Connect with us

Svet

Grčka obaveštajna služba pojačala mere bezbednosti oko američkih baza posle hapšenja špijuna

Službenici prate aktivnosti oko vojnih objekata, a poseban nadzor uveden je nakon eskalacije na Bliskom istoku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Službenici prate aktivnosti oko vojnih objekata, a poseban nadzor uveden je nakon eskalacije na Bliskom istoku

Grčka nacionalna obaveštajna služba (EYP) aktivirala je plan “Pustinjska škorpija” u svim bazama na teritoriji Grčke u kojima su stacionirani američki vojnici, nakon nedavnih dešavanja na Bliskom istoku i hapšenja gruzijskog državljanina osumnjičenog za špijunažu u Suda zalivu. Prema dostupnim informacijama, službenici EYP koriste različite identitete, uključujući turiste i zaposlene u ugostiteljstvu, kako bi obezbedili dodatni nadzor nad kritičnom vojnom infrastrukturom.

Navedeno je da su u poslednjih osam meseci četiri osobe uhapšene zbog sumnje na špijunažu, i to na Kritu i u Evoru, a sve su delovale na sličan, neupadljiv način. Rukovodioci EYP su, po izbijanju sukoba u Iranu, postavili različite tačke interesa pod pojačano nadgledanje radi sprečavanja špijunskih aktivnosti, napada ili pokušaja sabotaže.

U fokusu plana su mornarička baza u Suda zalivu i vojna baza u Aleksandropolisu, koje se smatraju među najvažnijim američkim vojnim postrojenjima na jugoistoku Mediterana. Posebna pažnja posvećuje se hotelima, apartmanima i drugim turističkim objektima, gde se proveravaju neuobičajeni boravci lica iz zemalja Bliskog istoka kao i putnika sa pasošima koji se ne poklapaju sa zemljom porekla.

Prema izveštajima, dva muškarca azerbejdžanskog porekla, koja su učestvovala u špijunskim aktivnostima u Suda zalivu, posedovala su poljske pasoše. Njihovo interesovanje za smeštaj na lokacijama sa pogledom na zaliv izazvalo je sumnju i dovelo do brze reakcije nadležnih organa.

Pored baza na Kritu i u Trakiji, Helenska bezbednosna agencija proširila je mrežu prikupljanja informacija i na druge ranije korišćene lokacije američke vojne avijacije, uključujući 110. borbenu eskadrilu u Larisi i bazu u Stefanovikeju.

“Sprovodimo pojačan nadzor oko svih strateških vojnih objekata i pratimo sumnjive aktivnosti u skladu sa zakonom”, navodi se u zvaničnoj izjavi. Istraga i dalje traje, a nadležni organi preduzimaju sve mere radi očuvanja bezbednosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Moskva saopštila da nije primila nove predloge za samit Putina i Trampa

Portparol Dmitrij Peskov navodi da nema razgovora o novom sastanku, poslednji kontakt bio telefonski

Published

on

By

Portparol Dmitrij Peskov navodi da nema razgovora o novom sastanku, poslednji kontakt bio telefonski

Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva nije dobila nikakve nove predloge za organizovanje sledećeg sastanka između predsednika Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Kako je naveo, trenutno nema razgovora o mogućem samitu, niti su razmatrane nove lokacije za održavanje sastanka.

Peskov je na pitanje o mogućnosti održavanja samita u Budimpešti potvrdio da za sada ne postoje konkretni razgovori na tu temu. Prema zvaničnim informacijama, poslednji kontakt dvojice lidera bio je telefonski razgovor.

Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je da su Putin i Tramp sinoć razgovarali telefonom, a centralne teme razgovora bile su sukob između SAD i Izraela sa Iranom, kao i rešenje ukrajinskog sukoba. Ušakov je istakao da je razgovor bio poslovan, iskren i konstruktivan, kako je to uobičajeno u dijalogu između ruskog i američkog lidera.

Dvojica predsednika su tokom razgovora izrazila spremnost da redovno komuniciraju. Takođe, dotakli su se pitanja Venecuele, posebno u kontekstu stanja na svetskom tržištu nafte. Razgovor je trajao oko sat vremena i održan je na inicijativu američke strane.

“Za sada nema razgovora o samitu”, naveo je Peskov, dok je Ušakov dodao da su svi dosadašnji kontakti bili profesionalni i fokusirani na aktuelne međunarodne teme.

Pročitaj još

Svet

Američka vojska uništila 16 iranskih brodova za postavljanje mina kod Ormuskog moreuza

CENTCOM sproveo operaciju nakon saznanja o miniranju, predsednik SAD najavio moguće dalje akcije

Published

on

By

CENTCOM sproveo operaciju nakon saznanja o miniranju, predsednik SAD najavio moguće dalje akcije

Američka Centralna komanda saopštila je da su 10.03.2024. godine američke snage uništile 16 iranskih brodova za postavljanje mina u blizini Ormuskog moreuza. U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži navedeno je da su operacije izvedene nakon što su američke obaveštajne službe utvrdile da Iran preduzima konkretne mere za postavljanje mina u toj strateški važnoj oblasti.

Prema navodima, američki vojni izvori su prikazali i video snimke napada na pomenute brodove. Predsednik SAD Donald Tramp reagovao je na ove događaje, navodeći da je američka vojska uništila “10 neaktivnih čamaca i/ili brodova za postavljanje mina”, uz upozorenje da bi moglo doći do dodatnih akcija.

“Biće ih još”, poručio je Tramp na društvenoj mreži. Zvaničnici su naglasili da se situacija u regionu pažljivo prati, dok je bezbednost pomorskih puteva kroz Ormuski moreuz ocenjena kao prioritet.

Istraga o okolnostima postavljanja mina i mogućim daljim koracima je u toku. Američke snage su najavile nastavak nadzora i spremnost na dodatne mere ukoliko to bude potrebno.

Pročitaj još

Svet

Makron najavio razgovor lidera G7 o krizi u Iranu i cenama nafte

Francuski predsednik zakazao telefonski sastanak, članice G7 razmatraju odgovor na poremećaje na tržištu energenata

Published

on

By

Francuski predsednik zakazao telefonski sastanak, članice G7 razmatraju odgovor na poremećaje na tržištu energenata

Francuski predsednik Emanuel Makron održaće telefonski razgovor sa liderima Grupe sedam (G7) u sredu, sa ciljem da se razmotre aktuelna kriza u Iranu i rastuće cene nafte, kako je saopšteno iz Jelisejske palate. Sastanak dolazi u trenutku kada članice G7 traže rešenja za nagli rast cena energenata izazvan sukobom između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.

Prema dostupnim informacijama, ministri energetike G7 nisu postigli dogovor o puštanju strateških rezervi nafte, već su zatražili od Međunarodne agencije za energiju da proceni situaciju pre nego što donesu odluku o daljim koracima. Zvaničnici navode da se preduzimaju mere kako bi se omogućio nesmetan transport nafte kroz Ormuski moreuz, uključujući moguću mornaričku pratnju komercijalnih brodova i zaštitu tankera.

Cene nafte su početkom nedelje porasle na najviši nivo u poslednje četiri godine, dok je danas zabeležen pad od 11 odsto nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da bi sukob na Bliskom istoku mogao uskoro da bude okončan. Zvaničnici u Sjedinjenim Američkim Državama ističu da se razmatraju dodatne mere za stabilizaciju snabdevanja energentima.

“Razgovori se odvijaju u cilju koordinacije odgovora članica G7 na trenutne poremećaje na globalnom tržištu nafte i prateće bezbednosne izazove”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

U Trendu