Connect with us

Domaće

Tehnološki milijarderi izdvajaju 120 miliona dolara za lobiranje protiv poreza na bogatstvo u Kaliforniji

Sergej Brin donirao 82 miliona dolara, a ukupna sredstva protivnika poreza višestruko nadmašila podršku sindikata sa 31 milionom dolara

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Alexas_Fotos

Sergej Brin donirao 82 miliona dolara, a ukupna sredstva protivnika poreza višestruko nadmašila podršku sindikata sa 31 milionom dolara

Grupa američkih tehnoloških milijardera i investitora, među kojima su suosnivač Googla Sergej Brin, investitor Džon Doer i suosnivač Pejpala Piter Til, uložila je više od 120 miliona dolara u kampanju za sprečavanje uvođenja poreza na bogatstvo u Kaliforniji, koji će se naći na glasanju u novembru. Predlog zakona predviđa jednokratni porez od pet odsto na imovinu rezidenata i trastova sa bogatstvom većim od jedne milijarde dolara.

Prema dostupnim podacima, protivnici poreza prikupili su znatno više sredstava u odnosu na pristalice zakona, koje predvodi sindikat zdravstvenih radnika SEIU-UHW sa oko 31 milion dolara. Najveći pojedinačni donator je Sergej Brin, koji je preko političkog komiteta “Izgradnja bolje Kalifornije” donirao oko 82 miliona dolara.

Ostali značajni donatori uključuju investitora Džona Doera sa 10 miliona dolara, predsedavajućeg kompanije za kriptovalute Ripl Krisa Larsena, investitora Majkla Morica iz fonda za rizični kapital Sekvoja i suosnivača platforme za plaćanje Strajp Patrika Kolisona.

Protivnici poreza ističu da bi uvođenje ovakve mere moglo da dovede do odlivanja kapitala i premeštanja bogatstva van Kalifornije, dok pristalice smatraju da bi porez omogućio dodatna sredstva za finansiranje javnih programa i smanjenje ekonomske nejednakosti.

Predlog poreza i iznosi donacija otkrivaju duboku podelu u kalifornijskoj poslovnoj zajednici u vezi sa oporezivanjem velikih bogatstava, a konačna odluka očekuje se nakon izjašnjavanja građana u novembru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Izvoz CBAM robe iz Srbije u EU dostigao 1,44 milijarde evra u 2025. godini

Srpske kompanije suočene sa CBAM troškom od 120 miliona evra i izvozom gvožđa i čelika od 930,8 miliona evra

Published

on

By

Srpske kompanije suočene sa CBAM troškom od 120 miliona evra i izvozom gvožđa i čelika od 930,8 miliona evra

Srpske kompanije koje izvoze industrijske proizvode obuhvaćene CBAM regulativom ostvarile su izvoz u vrednosti od 1,44 milijarde evra u Evropsku uniju tokom 2025. godine, prikazano je u izveštaju predstavljenom na konferenciji o zelenoj industrijskoj politici. Najveći deo ovog izvoza ostvaruje se u sektoru gvožđa i čelika sa 930,8 miliona evra, pratili su aluminijum sa 401,1 milion evra i đubriva sa 103,3 miliona evra. Ove brojke ukazuju na značajnu izloženost srpske privrede novim zahtevima evropskog tržišta, dok se čist trošak CBAM-a za 2026. godinu procenjuje na 120 miliona evra.

Evropska unija je od 2026. godine pooštrila primenu CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) režima, koji više nije samo izveštajna obaveza, već podrazumeva i finansijsku izloženost za proizvode iz sektora gvožđa i čelika, aluminijuma, đubriva, cementa, vodonika i električne energije. Formalna odgovornost ostaje na EU uvoznicima i CBAM deklarantima, ali srpske kompanije moraju da dostavljaju podatke o emisijama po proizvodu, metodologiju, verifikaciju i dokaz o plaćenoj ceni ugljenika, kako bi njihovi kupci mogli da ispune nove zahteve.

Prema proceni stručnjaka, ovim procesom pogođeno je između 500 i 2.000 kompanija iz Srbije, direktno ili kroz lance vrednosti. Učesnici konferencije istakli su da je kratkoročno najveći izazov verifikacija podataka koje kompanije šalju EU kupcima i deklarantima, dok dugoročno ostaje pitanje nedovoljno razvijene zelene industrijske politike i sporog tempa energetske tranzicije. Takođe, mogućnost uključivanja EPS-a u sistem ekvivalentan EU ETS-u predstavljena je kao značajna horizontalna pretnja za privredu, domaćinstva i javne finansije.

