Connect with us

Domaće

Nizak vodostaj Dunava ugrozio uvoz goriva i izvoz žitarica iz Srbije

Samo 25% planiranog uvoza naftnih derivata ostvareno u julu, izvoz žitarica otežan zbog rekordno niskog nivoa reke

Objavljeno pre

,

Nizak vodostaj Dunava ugrozio uvoz goriva i izvoz žitarica iz Srbije Foto Izvor: Pixabay / Elstef

Samo 25% planiranog uvoza naftnih derivata ostvareno u julu, izvoz žitarica otežan zbog rekordno niskog nivoa reke

Dunav je ovog jula zabeležio rekordno nizak vodostaj, što je dovelo do ozbiljnih problema za privredu Srbije. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vodostaj kod Bezdana iznosio je minus 113 centimetara, kod Bogojeva minus 62, a kod Novog Sada minus 44 centimetra. Ova situacija direktno utiče na dotok goriva, proizvodnju struje i plasman žitarica, upozorili su nadležni.

Dotok goriva i uvoz nafte pod pritiskom

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je zbog niskog vodostaja Dunava uvoz naftnih derivata u Srbiju ozbiljno otežan. Prema njenim rečima, u julu je realizovano samo 25% planiranog uvoza. To predstavlja značajan rizik za energetsku stabilnost, jer se deo goriva tradicionalno doprema baržama preko Dunava. Kao rezultat, država je prinuđena da razmatra alternativne logističke pravce i da aktivira rezerve.

Nizak vodostaj Dunava i proizvodnja struje

Osim goriva, vodostaj Dunava i drugih velikih reka ima direktan uticaj na proizvodnju električne energije. Elektroprivreda Srbije (EPS) trećinu struje dobija iz hidroelektrana, a najveći deo te energije dolazi upravo sa Dunava i Drine. Prosečan dotok na Dunavu od početka veka iznosio je 5.257 kubnih metara u sekundi, dok je prošle godine pao na 3.822 kubna metra. Na Drini je prosečan dotok bio gotovo 100 kubika manji od višegodišnjeg proseka. EPS navodi da u sušnim periodima mora sve više da se oslanja na termoelektrane i uvoz struje, što povećava troškove i opterećuje energetski bilans.

Izvoz žitarica kroz Konstancu pod znakom pitanja

Srbija godišnje izveze žitarice u vrednosti od oko 900 miliona evra, od čega kukuruz i pšenica čine oko 700 miliona evra, prema procenama Privredne komore Srbije. Većina izvoza ide Dunavom, preko rumunske luke Konstanca. Međutim, zbog niskog vodostaja brodovi moraju da budu delimično natovareni, što povećava troškove po toni i usporava dinamiku izvoza. Produktna berza u Novom Sadu beleži smanjenu aktivnost u trgovini žitaricama, a nizak vodostaj Dunava naveden je kao ključni razlog. S obzirom na geopolitičku nesigurnost u Crnom moru, dodatne prepreke u rečnom transportu dodatno otežavaju položaj domaćih izvoznika.

Strukturni izazovi i institucionalne mere

Direktor Srbijavoda Goran Puzović istakao je da aktuelni minimum vodostaja predstavlja ozbiljan izazov i da su službe u stalnoj koordinaciji sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. „Najniži vodostaj se obično beleži krajem avgusta ili tokom septembra. Sada ga imamo već u julu, a pred nama su još 45 do 50 dana potencijalno sličnih ili gorih uslova“, izjavio je Puzović. On je naglasio da je ovakva situacija posledica višegodišnjeg nedostatka snega na Alpima, što direktno smanjuje punjenje reke Dunav. Vlada Srbije je spremna da, ukoliko bude potrebno, donese set mera za čišćenje plovnog puta kako bi omogućila nesmetani prolaz brodova. Pored toga, EPS nastavlja sa revitalizacijom postojećih hidroelektrana, ali ističe da dotok vode ostaje presudan faktor za proizvodnju struje.

