Connect with us

Domaće

Elektromreža Srbije uvodi novi interval za izradu studija priključenja od 1. septembra

Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije ističe 1. avgusta, a interval traje do 31. decembra 2026.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / fabersam

Rok za dostavljanje kompletne dokumentacije ističe 1. avgusta, a interval traje do 31. decembra 2026.

Elektromreža Srbije (EMS) najavila je da će novi interval za izradu Studija priključenja energetskih objekata, uključujući kompanijske solarne centrale, početi 1. septembra i trajati do 31. decembra 2026. godine, u skladu sa Uredbom o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom. Krajnji rok za podnošenje potpune dokumentacije u okviru ovog intervala je 1. avgust.

Podnošenje zahteva za izradu studije priključenja je obavezno za priključenje svih energetskih objekata, uključujući i solarne mini-elektrane koje beleže sve veću popularnost među preduzećima u Srbiji. Uredba o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom posebno reguliše pitanja aktivnog kupca, što je važno za velike kompanije koje podležu preciznim rokovima za izradu studije priključenja.

EMS je precizirao da je u predstojećem intervalu potrebno koristiti nove obrasce prilikom podnošenja zahteva. U delu koji se odnosi na korisničku stranu i priključenje na prenosni sistem ažuriran je zahtev za zaključenje ugovora o izradi studije priključenja, kao i prilozi A1-A8 i model ugovora o izradi studije priključenja na prenosni sistem.

Sledeći rok za prijavu biće tokom celog januara. Ovim izmenama nastoji se unaprediti transparentnost i efikasnost procesa priključenja obnovljivih izvora energije na nacionalnu mrežu.

Pročitaj još

Domaće

DeepSeek udvostručio vrednost, Liang Venfeng povećao bogatstvo na 36 milijardi dolara

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kompanija prikupila 7,4 milijarde dolara uz procenjenu vrednost od 50 milijardi dolara, vlasnički udeo osnivača ostaje na 78 odsto

Osnivač kineske kompanije DeepSeek, Liang Venfeng, povećao je svoje bogatstvo na 36 milijardi dolara, nakon što je vrednost njegove firme porasla na 50 milijardi dolara posle poslednje runde finansiranja u junu 2026. godine. Liangov vlasnički udeo sada iznosi približno 78 odsto, a njegova lična investicija u kompaniju iznosi tri milijarde dolara, pokazuju podaci sa Bloomberg Billionaires Indexa.

U poslednjoj rundi finansiranja, DeepSeek je prikupio 7,4 milijarde dolara. Time je vrednost kompanije porasla oko pet puta u odnosu na procenu iz aprila, kada je iznosila 10 milijardi dolara. Ovim rezultatima, Liang Venfeng je postao najbogatiji osnivač AI startapa na svetu, prema ekonomskim analizama, ostavivši iza sebe suosnivače Antropika i Grega Brokmana iz OpenAI-ja.

Liang Venfeng je osma najbogatija osoba u Kini, odmah iza Čen Tjanšija iz Cambricon Technologiesa. Lista koju je obuhvatio Bloomberg uključuje samo kompanije čija većina prihoda dolazi direktno od AI modela, dok su diverzifikovani konglomerati kao Alibaba Group i Tencent Holdings izostavljeni.

Najveći deo Liangovog bogatstva potiče iz udela u DeepSeeku, koji je osnovao 2023. godine kao izdvojenu kompaniju iz AI odeljenja Zhejiang High-Flyer Asset Management-a. Kompanija High-Flyer je u ranoj fazi trgovala naprednim grafičkim čipovima pre pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, obezbeđujući tako ključnu infrastrukturu za razvoj AI modela bez oslanjanja na tradicionalni rizični kapital.

DeepSeek je početkom 2025. godine privukao pažnju svetske tehnološke industrije predstavljanjem AI modela sa performansama uporedivim sa američkim konkurentima, ali sa znatno nižim troškovima. Nedavno je kompanija predstavila svoj najnoviji model V4, kompatibilan sa čipovima kineskog giganta Huawei Technologies.

Dok su ranije u Kini bogatstvo simbolizovali preduzetnici iz internet sektora, sada AI sektor preuzima primat, uz snažnu podršku države i korporacija. Priliv novog kapitala omogućio je DeepSeeku da preraste iz privatnog softverskog projekta u stratešku nacionalnu kompaniju.

Za razliku od američkih AI startapa, gde vlasništvo često biva razvodnjeno među brojnim investitorima, Liang je zadržao izuzetno visok vlasnički udeo od oko 78 odsto, što mu je donelo neuobičajeni nivo ličnog bogatstva i kontrole nad DeepSeekom. U poređenju, kompanije poput OpenAI i Anthropica imaju vlasničku strukturu raspodeljenu na veći broj akcionara.

Liang Venfeng je rođen 1985. godine u Džanđangu, provincija Guangdong. Diplomirao je i magistrirao na Univerzitetu Džeđang, a pre pokretanja DeepSeeka bio je aktivan u finansijskom sektoru, posebno u oblasti trgovanja tokom svetske finansijske krize. Njegov put i uspeh ilustracija su novog talasa bogatstva u Kini, zasnovanog na razvoju veštačke inteligencije.

Pročitaj još

Domaće

Amazon i Microsoft investiraju u električnu energiju, ugovori vredni 2,6 milijardi dolara

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Najveće svetske tehnološke kompanije, kao što su Amazon i Microsoft, intenzivno ulažu u dugoročne energetske ugovore i sopstvenu infrastrukturu kako bi obezbedile stabilan izvor električne energije, ključan za razvoj veštačke inteligencije i data centara. Prema proceni Goldman Sachs Research-a, globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da poraste 50 odsto do 2027. godine, a čak 165 odsto do kraja decenije u poređenju sa 2023. godinom.

Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potrošnja struje data centara dostići oko 945 TWh do 2030. godine, što predstavlja skoro tri odsto ukupne svetske potrošnje električne energije. Amazon je kroz ugovor sa Talen Energy obezbedio do 1.920 megavata nuklearne energije bez emisije ugljenika, sa postepenim povećanjem isporuke do 2032. godine. Microsoft je potpisao dvadesetogodišnji ugovor sa Constellation Energy za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Three Mile Island Unit 1 u Pensilvaniji, kapaciteta oko 835 megavata.

Google je, uprkos značajnim resursima, prošle godine povukao projekat data centra u Indianapolisu nakon protivljenja lokalne zajednice i političara. Ovi primeri ukazuju da kapital i napredni hardver nisu dovoljni bez dugoročnog i pouzdanog izvora električne energije.

Kompanija Bitzero Holdings, koja se ranije bavila rudarenjem bitcoina, sve više ulazi u sektor data centara za veštačku inteligenciju i visokoperformansno računarstvo. Bitzero je u junu 2026. godine počeo trgovanje na Nasdaqu pod oznakom AIBZ i najavio više od jednog gigavata planiranog kapaciteta sa projektima u Norveškoj, Finskoj i Severnoj Dakoti. U maju je sa kompanijom OneQode Networks potpisano obavezujuće pismo namere za petnaestogodišnji zakup 110 megavata kapaciteta u data centru Namsskogan u Norveškoj, što bi moglo doneti oko 2,6 milijardi dolara prihoda tokom trajanja zakupa, uz napomenu da konačni ugovor zavisi od due diligence procesa i odobrenja.

Bitcoin industrija je već pokazala koliko je pristup jeftinoj struji presudan za konkurentnost. Samo rudari sa dugoročno obezbeđenom i povoljnom električnom energijom mogli su da prežive promene na tržištu kriptovaluta. Slična dinamika sada se prenosi na AI data centre, gde fizička dostupnost električne energije postaje temelj digitalne ekonomije.

Sve veća potražnja za energetskim resursima i infrastrukturom za data centre ukazuje da energetske kompanije postaju ključni igrači u novoj eri razvoja veštačke inteligencije i visokoperformansnog računarstva.

Pročitaj još

Domaće

Eichbaum prestaje sa radom posle 350 godina, 240 radnika ostaje bez posla

Proizvodnja nemačkog piva pala na 7,8 milijardi litara u 2025. godini, pad od 6 odsto u odnosu na 2024.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Proizvodnja nemačkog piva pala na 7,8 milijardi litara u 2025. godini, pad od 6 odsto u odnosu na 2024.

Jedna od najstarijih nemačkih pivara, Eichbaum iz Manhajma, osnovana 1679. godine, prestaje sa radom nakon što je pokušaj spasavanja kompanije propao krajem oktobra 2025. godine. Prema dostupnim informacijama, Eichbaum je tada podneo zahtev za stečaj Okružnom sudu u Majnhajmu, a neuspeh pregovora o preuzimanju doveo je do obustave proizvodnje i gubitka posla za oko 240 radnika.

Kompanija više nije imala dovoljno sredstava za nastavak pregovora niti za otplatu kredita, a poslednja nada za spas bila je prodaja brenda „karamalz“ kompaniji Veltins. Uprkos sprovedenim merama restrukturisanja, Eichbaum je nastavio da posluje sa gubicima i nije mogao da vraća kredite. „I pored provedenih mera restrukturisanja, i dalje poslujemo s gubitkom i nismo u mogućnosti da vraćamo kredite. Zbog ekonomskih i pravnih razloga, pokretanje prestanka rada postalo je jedina opcija“, naveli su iz kompanije.

Problemi sa likvidnošću dodatno su pojačani padom izvozne prodaje i slabijom potražnjom na domaćem tržištu poslednjih godina. Prema podacima Sindikata prehrambene industrije, pića i ugostiteljstva (NGG), potencijalnim dolaskom investitora moglo se sačuvati gotovo 100 radnih mesta, ali do dogovora nije došlo.

Gradonačelnik Manhajma, Kristijan Speht, izrazio je razočaranje zbog neuspelog pokušaja spašavanja: „Kraj je danas došao kao veliko iznenađenje, jer je postojala potpuno pripremljena ponuda koja bi omogućila Eichbaumu nastavak rada. Veoma sam razočaran što s poveriocima nije pronađeno rešenje kojim bi se sprečilo sada neizbežno zatvaranje.“

Eichbaum je bila jedna od najvećih i najefikasnijih pivara u Baden-Virtembergu, sa godišnjom proizvodnjom od preko 1,8 miliona hektolitara piva i više od 16 različitih vrsta, uz rad na privatnim robnim markama. Sva piva pravljena su po nemačkom zakonu o čistoti piva, što je kompanija isticala kao ključan deo kvaliteta.

Zatvaranje pivare deo je šireg trenda u nemačkoj pivarskoj industriji. Proizvodnja piva u Nemačkoj pala je u 2025. godini na 7,8 milijardi litara, što je 6 odsto manje nego u 2024. i predstavlja najniži nivo od početka merenja 1993. godine. U periodu od 2014. do 2024. beleži se pad potrošnje za više od 15 odsto, dok je po glavi stanovnika potrošnja pala ispod 100 litara, sa ranijih više od 120 litara.

Domaća potrošnja čini 80 odsto ukupne proizvodnje, a izvoz je pao na nivo od 1,4–1,5 milijardi litara godišnje. Promena navika potrošača, smanjena konzumacija alkohola, starenje stanovništva i konkurencija od strane kraft-pivara i bezalkoholnih pića uticali su na negativne trendove u sektoru.

Pročitaj još

U Trendu