Connect with us

Domaće

Kompanije u Srbiji troše do 200% godišnje plate na zamenu radnika

Trošak eksternog zapošljavanja raste zbog jaza u veštinama, dok 72% firmi globalno teško nalazi radnu snagu

Objavljeno pre

,

Kompanije u Srbiji troše do 200% godišnje plate na zamenu radnika – lov na talente Foto Izvor: Pexels / Yan Krukau

Trošak eksternog zapošljavanja raste zbog jaza u veštinama, dok 72% firmi globalno teško nalazi radnu snagu

Kompanije u Srbiji suočavaju se sa rastućim troškovima kada je u pitanju lov na talente, jer zamena eksternog radnika dostiže između 50% i 200% njegove godišnje plate, pokazuju podaci iz više globalnih istraživanja. Stopa nezaposlenosti u Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 8,9%, objavio je Republički zavod za statistiku. Međutim, ključni izazov je sve veći jaz između veština koje poslodavci traže i onih koje kandidati nude.

Lov na talente postaje najskuplja menadžerska zabluda

Prema istraživanju kompanije ManpowerGroup za 2026. godinu, sprovedenom na 39.000 poslodavaca u 41 zemlji, čak 72% firmi prijavljuje teškoće u popunjavanju radnih mesta zbog nedostatka veština. Ovakva situacija dovodi do toga da strategija stalnog preotimanja zaposlenih od konkurencije podiže plate brže od rasta produktivnosti. Kao rezultat, profitne marže su pod pritiskom.

Finansijski efekti eksternog zapošljavanja

Podaci Gallupa ukazuju da trošak zamene zaposlenog, u zavisnosti od pozicije, može iznositi od 50% do 200% godišnje plate. U ukupni iznos ulaze regrutacija, izgubljena produktivnost i period prilagođavanja. Society for Human Resource Management (SHRM) procenjuje da prosečan trošak zamene radnika iznosi između šest i devet meseci njegove plate. Ovi iznosi su naročito visoki u slučaju menadžerskih i specijalističkih pozicija.

Unutrašnja mobilnost i razvoj veština

Izvršni direktori i HR lideri sve više pomeraju fokus sa eksternog tržišta rada na reorganizaciju unutar same organizacije. Sanja Jevđenijević iz HR Xcela ističe da uspešni sistemi napuštaju krute opise poslova i prelaze na model organizacije zasnovane na veštinama. Ona navodi da kompanije treba da mapiraju stvarne, modularne veštine i potencijale zaposlenih već prisutnih u sistemu. Prema istraživanju McKinsey, firme sa visokom stopom unutrašnje mobilnosti i ulaganjem u razvoj zaposlenih ostvaruju bolje finansijske rezultate i veću otpornost na poslovne cikluse.

Motivacija i lojalnost zaposlenih

Prema Gartnerovoj anketi iz 2024. godine, sprovedenoj na više od 3.300 zaposlenih, svaki treći zaposleni smatra da bi mogao imati veći uticaj na drugoj poziciji unutar svoje kompanije. Gartner navodi da mogućnost interne promene posla povećava verovatnoću da zaposleni ostane u kompaniji za oko 33%. Jevđenijević naglašava: „Najskuplji radnik je onaj kojeg u panici preplatite sa tržišta, a koji zatim provede šest meseci prilagođavajući se sistemu, uz stalan rizik da ode čim dobije bolju ponudu. S druge strane, najlojalniji kadar za nove projekte često već radi kod vas, samo njegove veštine nisu mapirane jer je zarobljen krutim opisom posla.“

Tri koraka za stabilizaciju sistema

HR Xcel izdvaja tri ključna koraka za prelazak na model unutrašnje mobilnosti: prvo, upravljanje organizacionom kulturom koja podstiče efikasnost i posvećenost zaposlenih; drugo, rušenje liderskih silosa kroz podsticanje razvoja i napredovanja ljudi u organizaciji; treće, ulaganje u stvarni razvoj i jasno postavljen sistem internog napredovanja. Kao rezultat, kompanije mogu brzo formirati timove za projekte koristeći unutrašnje resurse, čime se smanjuje potreba za skupim eksternim angažovanjima.

Budućnost poslovanja i ljudski kapital

Budućnost poslovanja u Srbiji zavisiće od sposobnosti lidera da organizacije pretvore u sisteme koji stvaraju i rotiraju veštine zasnovane na organizacionoj kulturi. Dobra organizaciona kultura predstavlja rešenje za očuvanje ljudskog kapitala i profitnih marži, posebno u vremenima izražene nestašice veština.

