Connect with us

Svet

Oboleli zatvorenici ostaju iza rešetaka uprkos odobrenom prevremenom otpustu

Iako su dobili pravo na prevremeni otpust zbog teških zdravstvenih stanja, neki zatvorenici ne mogu naći smeštaj

Objavljeno pre

,

Oboleli zatvorenici ostaju iza rešetaka uprkos odobrenom prevremenom otpustu – prevremeni otpust zatvorenika Foto Izvor: Pexels / Ron Lach

Iako su dobili pravo na prevremeni otpust zbog teških zdravstvenih stanja, neki zatvorenici ne mogu naći smeštaj

Uprkos odobrenju za prevremeni otpust zbog ozbiljnih zdravstvenih problema, nekoliko zatvorenika u Havajima i dalje je prisiljeno da ostane u zatvorskim bolničkim odeljenjima. Ova situacija ističe složenost sistema prevremenog otpusta i izazove sa kojima se suočavaju oboleli zatvorenici.

Slučaj Kristijana Alameda

Kristijan Alameda, zatvorenik koji je pretrpeo moždani udar, dobio je odobrenje za prevremeni otpust još u februaru. Međutim, zbog nedostatka dugoročnih zdravstvenih ustanova koje bi ga prihvatile, on i dalje ostaje u medicinskom infirmariju zatvora Halava.

Problem nije izolovan samo na Alamedu. U junu je zabeleženo da najmanje troje drugih zatvorenika doživljava slične probleme. Ovi zatvorenici su dobili odobrenje za otpust kako bi se brinuli o svojim medicinskim potrebama, ali su ostali u infirmariju zbog odbijanja dugoročnih ustanova da ih prime, uglavnom zbog njihove kriminalne prošlosti.

Nacionalni izazovi i statistike

Prema advokatu organizacije FAMM, Moli Krejn, ovo je izazov koji se javlja širom zemlje. Svaka država omogućava prevremeni otpust iz humanitarnih razloga, ali Havaji su jedina država koja nema specifičan zakon već se oslanja na internu politiku.

Studije u drugim državama kao što su Rod Ajlend i Kolorado pokazuju da dugoročne nega često odbija prijem bivših zatvorenika. Na primer, u Koloradu, zatvorenici sa ozbiljnim medicinskim potrebama u proseku ostaju 200 dana duže nakon što im je odobren otpust.

Pročitaj još

Svet

Republikanci Arizone biraju kandidata protiv guvernerke Katie Hobbs

Predstojeći izbori ključni za kontrolu Kongresa, Biggs vodi uz podršku predsednika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Republikanci Arizone biraju kandidata protiv guvernerke Katie Hobbs – izbori u Arizoni

Predstojeći izbori ključni za kontrolu Kongresa, Biggs vodi uz podršku predsednika

U Arizoni se održavaju preliminarni izbori na kojima republikanci biraju kandidata koji će se u novembru suprotstaviti demokratskoj guvernerki Katie Hobbs. Očekuje se žestoka borba za kontrolu Predstavničkog doma, s obzirom na to da su republikanci trenutno u većini.

Ključni izbori u Arizoni

Guvernerka Hobbs, koja nema protivkandidata unutar svoje partije, suočava se sa četiri republikanska izazivača. Najistaknutiji su poslanici Andy Biggs i David Schweikert, pri čemu Biggs ima podršku predsednika i vodi u ranim anketama. Francisco Pedraza, direktor Centra za istraživanje politike Latinske Amerike na Državnom univerzitetu Arizona, smatra da bi duel Biggs-Hobbs mogao biti veoma neizvestan.

U 2022. godini, Hobbs je tesno pobedila Kari Lake, koja je podržavala netačne tvrdnje bivšeg predsednika o izbornoj prevari. Lake je nedavno imenovana za vršioca dužnosti direktora američke agencije za globalne medije.

Pročitaj još

Svet

Princ Hari razmatra povratak u kraljevsku porodicu, Megan Markl zabrinuta zbog posledica

Povratak princa Harija u kraljevsku porodicu izazvao neslaganja sa Megan Markl zbog straha od pritiska i medijske pažnje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Princ Hari razmatra povratak u kraljevsku porodicu, Megan Markl zabrinuta zbog posledica

Povratak princa Harija u kraljevsku porodicu izazvao neslaganja sa Megan Markl zbog straha od pritiska i medijske pažnje.

Princ Hari je, prema navodima bliskih izvora, ponovo iskazao želju za povratkom u kraljevsku porodicu nakon nedavnog susreta sa kraljem Čarlsom na imanju Hajgrouv. Ova inicijativa izazvala je neslaganja sa suprugom Megan Markl, koja izražava zabrinutost zbog mogućih posledica po njihov porodični život i privatnost. Ključna tema, povratak u kraljevsku porodicu, dominira razgovorima para nakon povratka iz Velike Britanije.

