Connect with us

Srbija

Kolona vozila na graničnom prelazu Gradina, saobraćaj obustavljen prema tunelu Pržojna padina

Zbog pojačanog priliva vozila na auto-putu E-80 formirana je duga kolona, a vozačima se savetuje oprez

Objavljeno pre

,

Kolona vozila na graničnom prelazu Gradina, saobraćaj obustavljen prema tunelu Pržojna padina – kolaps na graničnom prelazu Gradina Foto Izvor: RINA

Zbog pojačanog priliva vozila na auto-putu E-80 formirana je duga kolona, a vozačima se savetuje oprez

Saobraćaj na auto-putu E-80 trenutno je otežan zbog kolapsa na graničnom prelazu Gradina, gde je formirana velika kolona vozila, prema saopštenju „Puteva Srbije“. Na ovom prelazu, zbog pojačanog priliva automobila, čekanja su višesatna, a vozači su pozvani da prate zvanične informacije o stanju na putu.

Kolaps na graničnom prelazu Gradina otežava saobraćaj

Zbog trenutne situacije, obustavljen je saobraćaj ispred ulaza u desnu cev tunela Pržojna padina u smeru ka graničnom prelazu Gradina za sva vozila. Kao rezultat toga, vozači se suočavaju sa nepreglednim kolonama koje se protežu od granice do portala „Pogon“. „Putevi Srbije“ su istakli da će javnost biti blagovremeno obaveštena o normalizaciji saobraćaja.

Vozačima je savetovano dodatno strpljenje i oprez, naročito tokom vožnje na ovom potezu. S druge strane, putnici na graničnom prelazu Gradina prijavljuju višesatna zadržavanja, što dodatno utiče na protok saobraćaja na auto-putu E-80.

Zadržavanja i preporuke za vozače na auto-putu E-80

Na graničnom prelazu Gradina vozila na izlazu iz zemlje čekaju oko 180 minuta, dok je na Preševu zadržavanje oko 90 minuta, a na Gostunu 20 minuta. Osim toga, na putničkim terminalima graničnog prelaza Horgoš, na ulazu u Srbiju, čekanja su oko 30 minuta.

Na kamerama AMSS može se videti da su najveća zadržavanja na ulazu u Makedoniju i Bugarsku, gde su gotovo sve trake pune vozila. Mnogi turisti su i tokom noći i jutra upozoravali druge vozače putem društvenih mreža da posebno izbegavaju prelaz Gradina zbog nepreglednih kolona i dugih čekanja.

Na naplatnim stanicama na auto-putevima kroz Srbiju trenutno nema zadržavanja, što olakšava prolaz na drugim deonicama, iako je problem lokalizovan na graničnom prelazu Gradina. Nadležne službe i dalje prate stanje na terenu i apeluje se na sve učesnike u saobraćaju da budu strpljivi i da prate novoizdane informacije o normalizaciji toka saobraćaja.

Srbija

Institut za transfuziju krvi upozorava: kritične rezerve A i O krvne grupe

Nedostatak krvi u Institutu za transfuziju krvi mogao bi da dovede do odlaganja operacija, upozoravaju stručnjaci

Objavljeno pre

,

Objavio:

Institut za transfuziju krvi upozorava: kritične rezerve A i O krvne grupe

Nedostatak krvi u Institutu za transfuziju krvi mogao bi da dovede do odlaganja operacija, upozoravaju stručnjaci

Rezerve krvi u Institutu za transfuziju krvi trenutno su na izuzetno niskom nivou, a posebno su ugrožene rezerve A i O krvne grupe. Prema zvaničnoj izjavi, zalihe su pale na jednoipodnevni nivo, dok su A i O grupe na samo jedan dan. Upravo ovakva situacija dovodi pacijente i zdravstvene radnike u težak položaj.

„Idealno bi bilo da svaki dan prikupimo 300-400 jedinica krvi. To je generalno težak zadatak, a pogotovo tokom leta, kada i visoke temperature utiču na davaoce da dođu da daju krv, a pacijenti ne mogu da čekaju“, izjavila je Mirjana Knežević iz Instituta za transfuziju krvi.

Apel građanima zbog niskih rezervi A i O krvne grupe

Trenutni nedostatak krvi, naročito A i O grupa, stvara rizik za nastavak redovnog rada zdravstvenih ustanova. Zbog toga iz Instituta apeluju na sve građane koji ispunjavaju uslove da daju krv. Tokom letnjih meseci, kada su temperature visoke, broj dobrovoljnih davalaca se značajno smanjuje. Ipak, potrebe pacijenata ostaju iste, što dodatno otežava situaciju.

