Connect with us

Domaće

Evrostat: domaćinstva u Nemačkoj plaćala 38 evra za 100 kWh struje u prvoj polovini 2025

Cene električne energije i gasa znatno variraju u EU, najviša cena gasa za domaćinstva zabeležena u Švedskoj na 21 evro za 100 kWh

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / ChrisOilmountain

Cene električne energije i gasa znatno variraju u EU, najviša cena gasa za domaćinstva zabeležena u Švedskoj na 21 evro za 100 kWh

Prema podacima Evrostata, domaćinstva u Nemačkoj plaćala su u prvoj polovini 2025. godine najvišu cenu električne energije u Evropskoj uniji, 38 evra za 100 kilovat-sati, uključujući poreze i dažbine. Iza Nemačke su Belgija sa 36 evra i Danska sa 35 evra za 100 kWh. Najniže cene za domaćinstva zabeležene su u Mađarskoj (10 evra), Malti (12 evra) i Bugarskoj (13 evra) za isti iznos potrošnje.

Kada je reč o poslovnim potrošačima, najviša cena električne energije registrovana je u Irskoj, dok je najniža bila u Finskoj. U Danskoj gotovo polovina konačne cene električne energije za domaćinstva otpada na poreze i dažbine, dok su u Holandiji, Irskoj i Luksemburgu državne subvencije dovele do negativnog efekta na konačnu cenu.

Za prirodni gas, domaćinstva u Švedskoj suočavala su se sa najvišom cenom u EU, od 21 evro za 100 kilovat-sati, ispred Holandije (16 evra) i Danske (13 evra). Najniže cene gasa za domaćinstva zabeležene su u Mađarskoj (tri evra), Hrvatskoj (pet evra) i Rumuniji (šest evra) za 100 kWh.

Kod poslovnih korisnika, prirodni gas bio je najskuplji u Švedskoj, dok su najniže cene registrovane u Bugarskoj, Grčkoj, Belgiji, Španiji, Hrvatskoj, Litvaniji i Portugalu. Evrostatovi podaci pokazuju značajne razlike u opterećenju cenama i poreskoj politici među članicama EU, što direktno utiče na krajnje troškove za potrošače i privredu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kontejnerski transport poskupeo 239 odsto, vozarine premašile 6.100 dolara

Vozarine od Kine do SAD skočile sa 1.800 na više od 6.100 dolara, uprkos padu potražnje i kineskom izvozu nižem za 50 odsto

Published

on

By

Vozarine od Kine do SAD skočile sa 1.800 na više od 6.100 dolara, uprkos padu potražnje i kineskom izvozu nižem za 50 odsto

Promptne cene kontejnerskog transporta na ruti Kina–zapadna obala SAD porasle su sa 1.800 dolara u martu na više od 6.100 dolara u junu, što predstavlja rast od 239 odsto, pokazuju podaci FreightWaves-a. Iako bi ovakav skok sugerisao povećanje potražnje, obim uvoza iz Kine zabeležio je pad od 50 odsto nakon tarifnog haosa i “Dana oslobođenja” u aprilu, dok su ukupne količine i dalje ispod prošlogodišnjeg nivoa.

Analitičar Kreg Fuler objašnjava da je rast cena posledica koncentracije tržišne moći među vodećim međunarodnim pomorskim prevoznicima, a ne porasta tražnje. “Ove visoke promptne cene nisu odraz veće potražnje. Zapravo, potražnja je primetno manja u poređenju sa istim periodom prošle godine”, izjavio je Fuler.

Deset najvećih okeanskih prevoznika drže oko 90 odsto globalnog kapaciteta kontejnerskog transporta. Za poređenje, OPEC kontroliše približno 35 odsto svetskog snabdevanja naftom. Prevoznici koriste alijanse koje im omogućavaju da koordiniraju raspored brodova i povlače kapacitete sa tržišta kad cene počnu da padaju, čime efektivno upravljaju nivoom cena.

Osim tržišne koncentracije, dodatni pritisak dolazi od rasta troškova goriva. Cena nafte skočila je na oko 115 dolara po barelu, a zatim pala na 70 dolara, ali se taj pad nije proporcionalno odrazio na niže cene transporta za klijente.

Značajno je da među deset najvećih svetskih kontejnerskih kompanija nema nijedne iz Sjedinjenih Američkih Država. Američki klijenti nailaze na domaćeg operatera tek na 29. mestu globalne rang-liste, što znači da rast cena najviše koristi strane kompanije, uključujući i one povezane sa kineskom vladom. “To je porez koji svesno plaćamo”, ističe analitičar.

Iako je potražnja za transportom blago porasla nakon aprila, ne očekuje se značajan rast ili zagušenja u američkim lukama. Uvoznici i špediteri suočavaju se sa višestrukim izazovima: rastom međunarodnih vozarina, skokom cena skladišta zbog popunjenih kapaciteta i povećanjem troškova domaćeg drumskog transporta i doplata za gorivo.

Na tržištu SAD, period oko Dana nezavisnosti donosi tradicionalno dodatne potrese. Očekuje se da će stopa odbijanja ugovorenih drumskih tura dostići ili premašiti 17,5 odsto, dok se promptne cene na drumskom tržištu naglo povećavaju zbog smanjenja dostupnosti vozača i otkazivanja primarnih transportnih planova. U takvim situacijama, platforme poput RXO-a omogućavaju interventne kapacitete i podršku tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka odbila smanjenje kapitalnih zahteva za banke u 2026. godini

Kapitalne rezerve banaka u evrozoni ostaju na istom nivou, uprkos zahtevima sektora za ublažavanje pravila

Published

on

By

Kapitalne rezerve banaka u evrozoni ostaju na istom nivou, uprkos zahtevima sektora za ublažavanje pravila

Evropska centralna banka (ECB) saopštila je da neće smanjivati kapitalne zahteve za banke u evrozoni u 2026. godini, naglašavajući da postojeći nivo kapitalnih rezervi ostaje ključan za očuvanje finansijske stabilnosti. Odluka dolazi nakon što su evropske banke zatražile ublažavanje propisa kako bi povećale svoju konkurentnost u odnosu na američke finansijske institucije, ali ECB smatra da trenutni kapitalni zahtevi ne ograničavaju kreditiranje privrede.