Pročitaj još

Domaće

Reno pred sudom zbog dizelgejt afere, potencijalni trošak preko 32 milijarde evra

Automobilska industrija suočena je sa novim talasom tužbi nakon što je Reno optužen da je koristio softver za prikrivanje emisija između 2009. i 2017. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Reno pred sudom zbog dizelgejt afere, potencijalni trošak preko 32 milijarde evra – dizelgejt afera

Automobilska industrija suočena je sa novim talasom tužbi nakon što je Reno optužen da je koristio softver za prikrivanje emisija između 2009. i 2017. godine

Reno se našao pred krivičnim sudom u Francuskoj zbog umešanosti u dizelgejt aferu, što pokreće pitanje potencijalnih troškova sličnih onima koje je prethodno imao Folksvagen. Afere oko emisija izduvnih gasova uzdrmale su automobilski sektor još od 2015. godine, kada je Folksvagen priznao korišćenje softvera koji prikazuje niže emisije tokom testova nego u stvarnoj vožnji. Kompanija je od tada platila ili rezervisala više od 32 milijarde evra na ime kazni, nagodbi i obeštećenja kupaca, prema dostupnim podacima.

Zašto je Reno pred sudom zbog dizelgejt afere

Francusko tužilaštvo tvrdi da su vozila Renoa proizvedena od 2009. do 2017. godine bila opremljena uređajima koji mogu prepoznati testiranje emisija. Kao rezultat, vozila su ispunjavala regulatorne standarde samo tokom testiranja, dok su u svakodnevnoj upotrebi emitovala više azotnih oksida. Ovi gasovi mogu uticati na javno zdravlje i povezani su sa razvojem respiratornih bolesti kod ljudi. S druge strane, kompanija Reno odbacuje optužbe i naglašava da su sistemi kontrole emisija razvijeni uz poštovanje bezbednosti vozača i očuvanje životne sredine.

Implikacije za auto-industriju i finansijski rizik

Folksvagen je kroz višegodišnje sudske procese u više država bio suočen sa velikim novčanim kaznama i troškovima, koji su prema proceni iznosili preko 32 milijarde evra. Potencijalni finansijski teret za Reno mogao bi biti sličan, s obzirom na obim optužbi i period proizvodnje vozila. Takođe, industrija je pod pojačanim nadzorom regulatora i suočava se sa sve strožijim ekološkim standardima širom Evrope. Pored toga, ovakve afere utiču na reputaciju brenda i poverenje potrošača.

Reakcija kompanije i sledeći koraci

Reno je zvanično negirao kršenje propisa, navodeći da će pred sudom braniti svoju nevinost i profesionalnost svojih zaposlenih. Kompanija je izjavila da su njeni sistemi projektovani da obezbede ravnotežu između smanjenja zagađenja i bezbednosti vozača. Dalji tok sudskog procesa i visina potencijalnih odštetnih zahteva biće presudni za finansijsku stabilnost Renoa i celokupne automobilske industrije. Očekuje se da regulatorni organi nastave sa detaljnim istragama i dodatnim zahtevima za transparentnost u vezi sa emisijama izduvnih gasova. Ova situacija dodatno podstiče proizvođače automobila da ubrzaju razvoj ekološki prihvatljivijih tehnologija i unaprede postupke interne kontrole.

Pročitaj još

Domaće

Raiffeisen osigurao 55,58% akcija Addiko banke uz podršku uprave

Menadžment i nadzorni odbor Addiko banke prijavili ukupno 90.359 akcija, dok period ponude ističe 29. jula

Objavljeno pre

,

Objavio:

Raiffeisen osigurao 55,58% akcija Addiko banke uz podršku uprave – Raiffeisen Addiko akcije

Menadžment i nadzorni odbor Addiko banke prijavili ukupno 90.359 akcija, dok period ponude ističe 29. jula

Raiffeisen Bank International (RBI) je dodatno ojačala svoju poziciju u procesu preuzimanja Addiko banke, obezbedivši 55,58% akcija Addiko banke kroz javnu ponudu. Ključni podatak je da podršku RBI-u pružaju i članovi uprave i predsednik nadzornog odbora Addiko banke, koji su prijavili ukupno 90.359 akcija, što tržište vidi kao znak poverenja u aktuelnu transakciju. Ova ponuda ističe 29. jula u 17 časova, kada će biti poznat konačan procenat deonica koje austrijska bankarska grupacija ima u Addiko banci.

Ponuda Raiffeisen banke i podrška uprave Addiko banke

Prema podacima objavljenim na zvaničnoj stranici Addiko banke i nemačke berze, predsednik upravnog odbora Herbert Juranek, finansijski direktor Edgar Flagl, direktor za marketing i informacione tehnologije Ganeš Kumar Krišnamurti i član uprave Tadej Krašovec, uključili su u ponudu ukupno 86.059 deonica Addiko banke. Dodatno, predsednik nadzornog odbora Kurt Pribil prijavio je 4.300 deonica. Na taj način, ukupno 90.359 deonica iz upravljačke strukture podržava ponudu RBI-ja.