Ukoliko se rezerve krvi ne povećaju, postoji realna mogućnost da dođe do odlaganja planiranih hirurških zahvata. Ovo bi moglo da utiče na veliki broj pacijenata širom zemlje. Zbog toga je odziv građana ključan za normalno funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Uslovi za dobrovoljno davanje krvi prema Institutu

Institut podseća da krv mogu dati sve zdrave osobe uzrasta od 18 do 65 godina. Neophodno je da davalac bude potpuno zdrav, bez terapije i lekova, i da nije imao hirurške intervencije u poslednjih šest meseci. Takođe, krv je moguće donirati sedam dana nakon vađenja zuba ili manjih stomatoloških zahvata.

Pored toga, građani se ohrabruju da se informišu o svim detaljima na zvaničnim kanalima Instituta. Osim toga, važno je ponoviti da jedan davalac može spasiti više života, posebno kada su rezerve krvi ugrožene.

Važnost redovnog davanja krvi u letnjem periodu

Letnji meseci predstavljaju izazov za prikupljanje dovoljne količine krvi. Nažalost, tokom ovog perioda, rezerve A i O krvne grupe često su najniže. Na taj način, svaka donacija ima poseban značaj i direktno doprinosi očuvanju zdravlja pacijenata.

Institut za transfuziju krvi apeluje na sve građane da, ukoliko mogu, daju krv i tako pomognu u prevazilaženju trenutne krize.

Novo Jutro – Renata i Sarapa – Filip Maksimovic, Mirjana Knezevic – 21.07.2026.


Pročitaj još

Srbija

Superćelijske oluje prete jugozapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Srbiji, izdat crveni alarm

Zvanično upozorenje izdato za više okruga, očekuje se grad prečnika preko 5 cm i vetar jačine većoj od 100 km/h.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Superćelijske oluje prete jugozapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Srbiji, izdat crveni alarm

Zvanično upozorenje izdato za više okruga, očekuje se grad prečnika preko 5 cm i vetar jačine većoj od 100 km/h.

Za jugozapadne, južne i jugoistočne delove Srbije izdat je najviši crveni stepen upozorenja na ekstremne meteorološke pojave. Prema saopštenju, superćelijske oluje prete jugozapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Srbiji tokom dana, sa rizikom od razornog grada i vetrova orkanske jačine. Očekuje se da će olujni sistemi dolaziti iz pravca Jadrana, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, sa tendencijom brzog intenziviranja.

Superćelijske oluje prete jugozapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Srbiji: detalji upozorenja

Crveni alarm na snazi je za južne delove Zlatiborskog, Moravičkog i Raškog okruga, kao i za područje Kosova i Metohije, kao i jugoistočne okruge Toplički, Jablanički i Pčinjski. Prema navodima, najizraženiji i najopasniji grmljavinski sistemi očekuju se upravo u ovim regionima. Oluje mogu doneti grad prečnika većeg od 5 cm, praćen udarima vetra jačine preko 100 km/h, što može dovesti do značajne materijalne štete.

Iako rizik postoji i u ostalim delovima Srbije južno od Save i Dunava, najveća verovatnoća pojave ekstremnih nepogoda ostaje na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje. Zbog toga se građanima savetuje maksimalan oprez.

Preporuke i mere opreza tokom superćelijskih oluja

S obzirom na mogućnost iznenadnog nailaska olujnih sistema, preporučuje se izbegavanje aktivnosti na otvorenom, naročito ako u blizini nema čvrstih i bezbednih objekata. Prema zvaničnim podacima, ovakve vremenske prilike mogu prouzrokovati štetu na objektima i infrastrukturi.

U međuvremenu, paralelno sa upozorenjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda, oglasio se i nadležni MUP sa dodatnim merama opreza i preporukama za građane. Detalji o preporukama i eventualnim merama biće objavljeni na zvaničnim kanalima institucija.

Na kraju, izdata upozorenja naglašavaju značaj praćenja zvaničnih informacija tokom trajanja ekstremnih vremenskih prilika. Građani su pozvani da prate dalje instrukcije nadležnih službi radi sopstvene bezbednosti.

Pročitaj još

Srbija

Srpska sela koja vaskrsavaju: Ko su mladi ljudi koji su gradsku kancelariju zamenili plastenicima?

Objavljeno pre

,

Objavio:

forest, path, town, nature, bicycle, nature, nature, nature, nature, nature

Dok su decenijama kolone autobusa išle samo u jednom smeru – ka Beogradu i inostranstvu – danas svedočimo tihom, ali upornom „kontra-talasu“.

Hiljade mladih parova i digitalnih nomada pakuju svoje laptopove, napuštaju „open space“ kancelarije i vlažan gradski asfalt, birajući tišinu seoskih dvorišta i vrelinu plastenika. Istražili smo: da li je ovo samo romantični beg od stresa ili održiv model života u Srbiji 21. veka?

