoj ekonomiji, dekarbonizaciji, mehanizmu za prekogranično oporezivanje ugljenika (CBAM), obračunu emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), ESG standardima i savetodavnoj metodologiji. Na taj način, nova generacija stručnjaka biće osposobljena da pruži podršku privredi u procesu prilagođavanja EU regulativi i održivom poslovanju.

Nova generacija za bržu zelenu tranziciju privrede

Prema rečima Siniše Mitrovića, rukovodioca Centra za cirkularnu ekonomiju PKS, nacionalna mreža stručnih konsultanata predstavlja ključan korak u jačanju konkurentnosti privrede. „Srbiji su potrebni stručnjaci koji će kompanijama pomoći da nove evropske zahteve pretvore u poslovne prilike. Upravo zato izgradnja mreže konsultanata predstavlja jedan od najvažnijih koraka u jačanju konkurentnosti domaće privrede“, izjavio je Mitrović.

Mitrović je naglasio da je Evropska unija poslednjih godina usvojila niz propisa o upravljanju resursima, smanjenju emisija ugljen-dioksida i izveštavanju o održivosti (ESG). On je istakao da ovi zahtevi donose izazove, ali i prilike za snižavanje troškova i lakši pristup novim tržištima. Kao rezultat, potreba za domaćim ekspertima stalno raste.

Obuka za konsultante: ESG, CBAM i podrška privredi

Obuka je namenjena iskusnim konsultantima iz oblasti zaštite životne sredine, energetike, klimatskih politika i održivog razvoja. Najuspešniji učesnici nakon obuke biće uključeni u aktivnosti stručne podrške privredi, što ima potencijal da ubrza usvajanje cirkularnih poslovnih modela i pripremi kompanije za poslovanje na evropskom tržištu.

CBAM (mehanizam za prekogranično oporezivanje ugljenika) i ESG standardi (ekološki, društveni i upravljački standardi) postaju obavezni kriterijumi za izvoz i konkurentnost. Pored toga, obračun emisija GHG sve više utiče na troškove i dostupnost tržišta EU. Ove promene zahtevaju specijalizovana znanja, zbog čega PKS ulaže u razvoj kadrova.

Obuka je deo šireg paketa aktivnosti PKS za ubrzanje zelene i cirkularne tranzicije domaće privrede. Time se ojačava stručna podrška i omogućava kompanijama da bolje odgovore na nove zahteve regulatora i tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Gorki list pokreće program za uzgoj lekovitog bilja uz besplatne sadnice i otkup

Kompanija nudi podršku domaćinstvima širom Srbije kroz edukaciju, mentorski rad i siguran otkup lekovitog bilja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gorki list pokreće program za uzgoj lekovitog bilja uz besplatne sadnice i otkup

Kompanija nudi podršku domaćinstvima širom Srbije kroz edukaciju, mentorski rad i siguran otkup lekovitog bilja

Gorki list je u saradnji sa Udruženjem narodnih travara Srbije Miloduh pokrenuo dugoročnu inicijativu pod nazivom „Od društva za prirodu“. Cilj programa je očuvanje znanja o lekovitom bilju i prenošenje tog znanja budućim generacijama. Konkurs za domaćinstva-uzgajivače bilja otvoren je od 27. jula do 27. avgusta 2026. godine. Svi uslovi i način prijavljivanja dostupni su na zvaničnoj internet stranici projekta.

Program za uzgoj lekovitog bilja

Program „Od društva za prirodu“ počinje konkursom za domaćinstva iz cele Srbije koja žele da postanu prva generacija učesnika. Svi izabrani dobiće besplatne sadnice, stručnu edukaciju, mentorsku podršku tokom uzgoja i sigurnost otkupa proizvedenog bilja. Takođe, inicijativa ima za cilj da omogući ljudima da razviju održiv izvor prihoda na temelju tradicionalnog znanja o lekovitom bilju. Kao rezultat, program doprinosi ne samo poljoprivrednoj proizvodnji, već i očuvanju kulturnog i prirodnog nasleđa.

Konkretna podrška i širi ekonomski značaj

Inicijativa Gorkog lista za uzgoj lekovitog bilja podrazumeva da domaćinstva tokom programa dobiju sve neophodne resurse za početak proizvodnje. Osim sadnica, korisnici dobijaju mentorsku podršku stručnjaka iz oblasti travarstva i sigurnost otkupa, što umanjuje ekonomski rizik za nove proizvođače. Pre svega, program je osmišljen tako da dugoročno stvori mrežu ljudi koji poznaju i gaje lekovito bilje širom Srbije.

Osim toga, kompanija ističe da je njihova misija šira od same proizvodnje. „Ne obnavljamo samo lekovito bilje. Obnavljamo znanje koje je Srbiju vekovima činilo bogatijom“, izjavio je Vojin Đorđević, tvorac brenda Gorki list. On navodi da je cilj da za deset godina u Srbiji bude mnogo više ljudi koji poznaju, gaje i čuvaju lekovito bilje nego danas.

Izjave i dugoročne implikacije za sektor

Đorđević je zahvalio Momčilu Antonijeviću i Udruženju narodnih travara Srbije Miloduh na podršci i stručnosti. On je istakao da ljudi poput njih mogu pomoći da znanje o lekovitom bilju ostane živo i dostupno novim generacijama. „Priroda nam je vekovima davala mnogo. Red je da joj deo toga vratimo tako što ćemo sačuvati znanje bez kojeg ni priroda ni ljudi ne mogu zajedno da napreduju“, naglasio je Đorđević.

S druge strane, Antonijević je istakao važnost prenosa znanja među travarima i domaćinstvima. „Ako znanje o lekovitom bilju danas ne prenesemo, jednog dana možda više neće imati ko da ga prenese. Verujem da upravo od ovakvih malih početaka nastaju velike promene“, rekao je Antonijević.

Program će se nastaviti i narednih godina, sa ciljem da se formira široka mreža proizvođača i čuvara znanja o lekovitom bilju. Ovaj pristup može doprineti razvoju ruralne ekonomije i otvaranju novih izvora prihoda za domaćinstva u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu