Connect with us

Svet

Sud odbio zahtev za obustavu optužnice protiv Brajana Kola mlađeg u vezi sa navodnim postavljanjem eksploziva u Vašingtonu

Savezni sud u SAD saopštio da predsedničke pomilovanja iz 6. januara ne obuhvataju optužbe protiv Brajana Kola mlađeg, istraga se nastavlja

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Boko Shots

Savezni sud u SAD saopštio da predsedničke pomilovanja iz 6. januara ne obuhvataju optužbe protiv Brajana Kola mlađeg, istraga se nastavlja

Savezni sud u Sjedinjenim Američkim Državama odbio je zahtev za obustavu krivične optužnice protiv Brajana Kola mlađeg, koji se tereti za navodno postavljanje eksplozivnih naprava ispred sedišta Republikanskog i Demokratskog nacionalnog komiteta u Vašingtonu uoči događaja 6. januara 2021. godine. Sudija Amir Ali zaključio je da pomilovanja izdata povodom događaja 6. januara, tokom prošle administracije, važe samo za lica koja su osuđena za postupke izvršene tog dana i da nisu primenljiva na ovaj slučaj.

Pravni tim Brajana Kola mlađeg tvrdio je pred sudom da su navodne aktivnosti njihovog klijenta „neodvojivo povezane“ sa dešavanjima 6. januara i da bi optužbe trebalo da budu odbačene. Kao deo argumentacije, advokati su naveli izjave iz sudskih dokumenata u kojima se navodi da je Kol putovao u Vašington zbog protesta povezanih sa predsedničkim izborima 2020. godine i da je to deo „istog političkog konteksta“ koji je karakterisao događaje u blizini Kapitola. Takođe je istaknuto da su eksplozivne naprave navodno postavljene 5. januara, a pronađene sledećeg dana.

U podnesku sudu, advokati su naveli: „Pomilovanje – sviđalo se to nekima ili ne – primenjuje se na gospodina Kola, prema jasnom i doslovnom tumačenju jezika pomilovanja u odnosu na činjenice ovog slučaja.“

Međutim, sud je ocenio da predsednička pomilovanja iz 6. januara nisu široko formulisana tako da obuhvataju sve osobe koje su tada boravile u Vašingtonu ili učestvovale u protestima. Sudija Ali je istakao da se pomilovanje odnosi isključivo na lica osuđena za konkretna dela izvršena tokom samog napada na Kapitol, te da optužbe protiv Kola, vezane za navodno postavljanje eksploziva prethodnog dana, ostaju na snazi.

Pravni postupak protiv Brajana Kola mlađeg deo je šire istrage o događajima u Vašingtonu početkom januara 2021. godine. Savezne vlasti nastavljaju istragu o svim incidentima povezanim sa bezbednošću u tom periodu, a suđenje protiv Kola se nastavlja u skladu sa aktuelnim pravnim okvirom.

Prethodni slučajevi u vezi sa događajima 6. januara izazvali su brojne pravne rasprave o dometu predsedničkih pomilovanja, ali sud je u ovom slučaju zauzeo stav da se pomilovanja ne mogu tumačiti šire od izričitih odredbi. Niti jedna druga strana u postupku nije iznela dodatne komentare nakon odluke suda.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Brat pape Lea XIV, Louis Prevost, takođe se bori sa rakom

Louis Prevost, brat pape Lea XIV, dijagnostikovan je sa multiplim mijelomom, učestvuje u kliničkom ispitivanju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brat pape Lea XIV, Louis Prevost, takođe se bori sa rakom – Louis Prevost rak

Louis Prevost, brat pape Lea XIV, dijagnostikovan je sa multiplim mijelomom, učestvuje u kliničkom ispitivanju

Louis Prevost, stariji brat pape Lea XIV koji živi na Floridi, boluje od multiplim mijeloma, otkrila je njegova supruga CBS News-u u utorak. Ova vest dolazi nakon što je Vatikan ranije objavio da je papa dijagnostikovan sa rakom pluća nakon operacije uklanjanja donjeg režnja desnog pluća.

Detalji o bolesti i tretmanu

Deborah Prevost nije precizirala u kojoj je fazi Louisova bolest, ali je navela da se trenutno nalazi na kliničkom ispitivanju u lokalnoj bolnici. Multiple mijelom je tip raka koji pogađa plazma ćelije. Louis je prvi put dijagnostikovan 2017. godine, ali je uspeo da održi bolest na ‘veoma niskom nivou’ nakon tretmana iz 2019. godine koji je uključivao terapiju matičnim ćelijama i kliničko ispitivanje. Međutim, tri meseca unazad došlo je do povratka bolesti.

Deborah nije mogla komentarisati specifičnosti stanja pape Lea, ali je rekla da su se braća čula prošle nedelje pre nego što je Louis započeo svoje kliničko ispitivanje. ‘Pozvao nas je da nam kaže šta će se dešavati,’ rekla je Deborah. ‘Nastavljamo da se molimo i održavamo duh oboma.’

