Connect with us

Svet

Analiza događaja iz 1898. godine: Puč u Vilmingtonu i njegove posledice

Knjiga Lauren Collins istražuje istorijski puč u Vilmingtonu, sagledavajući posledice na lokalnu zajednicu, potvrđuju izvori

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Alexander Zvir

Knjiga Lauren Collins istražuje istorijski puč u Vilmingtonu, sagledavajući posledice na lokalnu zajednicu, potvrđuju izvori

Pisac Lauren Collins u knjizi ‘They Stole a City: Wilmington’s White Supremacist Coup and the Families Who Live With Its Legacy’, čije je izdanje najavljeno za 14. jul, analizira događaje iz 1898. godine u Vilmingtonu, Severna Karolina. U fokusu je nasilno preuzimanje vlasti od strane bele suprematističke grupe koja je srušila multirasnu lokalnu vladu tog grada. Ovaj događaj se često navodi kao primer podrivanja demokratskih procesa u američkoj istoriji.

Većina istorijskih izvora navodi da su događaji iz 1898. godine započeli nakon perioda Rekonstrukcije, a posebno su intenzivirani formiranjem političkog pokreta poznatog kao Fuzionisti, koji je okupljao pripadnike različitih rasa. Tokom kasne 1898. godine, savezna administracija nije intervenisala u Vilmingtonu, što je, prema navodima autora, uticalo na dalji razvoj događaja i podstaklo slične akcije i u drugim delovima zemlje.

Knjiga ukazuje da su promene koje su nastupile nakon puča imale dugoročne posledice, naročito nakon izmena izbornih zakona 1900. godine. Tada su uvedena ograničenja prava glasa, uključujući tzv. “deda klauzulu” koja je omogućavala glasanje gotovo isključivo belim muškarcima, a time i isključenje Afroamerikanaca iz političkog života.

Autorka ističe da je događaj iz 1898. godine često posmatran kao izolovan incident, dok posledice, prema njenom istraživanju, prevazilaze okvire tog perioda i ostavljaju dugotrajan uticaj na zajednicu. U knjizi se, osim političkih aktera, posebno pažnja posvećuje porodicama koje su živele sa posledicama događaja, a prema navodima u odlomku, populacija Vilmingtona tada je brojala oko 20.000 stanovnika.

Ova publikacija ima za cilj da pruži širi istorijski i društveni kontekst događaja iz 1898. godine, analizirajući ne samo političke, već i porodične i zajedničke posledice koje su se prenosile kroz generacije. Knjiga Lauren Collins donosi analizu uticaja ovog puča na savremeno društvo, oslanjajući se na istraživanja i svedočenja potomaka porodica iz Vilmingtona.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Toplotni talas doveo do povećanja broja prijava o zmijama u Evropi

Organizacija za zaštitu životinja upozorava na porast slučajeva tokom visokih temperatura, petina prijava zbog zmija na slobodi

Published

on

By

Organizacija za zaštitu životinja upozorava na porast slučajeva tokom visokih temperatura, petina prijava zbog zmija na slobodi

Organizacija za zaštitu životinja zabeležila je značajan porast prijava u vezi sa prisustvom zmija širom Evrope tokom aktuelnog toplotnog talasa, koji je pogodio Veliku Britaniju i veći deo južnog kontinenta. Prema zvaničnim podacima, tokom 2025. godine registrovano je 1.485 prijava, što je povećanje u odnosu na 980 prijava iz prethodne godine.

Većina slučajeva zabeleženih između maja i septembra odnosila se na zmije koje su postale aktivnije zbog visokih temperatura, a petina svih prijava ticala se zmija pronađenih na slobodi ili zalutalih. Ostali slučajevi uključivali su zahteve za savet, povređene kućne ljubimce, zmije koje su ostale zarobljene ili slučajeve namernog zlostavljanja.

Viša naučna saradnica organizacije, Evija Baton, izjavila je da se broj prijava povećava tokom toplijih meseci i apelovala na vlasnike da obezbede sigurnost terarijuma i nastambi. “Zmije prirodno postaju aktivnije kako temperatura raste, a ujedno su izuzetno vešte u bekstvu. Zbog veoma visokih temperatura izdajemo upozorenje u vezi sa bezbednošću kada su zmije u pitanju”, navela je Baton.

Upozoreno je da je jedan od glavnih razloga bežanja zmija iz nastambi činjenica da ih vlasnici iznose napolje kako bi bile izložene sunčevoj svetlosti, što povećava rizik od njihovog bekstva. Organizacija za zaštitu životinja nastavlja sa praćenjem situacije i apeluje na građane da budu oprezni tokom letnjih meseci.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća razmatra trajnu ogradu duž avenije Pensilvanija radi unapređenja bezbednosti

Zvaničnici SAD razmatraju mogućnost postavljanja stalne ograde oko Bele kuće, odluka još nije doneta

Published

on

By

Zvaničnici SAD razmatraju mogućnost postavljanja stalne ograde oko Bele kuće, odluka još nije doneta

Zvaničnici američke administracije razmatraju plan za izgradnju trajne ograde na delu avenije Pensilvanija, u blizini Bele kuće i oko parka Lafajet, s ciljem unapređenja bezbednosti i smanjenja troškova redovnog postavljanja i uklanjanja privremenih barijera tokom posebnih događaja. Ovu informaciju potvrdili su izvori upoznati sa diskusijama, prenose međunarodni mediji.