Kapitalni zahtevi su pravila koja obavezuju banke da drže minimalni iznos sopstvenog kapitala u skladu sa rizicima koje preuzimaju u poslovanju. Predsednica Nadzornog odbora ECB-a Klaudija Buh izjavila je na konferenciji centralnih bankara u Sintri, Portugalija, da nema dokaza da viši kapitalni zahtevi sprečavaju banke u finansiranju privrede. Ona je istakla da banke u evrozoni raspolažu značajnim kapitalnim rezervama i ostvaruju dovoljnu profitabilnost za nastavak kreditiranja, kao i za isplatu dividendi i otkup sopstvenih akcija.

ECB je naglasila da postoji mogućnost pojednostavljenja regulatornog okvira, uključujući smanjenje broja zaštitnih kapitalnih slojeva i pojednostavljen obračun kapitalnih zahteva, ali bez smanjenja ukupnog nivoa kapitala koji banke moraju da drže. Ova odluka doneta je u trenutku kada evropski bankarski sektor pojačava pritisak na regulatore zbog promene politike u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je pokrenut proces deregulacije bankarskog sektora.

“Ne postoje dokazi da viši kapitalni zahtevi sprečavaju banke da finansiraju privredu,” izjavila je Klaudija Buh na konferenciji. “Banke u evrozoni su dovoljno profitabilne da nastave sa kreditiranjem, isplatom dividendi i otkupom sopstvenih akcija.”

ECB ostaje dosledna u stavu da kapitalne rezerve predstavljaju osnovni mehanizam zaštite finansijskog sistema, te da je održavanje trenutnog nivoa kapitalnih zahteva neophodno za stabilnost bankarskog sektora i sigurnost klijenata.

Pročitaj još

Domaće

BlackRock i Google ulažu u novi stablecoin, tržište dostiže 307 milijardi dolara

Akcije Circle pale više od 15 odsto nakon najave Open USD, Stripe kupio Bridge za 1,1 milijardu dolara

Published

on

By

Akcije Circle pale više od 15 odsto nakon najave Open USD, Stripe kupio Bridge za 1,1 milijardu dolara

Konzorcijum Open Standard, koji predvodi suosnivač Bridge-a Zek Abrams, predstavio je novi digitalni novčić Open USD (OUSD), stablecoin vezan za američki dolar, namenjen globalnim novčanim transferima, a inicijativu je podržalo više od 140 kompanija, uključujući BlackRock, Visa, Mastercard, American Express, Stripe, Google, Coinbase, BNY i DBS. Zvanično lansiranje planirano je za drugu polovinu ove godine, dok tržište stabilnih novčića dostiže vrednost od oko 307 milijardi dolara, sa Tether-om (USDT) koji zauzima oko 184 milijarde dolara prema podacima CoinGecko-a.

Open USD omogućava besplatno kreiranje i otkup tokena, dok većinu prihoda od rezervi deli svojim partnerima, za razliku od modela gde izdavalac zadržava kompletnu kamatu. Open Standard zadržava samo minimalnu upravljačku naknadu za finansiranje operacija, a sistemom upravlja nezavisno telo u zajedničkom vlasništvu svih učesnika ekosistema. Stripe je kupio platformu Bridge za 1,1 milijardu dolara, najavljujući da će Open USD biti podrazumevani stablecoin za sve kompanije koje koriste Stripe.

Akcije kompanije Circle, izdavaoca konkurentskog USDC-a, pale su više od 15 odsto odmah po objavi, što se povezuje sa prelaskom ključnih partnera BlackRock i BNY među osnivače Open USD-a. Mastercard je preuzeo evropsku kripto-platnu platformu BVNK, dok je Visa proširila pilot program poravnanja stabilnih novčića na devet blokčein mreža.

Zek Abrams je izjavio: „Postojeći stabilni novčići imaju prednosti, ali za masovno usvajanje potrebno je rešenje koje je otvoreno, jeftino, visoke propusne moći i široko dostupno.“ Samara Koen iz BlackRock-a dodaje: „Verujemo da stabilni novčići mogu igrati važnu ulogu u evoluciji digitalnih tržišta kada iza njih stoji pouzdana infrastruktura.“

Jorn Lambert iz Mastercard-a ističe značaj zajedničke infrastrukture: „Tehnologije koje su promenile svet, od interneta do mobilnih mreža, uspele su jer su postale deljena infrastruktura na kojoj je svako mogao da gradi. Open Standard je napor u pravcu izgradnje tog temelja.“

Sektor stablecoina dobio je dodatni zamah usvajanjem američkog GENIUS Act-a krajem prošle godine, što je postavilo jasna pravila za ovu oblast. Stripe, Mastercard, Visa, kao i vodeći investicioni fondovi i tehnološki giganti, ubrzavaju ulaganja u novu platnu infrastrukturu. Očekuje se da će Open USD i slični projekti ubrzati institucionalno usvajanje stablecoin tehnologije i promeniti arhitekturu globalnih korporativnih plaćanja.

Pročitaj još

U Trendu