Connect with us

Domaće

Vlada Srbije usvojila zakon o digitalnim dozvolama za industrijsko zagađivanje do 2029. godine

Novi propisi donose efikasniju kontrolu zagađenja i formiranje Koordinacionog tela za sprovođenje akcionog plana od 2026. do 2029.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / tasukaran

Novi propisi donose efikasniju kontrolu zagađenja i formiranje Koordinacionog tela za sprovođenje akcionog plana od 2026. do 2029.

Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine na sednici održanoj 3. jula 2026. godine, čime je sistem zaštite životne sredine unapređen i domaće zakonodavstvo usklađeno sa regulativom Evropske unije. Novi zakon predviđa pojednostavljenje i digitalizaciju procesa izdavanja integrisanih dozvola za industrijska postrojenja, jačanje inspekcijskog nadzora, kao i veću transparentnost i uključivanje javnosti u postupak.

U okviru zakona uvodi se efikasnija kontrola industrijskog zagađivanja kroz primenu najboljih dostupnih tehnika i savremenih standarda zaštite životne sredine. Očekuje se da će ove mere doprineti višem nivou zaštite, efikasnijem radu nadležnih institucija i unapređenju sistema izdavanja i praćenja integrisanih dozvola.

Na istoj sednici usvojena je i Odluka o osnivanju Koordinacionog tela za praćenje sprovođenja Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina za period od 2026. do 2029. godine. Cilj ovog tela je efikasnija koordinacija i unapređenje sprovođenja mera definisanih Akcionim planom, uz učešće predstavnika državnih organa, nezavisnih institucija i nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Predsedavanje Koordinacionim telom povereno je ministru za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a po potrebi će se uključivati i predstavnici drugih institucija i organizacija civilnog društva.

Vlada je donela i zaključak o usvajanju Migracionog profila Republike Srbije za 2025. godinu, dokumenta koji objedinjuje podatke više državnih organa i pruža sveobuhvatnu analizu migracionih kretanja tokom 2025. godine. Redovno ažuriranje ovog profila deo je zakonskih obaveza i usklađivanja sa međunarodnim standardima u oblasti migracija. Za sprovođenje ovog zaključka nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Srbije.

Usvajanjem ovih akata Vlada Srbije jača institucionalne mehanizme za zaštitu životne sredine i prava nacionalnih manjina, istovremeno unapređujući transparentnost i efikasnost u upravljanju migracijama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Mercedes otpustio 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, radnici najavili proteste

Sindikat IG Metal organizuje demonstracije u sedam gradova, zaposleni zahtevaju alternativu otpuštanjima

Published

on

By

Sindikat IG Metal organizuje demonstracije u sedam gradova, zaposleni zahtevaju alternativu otpuštanjima

Nemački proizvođač automobila Mercedes suočava se sa talasom protesta nakon što je u prethodnoj godini otpustio oko 50.000 radnika, saopštio je sindikat IG Metal. Demonstracije su zakazane za petak u Mercedesovim proizvodnim centrima kod Štutgarta, u Raštatu, Kupenhajmu, Bremenu, Berlinu, Hamburgu i Germershajmu, što predstavlja početak šire kampanje protiv mera štednje i daljih otpuštanja u automobilskoj industriji.

Sindikat metalskih radnika IG Metal ističe da će, ukoliko se nastavi sa ukidanjem radnih mesta i relokacijom pogona, „vrelo leto i jesen“ obeležiti protesti zaposlenih. U saopštenju se navodi: „IG Metal i zaposleni u proizvođačkim i dobavljačkim preduzećima automobilske industrije nametnuće šefovima industrije vrelo leto i jesen, sve dok budu posezali za ukidanjem radnih mesta i relokacijom umesto da traže prava rešenja.“

Prošle godine nemački proizvođači automobila i dobavljači već su smanjili oko 50.000 radnih mesta, a prema upozorenju sindikata, taj trend bi mogao da se nastavi. IG Metal naglašava da radnici nisu odgovorni za krizu u industriji i zahteva od uprave kompanija da pronađu alternativna rešenja.

Očekuje se da će ove demonstracije označiti početak intenzivnijih aktivnosti sindikata usmerenih protiv daljeg smanjenja zaposlenih i mera štednje koje pogađaju ključni industrijski sektor Nemačke.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija prevezla 2.062.488 putnika u prvih šest meseci 2026. godine

Kompanija ostvarila rast od 2,69 odsto u broju putnika i realizovala 23.225 letova u prvom polugodištu

Published

on

By

Kompanija ostvarila rast od 2,69 odsto u broju putnika i realizovala 23.225 letova u prvom polugodištu

Er Srbija je 27. juna 2026. godine prevezla svog dvomilionitog putnika od početka godine, što je tri dana ranije nego prethodne godine, potvrđujući nastavak stabilnog rasta, saopštila je kompanija. U prvih šest meseci ove godine, Er Srbija je prevezla ukupno 2.062.488 putnika, što je za skoro 57.000 više nego u istom periodu 2025. godine. U istom periodu realizovano je 23.225 letova, odnosno više od 1.000 letova više u odnosu na prvih šest meseci prošle godine.