Avenija Pensilvanija je poznata u Vašingtonu kao saobraćajnica koja povezuje Belu kuću i Kapitol, dok takođe omogućava turistima i građanima pogled na severno pročelje predsedničke rezidencije. Postavljanje trajne ograde razmatra se kao rešenje koje bi moglo doprineti dugoročnoj zaštiti ovog dela centra Vašingtona.

Prema dostupnim informacijama, odluka o izgradnji stalne ograde još nije doneta i čeka se konačna saglasnost predsednika. Nije poznato da li će predsednik podržati predlog da se u ovom javno pristupačnom delu grada postavi trajna fizička barijera. Trenutno su za posebne događaje ili pojačane mere bezbednosti privremene ograde često postavljane i uklanjane, što predstavlja i logistički i finansijski izazov za nadležne službe.

Na severnom delu Bele kuće, u blizini parka Lafajet, već postoje određene ograde i barijere koje se po potrebi modifikuju. Plan o trajnoj ogradi deo je šireg razmatranja bezbednosnih mera u ovom delu glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država. Zvaničnici nisu izneli detalje o mogućem izgledu ili dimenzijama buduće ograde, niti o potencijalnim promenama u pristupu javnosti ovom području.

Odluka o dodatnim bezbednosnim merama na ovom prostoru donosi se u kontekstu kontinuiranih procena rizika i potreba za zaštitom ključnih državnih institucija. Saobraćaj i kretanje pešaka u zoni oko Bele kuće često se prilagođavaju prilikama, a svaka promena u režimu pristupa ovom delu Vašingtona ima značajan uticaj na svakodnevni život građana i posetilaca.

Do petka nije bilo zvanične potvrde da je predsednik odobrio predlog, a izvori navode da je proces razmatranja još u toku. Dalje informacije o konačnoj odluci očekuju se nakon završetka konsultacija unutar administracije.

Pročitaj još

Svet

Crni kačket, maska i naočare: Ko je misteriozni čovek na sahrani Alija Hamneija? Da li je ovo Modžtaba?! (FOTO)

Bezbednosne službe analiziraju prisustvo anonimne osobe tokom državne žalosti, društvene mreže preplavljene spekulacijama

Published

on

By

Bezbednosne službe analiziraju prisustvo anonimne osobe tokom državne žalosti, društvene mreže preplavljene spekulacijama

Na sahrani iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, održanoj u četvrtak u Teheranu, među prisutnima je zabeležen muškarac sa crnim kačketom, maskom i naočarima, što je izazvalo brojne reakcije javnosti, potvrđeno je prema izveštajima sa lica mesta. Prisustvo ove osobe, čije lice nije bilo vidljivo, zabeleženo je među užim krugom muškaraca koji su predvodili dženazu, tokom sedmodnevne državne žalosti povodom smrti Alija Hamneija, koji je poginuo krajem februara u vazdušnim udarima.

Nakon što su se fotografije i video-snimci sa sahrane pojavili na društvenim mrežama, korisnici su počeli da spekulišu o identitetu prikrivene osobe, dovodeći u vezu mogućnost da je reč o Modžtabi Hamneiju, sinu ubijenog vrhovnog vođe. Tokom sedmice žalosti, pojavili su se i AI-generisani snimci na kojima se navodno vidi Modžtaba Hamnei u civilnoj odeći, ali ove tvrdnje nisu potvrđene zvaničnim putem.

Prema izjavama bezbednosnih službi, identitet osobe na snimcima i fotografijama još nije zvanično utvrđen. “Analiziramo dostupne materijale sa događaja i prikupljamo sve relevantne informacije”, kratko je saopšteno iz nadležnih organa.

Istraga o incidentu sprovedena je kako bi se utvrdilo da li je prisustvo misteriozne osobe imalo bezbednosni značaj i da li je došlo do narušavanja protokola tokom državne ceremonije. Zvaničnih informacija o mogućoj ulozi ili identitetu ove osobe za sada nema.

Sahrana Alija Hamneija, koji je poginuo krajem februara u napadu izraelskih snaga u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, okupila je veliki broj zvaničnika i građana u Teheranu. Sedmodnevna državna žalost obeležena je brojnim ceremonijama i skupovima širom Irana, a bezbednosne mere bile su pojačane na svim događajima.

Pročitaj još

U Trendu