Connect with us

Srbija

Tri godine od smrti Đorđa Mihailovića, čuvara srpskog groblja Zejtinlik u Solunu

Obeležava se godišnjica smrti Đorđa Mihailovića, koji je više od šest decenija čuvao srpsko vojno groblje

Published

on

Foto Izvor: PINK.RS

Obeležava se godišnjica smrti Đorđa Mihailovića, koji je više od šest decenija čuvao srpsko vojno groblje

Na današnji dan navršavaju se tri godine od smrti Đorđa Mihailovića, dugogodišnjeg čuvara srpskog vojnog groblja Zejtinlik u Solunu. Mihailović je preminuo u 96. godini, posle više od 60 godina posvećenog rada na održavanju i očuvanju sećanja na srpske vojnike sahranjene na ovom mestu, saopšteno je iz izvora bliskih porodici.

Đorđe Mihailović rođen je 1. maja 1928. godine u Solunu. Od dede Save Mihailovića, koji je započeo svetu dužnost prikupljanja posmrtnih ostataka srpskih ratnika, preko oca Đure Mihailovića, koji je sprečio nacističku pljačku groblja tokom Drugog svetskog rata, tradicija čuvanja Zejtinlika prenošena je generacijama u porodici Mihailović.

“Ja sam rođen ovde na groblju i to vidim kao moje mesto. Ne kao službenika, već je to moje mesto”, govorio je Đorđe Mihailović, navodi se u saopštenju.

Mihailović je bio poznat po tome što je sa posetiocima delio priče o palim srpskim junacima, održavao grobove i relikvije, i čuvao uspomenu na vojnu istoriju Srbije. Aktivno je obavljao svoju dužnost do 2022. godine, kada je zbog bolesti prestao da dolazi na groblje. Na mestu čuvara zamenio ga je Krstimir Copas, po ocu Grk a po majci Srbin, a pridružila mu se i Olga Tasić.

Za svoj rad, Đorđe Mihailović je odlikovan Ordenom srpske zastave drugog stepena, a 2021. godine dobio je i priznanje “Majka Srbija” u ime države Srbije.

“Sećanje na Đorđa Mihailovića i njegov doprinos očuvanju Zejtinlika ostaje živo među Srbima i svim poštovaocima istorije”, saopšteno je iz kruga njegovih poštovalaca.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Izmenjen dizajn i bezbednosne mere srpskih pasoša, važeći dokumenti ostaju do isteka

Novi pasoši izdaju se od 1. jula, sa unapređenim bezbednosnim elementima i promenjenim vizuelnim identitetom

Published

on

By

Novi pasoši izdaju se od 1. jula, sa unapređenim bezbednosnim elementima i promenjenim vizuelnim identitetom

Državljani Srbije koji od 1. jula podnose zahtev za izdavanje pasoša dobijaju dokument sa izmenjenim dizajnom i unapređenim bezbednosnim elementima, kako je saopšteno iz nadležnih organa. Promene su stupile na snagu na osnovu izmena Pravilnika o obrascima pasoša, usvojenog 27. aprila i objavljenog u Službenom glasniku. Važeći pasoši neće morati da se menjaju do isteka roka važenja.

Novi pasoš ima korice u burgundi boji, a dizajn grba je usklađen sa zvaničnim državnim simbolima. Natpisi “Pasoš” i “Republika Srbija” nalaze se na srpskom i engleskom jeziku na koricama, dok su ispisi na francuskom unutar dokumenta. Svaka od 32 stranice pasoša imaće poseban dizajn, navodi se u zvaničnim informacijama.

Dodatne mere bezbednosti uključuju “skriverteks” sigurnosni materijal sa UV zaštitom na koricama, kao i papir zaštićen multitonskim vodenim znakom sa motivom Belog Anđela i elektrotajpom. U pasošu je implementirana sigurnosna nit sa stilizovanim krstom, četiri ocila i natpisom “Republika Srbija” na ćirilici i latinici, u tri boje.