Pročitaj još

Svet

Uragan Simon nastavlja da pogađa zapadni Meksiko, šest osoba poginulo

Simon donosi obilne padavine i potencijal za poplave u više meksičkih država

Objavljeno pre

,

Objavio:

Uragan Simon nastavlja da pogađa zapadni Meksiko, šest osoba poginulo – Uragan Simon Meksiko

Simon donosi obilne padavine i potencijal za poplave u više meksičkih država

Uragan Simon, koji se kretao duž zapadne obale Meksika kao tropska oluja kategorije 1, odneo je živote šest osoba usled izazvanih poplava i klizišta. Najteže pogođene su države Nayarit i Sinaloa, gde su vlasti u pripravnosti zbog rizika od daljeg podizanja nivoa reka i poplava.

Detalji o uraganu Simon

Simon se trenutno nalazi 185 kilometara zapadno od Cabo Corrientesa, krećući se zapadno brzinom od 3,2 km/h. Ima najjače vetrove brzine do 145 km/h, što ga svrstava u kategoriju 1. Meteorološki centar u Majamiju predviđa da će Simon zadržati snagu uragana do četvrtka, a nakon toga se očekuje postepeno slabljenje.

Očekivane padavine i moguće poplave

Do petka se očekuje do 75 milimetara kiše u državama Baja California Sur, Nayarit i Sinaloa. Povezana vlažnost sa Simonom mogla bi izazvati iznenadne poplave u delovima Teksasa, Novog Meksika, Oklahome, Kanzasa i Misurija, sa ukupnim padavinama koje bi mogle dostići do 200 milimetara na nekim mestima.

Pročitaj još

Svet

Netanjahu predložio Trampu vojnu akciju protiv Irana: Šta stoji iza ovog zahteva

Izraelski premijer sugerisao američkom predsedniku obnovu vojnih operacija protiv Irana pre izbora, uz podršku dela američke administracije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Netanjahu predložio Trampu vojnu akciju protiv Irana: Šta stoji iza ovog zahteva – napad na Iran

Izraelski premijer sugerisao američkom predsedniku obnovu vojnih operacija protiv Irana pre izbora, uz podršku dela američke administracije.

Premijer Izraela, Benjamin Netanjahu, u poslednje dve nedelje više puta je razgovarao sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom o mogućnosti pokretanja novih vojnih operacija protiv Irana, kako je objavljeno u zvaničnim izveštajima. Povod za ove razgovore su, prema navodima zvaničnika, najnoviji koraci Teherana u razvoju nuklearnog programa, koji izazivaju zabrinutost u izraelskim i američkim krugovima.

Razgovori su se posebno fokusirali na to da li bi napad na Iran mogao biti izveden pre održavanja izbora u Izraelu i SAD, a predlog izraelskog premijera uključivao je i mogućnost zajedničkih američko-izraelskih napada na vojne i nuklearne ciljeve u Iranu. Ovi predlozi su izazvali podeljena mišljenja unutar američke administracije.

Netanjahu i Tramp: Različiti pogledi o napadima na Iran

Prema tvrdnjama zvaničnika, Netanjahu je u više navrata pokušao da ubedi Trampa da odobri napad na Iran. U početku je američki predsednik, navodno, bio otvoren za tu opciju, ali je kasnije njegovo interesovanje oslabilo. Jedan američki zvaničnik je naveo da je Tramp više puta menjao stav po ovom pitanju, ali nije dao čvrsto obećanje Izraelu da će napadi biti pokrenuti. Umesto toga, poručio je izraelskoj strani da nastavi sa pripremama.

U međuvremenu, izraelski i američki izvori napominju da je Pit Hegset, američki ministar odbrane, zajedno sa CENTCOM-om, najviše podržao obnovu opsežnih vojnih operacija protiv Irana. S druge strane, većina Trampovih savetnika zalaže se za nastavak sankcija i ekonomski pritisak na Teheran, umesto vojne intervencije.

Unutrašnjopolitički motivi i reakcije u Beloj kući

Zvaničnici u Beloj kući svesni su da bi pokretanje napada na Iran moglo imati i unutrašnjopolitički značaj za Netanjahua. Izraelski premijer veruje da bi mu održavanje pozicije šefa vlade tokom vojnih operacija donelo političku prednost na predstojećim izborima. Ipak, do sada nije doneta konačna odluka o eventualnom napadu, a razgovori između izraelskog i američkog rukovodstva se nastavljaju.

Kao rezultat, tema “napad na Iran” postaje centralna u odnosima dve zemlje uoči izbora. Ove diskusije pokazuju koliko su pitanja bezbednosti i nuklearnog programa Irana i dalje ključna za međunarodne odnose, ali i za političke procese u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još

U Trendu