RBI učvrstio kontrolu sa 55,58% svih deonica

RBI je, prema regulatornoj objavi (EQS), do sada obezbedio prihvatanje 55,58% svih deonica Addiko banke. To predstavlja 10.720.581 deonicu. U ovom iznosu se nalazi i 1.878.167 deonica u vlasništvu srpske ALTA Grupe, koja je ranije podržala ponudu RBI-ja. Ovaj prag od 55% bio je minimalni uslov za uspeh dobrovoljne javne ponude. Kao rezultat ovih prijava, RBI dodatno učvršćuje kontrolu nad Addiko bankom tokom završne faze preuzimanja.

Kratak rok za dodatne prijave i mogući uticaj na regionalno tržište

Rok za prihvatanje ponude ističe 29. jula u 17 časova. Iako je minimalni prag već premašen, dodatni broj deponovanih deonica može dodatno ojačati poziciju RBI-ja u budućem upravljanju bankom. S druge strane, ishod preuzimanja ima poseban značaj i za tržište Crne Gore. U slučaju da RBI preuzme Addiko banku, ranije je najavljeno da bi crnogorska podružnica Addiko banke mogla biti prodata ALTA banci radi ispunjavanja regulatornih zahteva. U suprotnom, ako uspe konkurentska ponuda NLB-a, otvorio bi se put za pripajanje Addiko banke NLB banci u Crnoj Gori. Kao rezultat aktuelnih dešavanja, investitori i regulatorna tela pažljivo prate završnicu procesa, dok tržište očekuje da konačna odluka o vlasničkoj strukturi Addiko banke bude poznata neposredno nakon isteka roka za ponudu.

Pročitaj još

Domaće

Atlantik grupa povećala dobit za 39 odsto, prihodi dostigli 619 miliona evra

Kompanija beleži dvocifreni rast u svim segmentima, EBITDA porasla 16,7 odsto uz podignuta očekivanja za 2026.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Atlantik grupa povećala dobit za 39 odsto, prihodi dostigli 619 miliona evra – Atlantik grupa dobit

Kompanija beleži dvocifreni rast u svim segmentima, EBITDA porasla 16,7 odsto uz podignuta očekivanja za 2026.

Atlantik Grupa je u prvom polugodištu 2026. godine ostvarila neto dobit koja je za 39,2 odsto veća nego prethodne godine. Prihodi kompanije dostigli su 619 miliona evra, što predstavlja rast od 10,6 odsto u poređenju sa istim periodom 2025. godine. Kompanija je ove podatke objavila u najnovijem finansijskom izveštaju.

Prihodi porasli 10,6 odsto, rast u svim segmentima

U izveštaju se navodi da je EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosila 59 miliona evra. Ovaj rezultat je za 16,7 odsto viši u odnosu na prošlu godinu. Kao rezultat, dvocifreni rast prihoda i profitabilnosti ostvaren je u svim strateškim poslovnim i distributivnim oblastima. Kompanija je istakla da su nastavili ulaganja u zaposlene i poslovanje, uprkos pritiscima zbog visokih cena ključnih sirovina. Pre svega, cena sirove kafe ostala je visoka.

Operativna reorganizacija dodatno ojačala poslovanje

Početkom godine sprovedena je reorganizacija koja je, prema izveštaju, dodatno ojačala operativnu osnovu Atlantik Grupe. Na taj način, kompanija je efikasnije upravljala troškovima i zadržala konkurentnost na regionalnom tržištu. Osim toga, rast je ostvaren u svim segmentima, što potvrđuje stabilnost poslovnog modela.

Izjava rukovodstva i podignuta očekivanja za 2026.

Predsednik Uprave Atlantik Grupe, Emil Tedeski, izjavio je: „Na osnovu ostvarenih rezultata i očekivanja za nastavak godine, podižemo početna očekivanja za 2026. godinu, te sada očekujemo prihod od oko 1,3 milijarde evra, normalizovanu EBITDA-u iznad 115 miliona evra i nastavak blagog rasta EBITDA marže.“ Uprava naglašava da će održavanje tempa rasta zavisiti od kretanja cena sirovina i nastavka investiranja u ljudske resurse.

Šira slika i značaj za sektor

Kompanija je, kao regionalni lider u industriji robe široke potrošnje, pokazala otpornost na tržišne izazove kroz stabilan rast svih ključnih pokazatelja. Kao rezultat, podizanje očekivanja za celu 2026. godinu šalje pozitivan signal investitorima i zaposlenima. U međuvremenu, nastavak ulaganja u razvoj i ljude ostaje prioritet, uprkos volatilnosti cena sirovina na globalnom tržištu.

Pročitaj još

U Trendu