Connect with us

Svet

Predsednik Bangladeša Mohamed Šahabudin podneo ostavku na funkciju šefa države

Lokalni mediji prenose da je Mohamed Šahabudin, na čelu Bangladeša od aprila 2023, podneo ostavku nakon političkih promena.

Objavljeno pre

,

Predsednik Bangladeša Mohamed Šahabudin podneo ostavku na funkciju šefa države – ostavka Mohameda Šahabudina Foto Izvor: Tanjug AP/Rajib Dhar

Lokalni mediji prenose da je Mohamed Šahabudin, na čelu Bangladeša od aprila 2023, podneo ostavku nakon političkih promena.

Predsednik Bangladeša Mohamed Šahabudin podneo je ostavku, prenose lokalni mediji. Ključni događaj za Bangladeš, ostavka Mohameda Šahabudina, usledila je nakon perioda političkih promena, naglašavaju izvori. Šahabudin je obavljao funkciju predsednika ove južnoazijske zemlje od aprila 2023. godine.

Tokom svog mandata, Mohamed Šahabudin je bio na funkciji u periodu kada je premijerka Bangladeša Šeik Hasina svrgnuta sa vlasti. To se dogodilo u avgustu 2024. godine, kada su masovni protesti, koje su predvodili mladi, doveli do formiranja prelazne vlade. Odlazak sa funkcije predsednika Bangladeša Mohameda Šahabudina tako je došao u trenutku političke nestabilnosti.

Ostavka predsednika u kontekstu političkih promena

U Bangladešu, funkcija predsednika uglavnom ima ceremonijalnu ulogu. Izvršnu vlast primarno obavljaju premijer i vlada. Međutim, ovaj čin ima simbolički značaj u svetlu nedavnih političkih događaja. Prema izveštajima, prelazna vlada je formirana kao posledica protesta koji su usmereni protiv prethodne premijerke. Ostavka Mohameda Šahabudina dodatno privlači pažnju na političku situaciju u zemlji.

Pored toga, analitičari ističu da ovakve promene često dovode do novih izazova u rukovođenju državom. Ipak, Bangladeš je i ranije prolazio kroz slične faze političkih promena. Zbog toga se očekuje da dalje odluke donosi prelazna vlada, dok će izbor novog predsednika biti naredni korak u procesu stabilizacije.

Takođe, dosadašnja praksa u Bangladešu pokazuje da predsednička ostavka može imati uticaj na tok razgovora između političkih aktera. Štaviše, politički analitičari ukazuju da je ceremonijalna funkcija predsednika često bila deo šireg institucionalnog balansa. Na taj način, ostavka Mohameda Šahabudina može doprineti novim političkim aranžmanima unutar zemlje.

Na kraju, lokalni mediji navode da su dalji koraci u vezi sa izborom novog predsednika Bangladeša i formiranjem stabilne vlade predmet pažnje javnosti. Zbog toga se očekuju nove informacije o razvoju političke situacije u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Ford povlači preko pola miliona vozila Bronco zbog rizika od požara

Recall obuhvata modele Bronco i Bronco Raptor proizvedene između 2021. i 2026. godine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ford povlači preko pola miliona vozila Bronco zbog rizika od požara – Ford povlačenje vozila

Recall obuhvata modele Bronco i Bronco Raptor proizvedene između 2021. i 2026. godine.

Ford Motor Co. je objavio povlačenje više od pola miliona vozila Bronco zbog potencijalnog rizika od požara u motorima. Ova odluka utiče na modele proizvedene između 2021. i 2026. godine, uključujući i popularne Bronco Raptore.

Detalji problema i rešenje

Prema Nacionalnoj upravi za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA), problem je identifikovan u oštećenju kablovske instalacije u motoru, što može dovesti do kratkog spoja. Ovo može uzrokovati pojavu dima ili čak izazvati požar u vozilu.