Svaka stranica sadrži poseban motiv, obrađen specijalnim sigurnosnim softverima, a detaljna lista zaštitnih mera objavljena je u Službenom glasniku. Trošak izdavanja novog pasoša ostaje 4.500 dinara. Nadležni organi naglašavaju da građani sa važećim pasošima nisu u obavezi da ih menjaju dok im ne istekne rok važenja.

Pročitaj još

Srbija

Snažno nevreme sa gradom oštetilo selo Velika Drenova kod Trstenika

Republički hidrometeorološki zavod izdao upozorenje, više domaćinstava prijavilo veliku materijalnu štetu

Published

on

By

Republički hidrometeorološki zavod izdao upozorenje, više domaćinstava prijavilo veliku materijalnu štetu

Snažno nevreme praćeno olujnim vetrom i gradom pogodilo je Rasinski okrug, a najveća šteta zabeležena je u selu Velika Drenova kod Trstenika, potvrđeno je prema policijskim izvorima. Događaj se odigrao danas, a posledice su najizraženije na imovini meštana ovog sela.

Prema navodima, nevreme je izazvalo značajnu materijalnu štetu u više domaćinstava, dok su dvorišta i poljoprivredne površine pretrpeli posledice grada i izuzetno jakog vetra. Prizori iz pogođenih područja pokazuju poplavljena dvorišta i oštećene objekte.

Republički hidrometeorološki zavod ranije tokom dana izdao je upozorenje za celu opštinu Trstenik, ističući mogućnost olujnog vetra, grada i obilnih pljuskova sa grmljavinom. U upozorenju je naglašen i visok indeks vlažnosti vazduha, što je dodatno doprinelo razvoju olujnog sistema.

Nadležne službe prate situaciju na terenu i pozivaju stanovništvo da preduzme mere predostrožnosti. Za sada nije bilo izveštaja o povređenim osobama, a procena ukupne štete biće poznata nakon detaljnog obilaska pogođenih područja.

“Svi resursi su angažovani kako bi se što pre sanirale posledice nevremena i pomoglo ugroženim domaćinstvima”, saopšteno je iz lokalnih službi.

Pročitaj još

Srbija

Vlada Srbije donela odluku o broju budžetskih mesta za upis na fakultete

Prema saopštenju vlade, 17.493 studenta moći će da studira o trošku države, određeni i kvote za strukovne akademije

Published

on

By

Prema saopštenju vlade, 17.493 studenta moći će da studira o trošku države, određeni i kvote za strukovne akademije

Vlada Srbije usvojila je danas odluku kojom je utvrđen broj studenata koji će imati pravo na budžetsko finansiranje pri upisu u prvu godinu osnovnih strukovnih, osnovnih akademskih i integrisanih akademskih studija na visokoškolskim ustanovama čiji je osnivač Republika Srbija u školskoj 2026/2027. godini. Prema zvaničnom saopštenju, ukupno 17.493 brucoša moći će da studira o trošku države na ovim studijskim programima.

Takođe, vlada je donela odluku o broju budžetskih mesta za upis u prvu godinu osnovnih strukovnih studija na akademijama strukovnih studija čiji je osnivač Republika Srbija za istu školsku godinu. Ukupan broj budžetskih mesta na ovim programima iznosi 4.442.

Odluka je doneta u skladu sa potrebama visokog obrazovanja i politikom unapređenja dostupnosti studija na državnim fakultetima i akademijama strukovnih studija. Nadležni organi ističu da će ovakva raspodela budžetskih mesta omogućiti većem broju mladih da steknu visoko obrazovanje bez finansijskog opterećenja, u skladu sa kapacitetima i potrebama tržišta rada.

“Odluka Vlade Srbije doprinosi većoj dostupnosti visokog obrazovanja i predstavlja deo kontinuirane podrške mladima da se školuju o trošku države”, navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Sprovođenje ove odluke pratiće nadležna ministarstva i visokoškolske ustanove, a detaljne informacije o raspodeli mesta po fakultetima i programima biće naknadno objavljene.

Pročitaj još

U Trendu