Kada je Siniša pre dve godine spakovao jednu putnu torbu i napustio Pančevo, njegovi prijatelji su mislili da je reč o privremenom hiru. Danas, Siniša živi u okolini Pirota, u kući okruženoj šumom, gde udiše planinski vazduh umesto smoga. On nije jedini. Prema podacima Ministarstva za brigu o selu, u proteklih pet godina dodeljeno je više od 4.200 seoskih kuća, u koje se uselilo preko 17.000 ljudi. Čak trećina njih su mladi ljudi koji su se svesno preselili iz grada na selo.

carpathians, ukraine, mountains, nature, landscape, village, countryside, rustic, europe, eastern europe, tourism, travel

NadinNandin

Vetar u leđa: Subvencije koje menjaju demografsku kartu

Država je prepoznala ovaj trend i „odrešila kesu“. Program kupovine seoskih kuća sa okućnicom postao je najpopularnija mera, a iznos subvencije je nedavno podignut na 1,5 miliona dinara.

„Subvencije su ključan početni korak jer smanjuju rizik. Mladi dobijaju priliku da započnu proizvodnju sa znatno manje sopstvenih sredstava,“ objašnjavaju mladi poljoprivrednici.

Ali, nije reč samo o krovu nad glavom. Za one koji žele da „zasuču rukave“, konkursi za mlade poljoprivrednike (do 40 godina) nude povraćaj i do 75 odsto investicije za podizanje plastenika, kupovinu mehanizacije ili priplodnih grla. Lokalne samouprave, poput Užica, izdvajaju milione za nabavku plastenika, čime direktno podržavaju mlade u povrtarstvu.

Od „Excel“ tabela do 20 plastenika

Jedan od najsvetlijih primera je mladi par. Radili su za privatne firme u gradu, a onda odlučili da postanu „svoje gazde“. Počeli su sa jednim plastenikom, a danas ih imaju više od 20. Na jednom hektaru zemlje uzgajaju paradajz, papriku i krastavac, a njihovo imanje izgleda „kao apoteka“ – bez kesa, otpada i nereda.

Poželeli su da se upuste u proizvodnju samo pod uslovom da u tome mogu da uživaju. Danas oni ne rade za gazdu, već za sebe, dokazujući da se svaki uloženi dinar u plasteniku brzo vraća ako se radi pametno i pedantno.

agriculture, rapeseed, nature, rapeseed field, flower wallpaper, landscape, spring, yellow, panorama, view, bloom, sky, clouds, flowers, village, flower background, green, dandelion, beautiful flowers, blowball, meadow, grass, rural

fietzfotos

Digitalni nomadi u „Digitalnom selu“

Poseban fenomen su takozvani „hibridni seljaci“ – IT stručnjaci, dizajneri i marketing menadžeri koji su otkrili da internet u Vrmdži ili Mokrinu radi jednako brzo kao na Dorćolu, ali je kafa u dvorištu neuporedivo jeftinija i mirnija.

Mokrin House kod Kikinde postao je globalni fenomen koji je čak i Forbes uvrstio među top 10 „co-living“ prostora na svetu. Ovde digitalni nomadi iz Nemačke, Amerike i Argentine dolaze da rade u modernom ambijentu, dok im kroz prozor puca pogled na banatsku ravnicu.

„U gradu stalno imate taj FONO (Fear of missing out) – strah da ćete propustiti večeru, muzej ili klub. Na selu je fokus na radu i istinskom odmoru. Mokrin je otišao i korak dalje, postavši prvo „Digitalno selo“ u Srbiji, gde poljoprivrednici koriste senzore i digitalne mjerne stanice kako bi pratili vlažnost zemljišta i stanje useva preko mobilnih telefona.

Vrmdža – selo u koje se ljudi doseljavaju, a ne odlaze

Dok mnoga mesta nestaju, selo Vrmdža podno Rtnja cveta. Ovde su svoje domove pronašli ljudi iz Italije, Amerike, ali i Beograda i Novog Sada. Isabela Fernandez iz Argentine zamenila je haos velegrada mirom jugoistočne Srbije. Njena rutina? Joga i čaj ujutru, a zatim rad na laptopu za klijente širom sveta.

Da li je život na selu „med i mleko“?

Ipak, novopečeni seljani upozoravaju – selo nije samo Instagram idila. Izolacija: zimi snegovi znaju da odseku puteve, a druženje se svodi na par komšija, infrastruktura: Iako se situacija popravlja, u mnogim selima i dalje nema prodavnica, apoteka ili škola u blizini, krvav rad: Ako se odlučite za poljoprivredu, odmora nema. Biljka u plasteniku ne zna za subotu i nedelju.

Povratak mladih na selo više nije izolovan slučaj, već trend koji bi mogao da spasi srpski agrar. Kombinacija državne pomoći, modernih tehnologija i želje za zdravijim životom stvara novu klasu srpskog domaćina – onog koji nosi pametni sat, koristi dron za prskanje voćnjaka i prodaje svoje organske proizvode putem Instagrama.

Pročitaj još

U Trendu