Ford će besplatno instalirati zaštitnu oblogu na kabliranje svih pogođenih vozila. Vlasnici će o detaljima recalla biti obavešteni pismom, a očekuje se da će obaveštenja početi da stižu 24. avgusta 2026. godine.

Kontakt informacije za vlasnike

Vlasnici vozila mogu kontaktirati Fordovu korisničku službu na broj 1-866-436-7332 za više informacija o recallu i zakazivanju popravke. Broj za ovaj recall je 26S55, a vlasnici mogu proveriti da li je njihovo vozilo uključeno u povlačenje na sajtu NHTSA koristeći svoj VIN broj.

Pročitaj još

Svet

Senator Peters traži objašnjenje od ICE-a o kupovini špijunskog softvera

Sen. Gary Peters istražuje razloge zbog kojih je ICE kupio softver za nadzor mobilnih telefona.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Senator Peters traži objašnjenje od ICE-a o kupovini špijunskog softvera – špijunski softver ICE

Sen. Gary Peters istražuje razloge zbog kojih je ICE kupio softver za nadzor mobilnih telefona.

Senator Gary Peters, član Odbora za nacionalnu bezbednost i vladine poslove, zahteva od Uprave za imigraciju i carine (ICE) da objasni kupovinu komercijalnog špijunskog softvera Graphite. Ovaj alat omogućava tajno preuzimanje kontrole nad telefonima i prikupljanje poruka, fotografija, informacija o lokaciji i drugih ličnih podataka.

Detalji spornog softvera

Softver Graphite, razvijen od strane Paragon Solutions, a sada u vlasništvu REDLattice, koštao je ICE 2 miliona dolara. Senator Peters izrazio je zabrinutost zbog potencijalnih rizika po građanske slobode i nacionalnu bezbednost SAD. U pismu upućenom sekretaru za domovinsku sigurnost Markwayne Mullinu, Peters traži pojašnjenje o domaćoj upotrebi softvera, ciljevima nadzora i pravnom osnovu za njegovu upotrebu.

Potencijalna zloupotreba tehnologije

Peters je naglasio da zloupotreba Graphite-a nije hipotetička. Više od 90 novinara i članova civilnog društva bilo je na meti ove tehnologije u nekoliko zemalja. Senator iz Mičigena izrazio je duboku zabrinutost kako bi ovaj alat mogao biti korišćen u SAD za ciljanje Amerikanaca.

Pročitaj još

Svet

SAD uvodi nove tarife na uvoz robe iz 60 zemalja zbog prisilnog rada

Tarife variraju od 10% do 12,5%, zavisno od mera protiv prisilnog rada koje su zemlje preduzele.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD uvodi nove tarife na uvoz robe iz 60 zemalja zbog prisilnog rada – tarife SAD prisilni rad

Tarife variraju od 10% do 12,5%, zavisno od mera protiv prisilnog rada koje su zemlje preduzele.

Predsednik SAD, Donald Tramp, najavio je uvođenje novih carinskih tarifa koje ciljaju 60 zemalja, s tarifama koje se kreću od 10% do 12,5%. Ove mere stupaju na snagu kao zamena za prethodne tarife iz Sekcije 122 koje su istekle. Novi carinski režim, koji je počeo da se primenjuje od ponoći, predstavlja pokušaj borbe protiv prisilnog rada u lancima snabdevanja.

Detalji novog tarifnog sistema

Zemlje koje su preduzele korake u zabrani prisilnog rada suočavaju se sa nižom tarifom od 10%, dok one koje nisu efikasno sprovele takve mere plaćaju 12,5%. Ova politika pokriva 99,4% uvoza u SAD, što je opisano kao ‘najobuhvatnija akcija za prava radnika na međunarodnom nivou’, kako navodi visoki zvaničnik administracije.

Među zemljama koje će plaćati višu tarifu nalaze se Australija, Kina i Rusija, dok su među onima s nižom tarifom Kanada, Evropska unija i Meksiko.

Pročitaj još

U Trendu