Pozitivan trend nastavljen je i u drugom kvartalu 2026. godine, gde je od aprila do juna prevezeno gotovo 1,25 miliona putnika, što predstavlja rast od 2,69 odsto u poređenju sa istim periodom 2025. godine. Broj realizovanih letova u drugom kvartalu iznosio je 13.192, što je za 4,39 odsto više nego u istom kvartalu prethodne godine.

Generalni direktor Er Srbije, Jirži Marek, izjavio je: „Iza nas je izuzetno uspešna prva polovina godine, obeležena stabilnim rastom tražnje i dobrim rezultatom – dvomilionitog putnika dočekali smo ranije nego prošle godine. Izuzetno smo ponosni na činjenicu da smo upravo na početku drugog kvartala, tačnije od 30. aprila, pokrenuli prve letove ka novim, atraktivnim destinacijama kao što su Santorini, Baku, Minhen, Toronto, Alikante i Brač, čime smo potvrdili da dobro razumemo potrebe i očekivanja naših putnika i da uspešno odgovaramo na njihove specifične turističke i poslovne zahteve. Pored širenja mreže, ovaj kvartal doneo je i stratešku inovaciju – uveli smo novi Elevate program lojalnosti, kreiran da našim vernim korisnicima pruži dodatne benefite i podigne iskustvo letenja na još viši nivo.“

Najtraženije destinacije Er Srbije u regionu tokom prvih šest meseci bile su Tivat, Ljubljana i Podgorica, dok su u Zapadnoj Evropi najveću potražnju beležili letovi za Cirih, Pariz, Beč, London, Barselonu, Amsterdam i Milano. U široj evromediteranskoj mreži posebno su se izdvojile Atina, Larnaka i Istanbul, dok je u dugolinijskom saobraćaju najtraženija destinacija bio Njujork.

Pročitaj još

Domaće

EPS ostvario prihod od 460 milijardi dinara u 2025, dobit porasla 60 odsto

NIS zabeležio gubitak od 12,2 milijarde dinara, dok je Serbia Zijin Copper udvostručio dobit na 61 milijardu dinara

Published

on

By

NIS zabeležio gubitak od 12,2 milijarde dinara, dok je Serbia Zijin Copper udvostručio dobit na 61 milijardu dinara

Elektroprivreda Srbije (EPS) zadržala je lidersku poziciju po poslovnim prihodima u Srbiji u 2025. godini, sa ostvarenih oko 460 milijardi dinara, što je povećanje u odnosu na 444 milijarde iz prethodne godine. Prema finansijskom izveštaju, EPS je godinu završio sa neto dobitkom od 38,6 milijardi dinara, što je gotovo 60 odsto više nego u 2024. Poslovni prihodi u najvećoj meri dolaze sa domaćeg tržišta, sa 435,2 milijarde dinara, dok je izvoz smanjen sa 6,3 na 3,3 milijarde dinara.

Povećanje prihoda EPS-a delimično je rezultat više cene električne energije za domaćinstva. Od 1. oktobra 2025. godine, prosečna prodajna cena struje na garantovanom snabdevanju iznosila je 10,579 din/kWh, što je rast od 8,5% u odnosu na prethodnu godinu (10,310 din/kWh). Rast od 1,9% posledica je promene granice između tarifa, dok je 6,6% rezultat povećanja cena pristupa distributivnim i prenosnim sistemima.

Naftna industrija Srbije (NIS) suočila se sa znatnim padom prihoda pod uticajem američkih sankcija od oktobra 2025. godine. Prihodi NIS-a u 2025. iznosili su 266,2 milijarde dinara, što je skoro trećinu manje u poređenju sa 386 milijardi iz prethodne godine. Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu pali su sa 73,4 na 17,7 milijardi dinara, a prihodi od prodaje proizvoda smanjeni su sa 263 na 216 milijardi dinara. Prihodi od izvoza takođe su opali, sa 51 na 36 milijardi dinara. Kompanija je godinu završila sa neto gubitkom od 12,2 milijarde dinara, dok je godinu ranije profit iznosio 18,3 milijarde dinara.

Serbia Zijin Copper ostvario je značajan rast, povećavši poslovne prihode za 72 odsto u 2024. godini na 205,2 milijarde dinara, da bi u 2025. ta cifra porasla na 227 milijardi dinara. Uspeli su da udvostruče prodaju na stranim tržištima, koja su im donela 163 milijarde dinara u 2025, što je 13 milijardi više nego godinu ranije. Na domaćem tržištu prihodovali su oko 64 milijarde dinara. Najveći deo prihoda došao je od prodaje katode bakra (173,4 milijarde), zlata (48,3 milijarde), srebra (4,6 milijardi) i ostalih proizvoda (1,2 milijarde dinara). Prihod od prodaje povezanim licima iznosio je 55,7 milijardi dinara (25%), dok je od trećih lica ostvaren prihod od 171,9 milijardi (75%). Dobit kompanije udvostručena je u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je oko 61 milijardu dinara.

Kako se navodi u finansijskim izveštajima, promene u cenama energenata, geopolitičke okolnosti i regulatorna ograničenja imala su snažan uticaj na prihode i profitabilnost vodećih kompanija u Srbiji tokom 2025. godine. EPS je značajno povećao profit zahvaljujući rastu cena električne energije, dok je NIS bio pod pritiskom sankcija i pada cena nafte, a Serbia Zijin Copper beleži rast izvoza i dobiti.

Pročitaj još

U Trendu