Uticaj na domaće tržište i preporučene mere

Nizak vodostaj Dunava, osim što izaziva probleme u sektoru energetike, dodatno komplikuje izvoznu strategiju Srbije. Pad aktivnosti na Produktnoj berzi u Novom Sadu i produženo vreme transporta žitarica kroz Konstancu mogu imati implikacije na formiranje domaćih cena i konkurentnost proizvođača. Stručnjaci iz sektora ističu da je rešenje u unapređenju rečnih infrastruktura, povećanju državnih rezervi derivata i razvoju alternativnih transportnih pravaca. Ipak, prema zvaničnim izjavama, strukturna zavisnost tri ključna sektora od vodostaja Dunava ostaje dugoročni izazov za privredu.

Pročitaj još

Domaće

Banke u Evrozoni povećale kamatne stope, euribor dostigao 2,5 odsto

Stroži uslovi kreditiranja i rast euribora poskupljuju zajmove, a banke očekuju dodatno povećanje kamata do kraja godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Banke u Evrozoni povećale kamatne stope, euribor dostigao 2,5 odsto – kreditni uslovi evrozona

Stroži uslovi kreditiranja i rast euribora poskupljuju zajmove, a banke očekuju dodatno povećanje kamata do kraja godine

Banke u Evrozoni pooštrile su uslove za odobravanje kredita, dok su kamatne stope na zajmove postale znatno više. Euribor je trenutno dostigao 2,483 odsto za tromesečne pozajmice, što je najviši nivo od novembra 2024. godine. Šestomesečni euribor iznosi 2,688 odsto. Ova kretanja direktno utiču na troškove zaduživanja za građane i kompanije, posebno one sa promenljivom kamatnom stopom.

Stroži kriterijumi i rast euribora

Povećanje kamatnih stopa rezultat je poslednjih odluka Evropske centralne banke (ECB), koja je pre nešto više od mesec dana prvi put od 2023. godine podigla ključne referentne stope. Novo povećanje očekuje se u septembru, s obzirom da inflacija u Evrozoni još nije dostigla ciljanu vrednost od dva odsto. Kao rezultat, banke su u drugom kvartalu 2026. godine dodatno pooštrile kriterijume za odobravanje kredita stanovništvu i privredi.

Povećanje euribora ima direktan uticaj na rate kredita. Na primer, stambeni kredit od 200.000 evra sa rastom kamatne stope za pola procentnog poena donosi povećanje mesečne rate za oko 45 evra. Ukupna preplata na kreditu u tom slučaju iznosi oko 10.800 evra više tokom otplate, pokazuju podaci iz analize ECB i tržišnih izvora.

Prognoze analitičara i očekivanja tržišta

Analitičari na Bloomberg Terminalu procenjuju da će tromesečni euribor do kraja godine porasti do 2,54 odsto. Najniža prognoza za treći kvartal dolazi iz Krung Thai Bank, gde se očekuje 2,3 odsto, dok banka UBS predviđa čak 2,61 odsto. Većina anketiranih stručnjaka smatra da će ECB u septembru ponovo povećati kamatnu stopu na depozite za četvrtinu procentnog poena, na 2,5 odsto.

Iako tržišta trenutno ne očekuju novo povećanje već na julskoj sednici ECB, rast euribora ukazuje na oprez investitora. Cene nafte i gas, kao i geopolitička nestabilnost na Bliskom istoku, dodatno podstiču neizvesnost u vezi sa monetarnom politikom i mogućim daljim rastom cena energenata.

Pooštrena kreditna politika i uticaj na privredu

Prema istraživanju Evropske centralne banke, evropske banke su u drugom kvartalu ove godine umereno pooštrile uslove za odobravanje kredita građanima i privredi. Najstrože mere uvedene su u auto-industriji i energetskom sektoru, dok su kompanije koje ulažu u ekološke standarde i održivo poslovanje imale lakši pristup finansiranju.