“Ovaj proces se neće zaustaviti zbog geopolitike. Ko god da trlja ruke i čeka da ovo prođe, vara se”, izjavio je Siniša Mitrović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije i rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju. Miodrag Milosavljević, zamenik direktora Fondacije za otvoreno društvo – Zapadni Balkan, naveo je da CBAM treba shvatiti kao rano upozorenje i priliku za brže i koordinisanije delovanje. Stanislava Simić iz Asocijacije srpske energetski intenzivne industrije naglasila je potrebu za investicionim ambijentom, predvidivim regulatornim okvirom i vraćanjem sredstava iz taksi privredi kroz projekte dekarbonizacije. Ljubica Drake iz HBIS Serbia istakla je da administrativne prepreke i sporo izdavanje dozvola otežavaju dekarbonizaciju i velikim kompanijama.

CBAM je, prema rečima učesnika, mnogo više od običnog poreza i već menja poslovne odnose, jer EU kupci sve češće traže detaljne podatke o emisijama, verifikaciju i informacije o plaćenoj ceni ugljenika. Kompanije s nižim emisijama mogu izgubiti konkurentnost ako podaci nisu pravilno dokumentovani i verifikovani. Energetska tranzicija je predstavljena kao najveći sistemski izazov, a potrebna ulaganja javnog sektora i državnih energetskih preduzeća procenjuju se na više od 20 milijardi evra.

Pročitaj još

Domaće

Intesa Sanpaolo širi mrežu sa 1.200 savetnika u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Egiptu

Nova mreža obuhvatiće 1.200 finansijskih savetnika i 2.500 menadžera, ciljajući milion klijenata do kraja Biznis plana 2026–2029

Published

on

By

Nova mreža obuhvatiće 1.200 finansijskih savetnika i 2.500 menadžera, ciljajući milion klijenata do kraja Biznis plana 2026–2029

Intesa Sanpaolo, međunarodna bankarska grupacija u okviru koje posluje i Banca Intesa, pokrenula je novu fazu internacionalnog razvoja na tržištima Centralne i Istočne Evrope i Egipta uspostavljanjem mreže finansijskih savetnika inspirisane Fideuram modelom. Prva grupa savetnika već je započela rad u Slovačkoj i Mađarskoj, dok je cilj da se do kraja Biznis plana za period 2026–2029 izgradi mreža od oko 1.200 profesionalaca u zemljama Divizije, navodi se u saopštenju kompanije.

Prema planu, mreža finansijskih savetnika i 2.500 menadžera za odnose sa klijentima pružiće usluge za približno milion affluent klijenata. Novi savetodavni model, predstavljen kroz kampanju „Računajte na pravi savet“, fokusiran je na personalizovano savetovanje, dugoročne odnose sa klijentima i veću operativnu fleksibilnost. Ovaj projekat obuhvatiće tržišta Hrvatske, Srbije, Slovenije, Rumunije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Ukrajine, Češke Republike i Egipta.

Kako je objavljeno, model finansijskog savetovanja zasniva se na iskustvu kompanije Fideuram, koja više od 50 godina primenjuje savremene principe upravljanja imovinom i privatnog bankarstva u Italiji. Proces implementacije podržan je kampanjom „Računajte na pravi savet“, a posvećen je unapređenju nivoa usluge i personalizacije za klijente u regionu, uz oslanjanje na lokalne distributivne mreže i ekspertizu međunarodne grupe.

„Pokretanje mreže finansijskih savetnika predstavlja još jedan korak napred u strateškom razvoju naših međunarodnih banaka koji jača njihovu ulogu kao pokretača rasta Grupe izvan Italije. Ovaj proces je nedavno podržan kampanjom ‘Računajte na pravi savet’, koja dodatno potvrđuje liderstvo Intesa Sanpaolo u oblasti upravljanja imovinom i njene zaštite i na inostranim tržištima, zahvaljujući bliskoj saradnji sa Divizijama za upravljanje imovinom koje predvodi Tomazo Korkos“, izjavila je Paola Papanikolau, direktorka Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo.