Različiti stavovi o povratku u kraljevsku porodicu

Prema saopštenjima, princ Hari veruje da povratak ne mora biti stalan, već zamišlja „polovični“ angažman — podelu vremena između SAD i Velike Britanije. Takođe, nada se da bi mogao pronaći rešenje koje bi omogućilo njegovoj porodici češći boravak u Britaniji, uz odgovarajuće mere bezbednosti. Podsećamo, ranije je pokrenuo pravne postupke zbog ukidanja policijskog obezbeđenja koje mu je nekada bilo dostupno o državnom trošku.

Brige Megan Markl zbog povratka i medijskog pritiska

Sa druge strane, Megan Markl nije oduševljena idejom povratka u kraljevsku porodicu. Kako navode izvori, Megan se pribojava da bi povratak mogao obnoviti stare pritiske, povećati medijsku pažnju i izazvati nove porodične tenzije. Njena zabrinutost, kako ističu sagovornici, usmerena je na zaštitu privatnosti i dobrobit njihove dece.

Bezbednost i porodični život u fokusu

U međuvremenu, princ Hari i dalje ističe značaj bezbednosti za svoju porodicu tokom svakog boravka u Velikoj Britaniji. Megan, iako poštuje Harijevu želju da njihova deca, Arči i Lilibet, neguju veze sa britanskim korenima, ostaje oprezna i zadržava distancu prema ideji ponovnog približavanja kraljevskoj porodici. Međutim, konačna odluka para još nije poznata, a razvoj situacije pažljivo prate svi koji su zainteresovani za odnose unutar britanske kraljevske porodice.

Pročitaj još

Svet

SAD potvrdile skoro 100 povređenih vojnika i evakuaciju posade broda u Ormuzkom moreuzu

Američki zvaničnici navode povrede vojnika tokom poslednjih sukoba, dok je posada broda napustila plovilo posle napada.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD potvrdile skoro 100 povređenih vojnika i evakuaciju posade broda u Ormuzkom moreuzu – napad u Ormuzkom moreuzu

Američki zvaničnici navode povrede vojnika tokom poslednjih sukoba, dok je posada broda napustila plovilo posle napada.

Skoro 100 američkih vojnika zadobilo je povrede tokom poslednje dve nedelje sukoba na Bliskom istoku, saopštili su zvaničnici. U istom periodu, posada broda napadnutog u Ormuzkom moreuzu bila je prinuđena da napusti plovilo, što je izazvalo dodatnu zabrinutost za bezbednost u regionu. Prema saopštenju, napad u Ormuzkom moreuzu deo je šire eskalacije napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Pentagon je potvrdio da je od 7. jula blizu 100 pripadnika američke vojske pretrpelo povrede različitog stepena, uglavnom lakše prirode. S druge strane, američke snage izvele su nove napade na ciljeve u Iranu, što je posledica obećanja predsednika Donalda Trampa o odmazdi za prethodno stradale vojnike. Iranski državni mediji navode da je došlo do eksplozija na više lokacija tokom ovih napada.

Napad u Ormuzkom moreuzu i reakcije posade

Britanska pomorska služba saopštila je da je posada broda napadnutog u Ormuzkom moreuzu napustila plovilo u ponedeljak i prešla u čamac za spasavanje. Ovaj incident dodatno komplikuje situaciju u regionu, s obzirom na značaj Ormuzkog moreuza za međunarodni transport nafte i energenata. Napad u Ormuzkom moreuzu izazvao je zabrinutost kod međunarodnih partnera i stručnjaka za bezbednost, koji upozoravaju na moguće posledice daljih eskalacija.

Osim toga, tokom sukoba između SAD i Irana, iranska protivofanziva bila je usmerena i na arapske države koje izlaze na Persijski zaliv. Takođe, te zemlje trpe štete na energetskoj i naftnoj infrastrukturi, što bi moglo imati dugoročne ekonomske posledice za ceo region.

Reakcije Zalivskih država i izbegavanje vojne eskalacije

Uprkos napadima i šteti, lideri država Zaliva za sada izbegavaju vojni odgovor. Prema oceni stručnjaka, moguće dalje pogoršanje sukoba moglo bi ugroziti ambiciozne projekte modernizacije i napore za privlačenje investicija u tim državama. Veoma su svesni geografske blizine Irana i sopstvene ranjivosti.

Međutim, napad u Ormuzkom moreuzu ukazuje da bezbednosna situacija ostaje napeta i neizvesna. Zvaničnici prate razvoj događaja uz pojačanu pažnju, dok međunarodna zajednica apeluje na uzdržanost svih strana. Situacija na Bliskom istoku ostaje promenljiva, a eventualna dalja eskalacija može imati šire posledice za globalnu bezbednost i stabilnost energetskog tržišta.

Pročitaj još

U Trendu