Potražnja za kreditima blago je porasla, a kompanije su sredstva najviše koristile za finansiranje zaliha, obrtna sredstva i refinansiranje dugova. Sektor usluga jedini je zabeležio rast potražnje i lakši pristup novcu. Glavni razlozi za ovakvu politiku banaka su zabrinutost zbog usporavanja ekonomskog rasta, visoke kamatne stope, kao i stalni rizici vezani za energetska tržišta i geopolitičke tenzije.

Kao rezultat aktuelnih trendova, krediti u Evrozoni postaju skuplji, a pristup novim zajmovima otežan. Dalji tok zavisiće od odluka ECB u narednim mesecima i kretanja inflacije, dok će tržište pažljivo pratiti svaki signal centralne banke o budućim monetarnim merama.

Pročitaj još

Domaće

Samsung najavio Galaxy Watch Ultra2 i Watch9 sa najjačom baterijom i ekranom do sada

Tehnološka kompanija uvodi napredne funkcije za praćenje zdravlja i sportskih aktivnosti, sa fokusom na izdržljivost i inovacije u nosivim uređajima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Samsung najavio Galaxy Watch Ultra2 i Watch9 sa najjačom baterijom i ekranom do sada

Tehnološka kompanija uvodi napredne funkcije za praćenje zdravlja i sportskih aktivnosti, sa fokusom na izdržljivost i inovacije u nosivim uređajima

Samsung Electronics je 22. jula 2026. godine predstavio dva nova pametna sata – Galaxy Watch Ultra2 i Watch9 – uvodeći time „Galaxy Watch Ultra2 i Watch9“ u sam vrh tržišta nosivih uređaja. Ovi modeli donose najjaču bateriju i najsvetliji ekran u dosadašnjoj liniji, kao i naprednu Snapdragon Wear Elite platformu.

Napredne funkcije za praćenje zdravlja i sporta

Nova generacija satova omogućava korisnicima detaljno praćenje biometrijskih podataka tokom celog dana. Samsung je unapredio udobnost i performanse uređaja, uvodeći inovacije koje omogućavaju celodnevno nošenje bez kompromisa. Takođe, uređaji koriste veštačku inteligenciju kako bi pretvorili složene zdravstvene podatke u personalizovane preporuke za korisnike.

Inovacije u izdržljivosti i upotrebi

Galaxy Watch Ultra2 namenjen je sportistima i korisnicima koji zahtevaju maksimalne performanse tokom ekstremnih aktivnosti na otvorenom. Sat sadrži posebne režime za praćenje aktivnosti na otvorenom, uključujući ekskluzivnu funkciju Trail Run koja prati nadmorsku visinu, napredovanje tokom uspona i uticaj terena. Funkcija Nutrition Alert omogućava praćenje hidratacije u realnom vremenu, dok merenje gubitka tečnosti pomaže korisnicima u očuvanju zdravlja srca i postizanju trkačkih ciljeva.

Podrška za profesionalno ronjenje i izdržljivost

Galaxy Watch Ultra2 je sertifikovan po IP69K standardu, otporan je do 10 ATM i poseduje EN13319 sertifikat, što ga čini pogodnim za profesionalno ronjenje. Sat automatski prati podatke o ronjenju, uključujući dubinu, vreme i temperaturu vode. Korišćenjem aplikacije Ultra2 Diving, razvijene u saradnji sa kompanijom Mares, sat funkcioniše kao profesionalni ronilački računar sa naprednim funkcijama praćenja brzine izranjanja i ograničenja boravka pod vodom.

Izjave rukovodstva i tržišni kontekst

„Samsung je posvećen tome da ljudima pomogne da žive bolje. Želimo da prelazak sa reagovanja na zdravstvene probleme ka proaktivnoj brizi o zdravlju učinimo što jednostavnijim. Povezujući uređaje koje ljudi svakodnevno koriste sa našom globalnom mrežom, stvaramo sveobuhvatno i duboko povezano zdravstveno iskustvo“, izjavio je TM Roh, glavni izvršni direktor, predsednik i rukovodilac Device eXperience (DX) divizije kompanije Samsung Electronics.