Inicijativa će koristiti napredne tehnološke platforme, poput BlackRock Aladdin Wealth, i sofisticirane modele analize rizika kako bi klijentima obezbedila efikasnu podršku u različitim tržišnim uslovima. Finansijski savetnici će imati veću fleksibilnost u pogledu lokacije i radnog vremena, kombinujući znanje lokalnih banaka sa snagom međunarodne grupe. Ponuda uključuje inovativna investiciona i savetodavna rešenja, kao i rešenja za finansijsku zaštitu, uz podršku kompanija Grupe, uključujući Eurizon i Intesa Sanpaolo Assicurazioni, kao i strateška partnerstva sa vodećim međunarodnim kompanijama.

Pročitaj još

Domaće

Institut Vinča i FTN pokreću master program za nuklearne inženjere, Srbija u procesu energetske tranzicije

Oko 70 odsto struje Srbija danas dobija iz uglja, a nova generacija nuklearnih inženjera treba da bude spremna do 2040. godine

Published

on

By

Oko 70 odsto struje Srbija danas dobija iz uglja, a nova generacija nuklearnih inženjera treba da bude spremna do 2040. godine

Institut za nuklearne nauke ‘Vinča’ i Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu pokrenuli su master program ‘Nuklearni energetski sistemi’, sa ciljem formiranja baze stručnjaka za budući srpski nuklearni program. Memorandum o razumevanju potpisan je prošle sedmice u Beogradu, a direktor Instituta ‘Vinča’ Slavko Dimović istakao je da je ovaj korak od presudnog značaja za razvoj kadrova koji će raditi na nuklearnim reaktorima.

Dimović je naglasio da je kroz novi master program predviđena teorijska nastava, polaganje ispita, kao i praktična obuka na nuklearnim elektranama u inostranstvu. ‘Potrebni su nam svi stručnjaci koji su vezani za nuklearne energetske sisteme, a to su nuklearni inženjeri koje do sada nismo imali u dovoljnom broju’, rekao je Dimović. On je dodao da će Srbija za desetak godina imati formiranu bazu kadrova kako bi mogla da stane ‘rame uz rame’ sa najrazvijenijim nuklearnim silama sveta.

Prema podacima iz sektora energetike, Srbija danas oko 70 odsto električne energije dobija iz uglja, što je, kako je naveo Dimović, neodrživo zbog životne sredine i ograničenih resursa. ‘Ugalj mora da se napusti, a jedini odgovor za energetski suverenitet i zaštitu životne sredine leži u nuklearnoj energiji’, ocenio je Dimović. On je dodao da je ozbiljna stručna analiza svih opcija za korišćenje nuklearne energije već u toku i da će taj proces trajati godinu do godinu i po dana. ‘Na završetku tog procesa, Srbija će dobiti odgovor, ja mislim pozitivan, da joj je potrebna nuklearna energija’, izjavio je Dimović.

Dimović je naglasio da država treba da prati metodologiju Atomske agencije, jača naučno-stručni potencijal i formira bazu kadrova kako bi bila spremna za izgradnju prve nuklearne elektrane do 2040. godine. ‘Sama baza kadrova je počela da se sprema i zato je potpisan memorandum sa Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu’, naveo je Dimović.

Dekan Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Boris Dumnić istakao je da je obrazovanje domaćeg stručnog kadra ključno za razvoj nuklearnog programa u Srbiji. ‘Master studije iz oblasti nuklearnih energetskih sistema treba da razvijaju takav kadar kod nas’, rekao je Dumnić. On je naglasio da pitanje nuklearne energije nije samo pitanje nuklearne fizike, već i elektrotehnike, mašinstva, zaštite životne sredine i drugih oblasti, zbog čega je saradnja dve institucije od velikog značaja.

Dumnić je dodao da je pred Srbijom proces donošenja informisane odluke, zasnovane na znanju, relevantnim podacima i objektivnim analizama. ‘Neophodno je da se pažljivo i odgovorno razmotre sve činjenice koje se tiču upotrebe nuklearne energije za proizvodnju energije’, istakao je on. Prema njegovim rečima, pre nego što država može da razmišlja o razvoju nuklearnog programa, potrebno je razvijati institucije, obrazovati domaći kadar i informisati javnost o svim aspektima ove teme.

Pročitaj još

U Trendu