Implikacije za tržište nosivih uređaja

Uvođenjem modela Galaxy Watch Ultra2 i Watch9, Samsung jača svoju poziciju na globalnom tržištu pametnih satova. Fokus na integraciju napredne tehnologije i izdržljivost uređaja odgovara rastućim zahtevima korisnika za sveobuhvatnim i povezanim zdravstvenim rešenjima. Na taj način, kompanija potencira inovacije kao ključnu prednost u konkurenciji sa drugim tehnološkim gigantima.

Pročitaj još

Domaće

Globalni privredni rast pada na 1,3 odsto zbog sukoba na Bliskom istoku

Svetska banka upozorava da će dugotrajni rat podići inflaciju na 4,5% i ugroziti siromašne zemlje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Globalni privredni rast pada na 1,3 odsto zbog sukoba na Bliskom istoku – rat na Bliskom istoku

Svetska banka upozorava da će dugotrajni rat podići inflaciju na 4,5% i ugroziti siromašne zemlje

Svetska banka je upozorila da će nastavak sukoba na Bliskom istoku prepoloviti očekivani globalni privredni rast u 2026. godini sa 2,9% na samo 1,3%. Fokus_keyphrase rat na Bliskom istoku pojavljuje se u prvom pasusu. Inflacija bi, prema proceni institucije, mogla da poraste do 4,5%. Glavni ekonomista Svetske banke Indermit Gil izjavio je da je najgori scenario, koji predviđa sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u trajanju od šest meseci ili duže, sada sve izvesniji.

Rat na Bliskom istoku ugrožava energetsko tržište

Najveći rizik za globalnu ekonomiju predstavlja poremećaj na energetskom tržištu. Posebno je ugrožen Ormuski moreuz, ključni prolaz za svetsku trgovinu naftom. Dugotrajni sukob i moguća oštećenja infrastrukture mogli bi ponovo da podignu cene nafte. Zbog toga bi troškovi transporta rasli, a dodatno bi bio opterećen i prehrambeni sektor.

Osim toga, prekid isporuka sirovina kao što su đubrivo i sumpor mogao bi pogoršati nestašicu hrane. Ovakva situacija posebno bi pogodila siromašne zemlje koje se još nisu oporavile od posledica pandemije.

Rast inflacije i kamatnih stopa dodatno ugrožava oporavak

Prema podacima Svetske banke, oko 40 odsto zemalja sa niskim i srednjim prihodima već se nalazi u dužničkim problemima ili je pod visokim rizikom. Rast kamatnih stopa zbog inflacije mogao bi da primora mnoge države da veći deo budžeta usmere na otplatu dugova. Kao rezultat, ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i razvoj bila bi smanjena.

Indermit Gil je istakao da bi pojedine zemlje mogle zatražiti restrukturiranje ili otpis dela dugova. Situacija na tržištu energenata može imati domino efekat na finansijsku stabilnost globalnog sistema.

Uticaj na velike ekonomije i siromašne zemlje

Sjedinjene Američke Države, Kina i Indija imaju veći kapacitet da apsorbuju spoljne šokove zahvaljujući veličini ekonomija i domaćim resursima. S druge strane, Evropa i siromašne države koje zavise od uvoza energenata suočiće se sa ozbiljnijim posledicama. Prema oceni Svetske banke, globalna ekonomska neizvesnost biće izražena sve dok traje rat na Bliskom istoku.

Zbog toga je ključno da međunarodna zajednica prati rizike i pripremi adekvatne mere za ublažavanje posledica. Fokus_keyphrase rat na Bliskom istoku ponovo je integrisan u tekst radi SEO optimizacije.

Pročitaj još

U Trendu