Connect with us

Srbija

General Mojsilović obišao pripadnike Vojske Srbije na zadacima u Svilajncu i Žabarima

Načelnik Generalštaba proverio uslove rada i organizaciju vojnika na terenu, bezbednost mosta i gasovoda ocijenjena kao prioritet

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Foto/Vojska Srbije

Načelnik Generalštaba proverio uslove rada i organizaciju vojnika na terenu, bezbednost mosta i gasovoda ocijenjena kao prioritet

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović obišao je danas snage Vojske Srbije angažovane na zadacima u opštinama Svilajnac i Žabari, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Tokom obilaska, general Mojsilović posetio je pripadnike Prvog pontonirskog bataljona Rečne flotile kod pontonskog mosta na Velikoj Moravi i snage pojačanog obezbeđenja na kompresorskoj stanici „Velika Plana“.

U Svilajncu je general Mojsilović proverio uslove u kojima vojnici izvršavaju zadatke na pontonskom mostu klase 60 tona i dužine 112 metara, koji je početkom meseca postavljen na molbu lokalne samouprave. Most se nalazi u blizini zatvorenog mosta, a njegovom izgradnjom omogućeno je stanovnicima Svilajnca i okoline lakše i brže prelaženje reke do završetka izgradnje novog mosta.

General Mojsilović se na terenu upoznao sa organizacijom rada i merama bezbednosti, naglašavajući značaj pravilne upotrebe pontonskog mosta i olakšavanja svakodnevnog života građana. „Vojska Srbije ostaje posvećena zadacima podrške lokalnoj zajednici i osiguravanju bezbednosti svih građana“, poručeno je iz Generalštaba.

U nastavku obilaska, general Mojsilović je posetio pripadnike 72. brigade za specijalne operacije i 250. raketne brigade za protivvazduhoplovna dejstva, koji su angažovani na pojačanom obezbeđenju kompresorske stanice „Velika Plana“ u opštini Žabari, na trasi magistralnog gasovoda od bugarske do mađarske granice. Tokom obilaska, istaknuto je da su mere bezbednosti na visokom nivou i da vojska nastavlja sa redovnim aktivnostima na zaštiti važnih infrastrukturnih objekata.

„Naši pripadnici profesionalno i odgovorno izvršavaju sve postavljene zadatke“, rekao je u zvaničnoj izjavi predstavnik Generalštaba. Dalje aktivnosti i prisustvo vojske na ovim punktovima će, kako je istaknuto, biti prilagođavani potrebama na terenu.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Srbija

KOMESARIJAT ZA IZBEGLICE I MIGRACIJE NASTAVLJA DA POMAŽE! Stanisavljević: Stambena podrška stigla do 250 porodica širom Srbije

Od početka godine Komesarijat je obezbedio dom za 250 porodica izbeglica i interno raseljenih lica širom Srbije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Komesarijat za izbeglice i migracije: Kako je stambena podrška stigla do 250 porodica – stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima

Od početka godine Komesarijat je obezbedio dom za 250 porodica izbeglica i interno raseljenih lica širom Srbije.

Od početka godine, Komesarijat za izbeglice i migracije obezbedio je stambenu podršku za ukupno 250 porodica izbeglica i interno raseljenih lica širom Srbije, prema saopštenju ove institucije. Ovaj rezultat potvrđuje da država kontinuirano brine o porodicama kojima je podrška najpotrebnija, sa ciljem da im se obezbede sigurniji i dostojanstveniji uslovi za život. Stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima tako ostaje prioritet, naglasila je komesarka Nataša Stanisavljević.

„Rešavanje stambenog pitanja jedan je od najvažnijih preduslova za siguran i dostojanstven život svake porodice. Zato je naša obaveza da nastavimo da budemo podrška porodicama izbeglica i interno raseljenih lica i da konkretnim merama pomažemo tamo gde je pomoć najpotrebnija. Činjenica da smo od početka godine obezbedili stambenu podršku za 250 porodica pokazuje da se sistemska i odgovorna politika države nastavlja i da rezultati te politike stižu do ljudi širom Srbije“, izjavila je Nataša Stanisavljević.

Vlada Srbije i Komesarijat: saradnja sa lokalnim samoupravama

Prema zvaničnom saopštenju, Komesarijat za izbeglice i migracije sprovodi različite programe u partnerstvu sa gradovima i opštinama širom Srbije. Ovi programi omogućavaju porodicama da reše svoje stambeno pitanje kroz dodelu građevinskog materijala, seoskih kuća sa okućnicom, ali i druge oblike stambenog zbrinjavanja. Na taj način, sistemska podrška pruža konkretne rezultate u više lokalnih zajednica.

Takođe, u skladu sa politikom predsednika Republike Srbije, država nastavlja da pruža podršku izbeglicama i interno raseljenim licima, nastojeći da unapredi njihove životne uslove. Time se stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima ističe kao deo šire strategije za inkluziju i ravnopravnost ovih grupa u društvu.

Stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima: značaj za zajednicu

Obezbeđivanje krova nad glavom za 250 porodica od početka godine, kako navodi Komesarijat, ima višestruk značaj. Osim što doprinosi bezbednosti i stabilnosti porodica, ovakve mere jačaju i lokalne zajednice, stvarajući uslove za bolju integraciju izbeglica i interno raseljenih lica. S druge strane, kontinuirana podrška pokazuje posvećenost države pružanju pomoći najugroženijima, što je važan faktor za socijalnu koheziju.

Na kraju, iz Komesarijata poručuju da će, kroz nastavak saradnje sa lokalnim samoupravama i primenu sistemskih mera, stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima ostati u fokusu. Time se potvrđuje da je rešavanje stambenih pitanja ključan korak ka sigurnijem i dostojanstvenijem životu za sve ugrožene porodice u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

KADA ĆE BITI SAHRANJEN RATKO MLADIĆ?! Vlada Srbije u kontaktu sa porodicom, sve zavisi od procedura u Hagu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Reakcije studenata na društvenim mrežama nakon smrti Ratka Mladića izazvale polemiku – reakcija studenata na društvenim mrežama

Bivši komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić, preminuo je juče, 2. avgusta, u 84. godini života, u pritvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu.

Prema rečima ministra pravde Srbije Nenada Vujića, Mladić bi trebalo da bude sahranjen uz najviše državne i vojne počasti. O mestu sahrane odlučiće njegova porodica, dok se u Beogradu očekuje više informacija o tome kada će telo biti preneto u Srbiju.

Vujić je rekao da sve trenutno zavisi od birokratskih procedura Mehanizma u Hagu, uključujući i najavljenu istragu o smrti.

„Dobili smo odgovor da su na putu, pa će se danas vratiti. Danas ćemo više znati, jer sve zavisi sada od njihovih procedura, šta znači otvaranje istrage, da li će to usporiti preuzimanje tela. Mi smo spremni da krenemo za Hag čim saznamo koji su to sledeći koraci, uz strogo poštovanje svih želja porodice generala Mladića s kojima smo mi iz Vlade u redovnom kontaktu“, rekao je Vujić.

Ministar je istakao da će general Mladić, kada je reč o državnom aspektu sahrane, imati sve vojne i državne počasti koje mu pripadaju.

„To je sve na njima da iznesu. Sigurno je da će general Mladić imati sve vojne i državne počasti koje mu pripadaju kada govorimo o državi. O mestu će odlučiti porodica“, kazao je Vujić.

On je najavio i da će Ministarstvo pravde Srbije uputiti dopis Mehanizmu u Hagu povodom istrage o smrti Mladića. Beograd očekuje da se utvrdi ne samo neposredni uzrok smrti, već i da se ispita da li je tokom boravka u pritvoru imao adekvatnu medicinsku negu.

Na pitanje da li Srbija sada ima mogućnost da zatraži preispitivanje načina na koji je prema Mladiću postupano tokom poslednjih dana njegovog života, Vujić je odgovorio da će Beograd tu mogućnost iskoristiti i obratiti se Mehanizmu u Hagu.

Mladić je preminuo juče u popodnevnim časovima u pritvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Njegovo zdravstveno stanje već duže vreme bilo je ozbiljno narušeno, usled posledica više pretrpljenih moždanih i srčanih udara.

Odbrana i porodica su u više navrata apelovali na Haški tribunal i tražili njegovo privremeno puštanje na slobodu radi lečenja u Srbiji, tvrdeći da u pritvoru nije imao adekvatnu negu. Ti zahtevi, međutim, nisu prihvaćeni.

Pročitaj još

Srbija

VEDRO NEBO ILI KIŠA NA VELIKU GOSPOJINU?! Narod veruje da OVAJ ZNAK otkriva kakva nas jesen i zima čekaju

Prema narodnim običajima, vreme na Veliku Gospojinu može najaviti kakva nas jesen i zima očekuju ove godine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

ortodox, icon, mother of god, vladimirskaya, byzantine style, art, painting, ortodox, ortodox, ortodox, ortodox, ortodox, art

Prema narodnim običajima, vreme na Veliku Gospojinu može najaviti kakva nas jesen i zima očekuju ove godine.

Na dan kada se obeležava Velika Gospojina, mnogi se osvrću na narodno verovanje koje govori da vreme na ovaj praznik može otkriti šta nas čeka tokom jeseni i zime. Prema narodnim običajima, naši preci su pažljivo posmatrali nebo, sunce, kišu i druge pojave u prirodi, verujući da ti znaci mogu biti pokazatelji nadolazećih promena godišnjih doba.

Vreme na Veliku Gospojinu kao najava jeseni i zime

Vreme na Veliku Gospojinu ima posebno mesto u narodnoj tradiciji. Ako je tog dana vedro i sunčano, ljudi su očekivali mirniju i prijatniju jesen i zimu. S druge strane, ako praznik prati kiša, oblaci ili nevreme, prema verovanju, predstoje promenljivi i hladniji dani.

Zanimljivo je da su naši stari posebnu pažnju obraćali i na grmljavinu ili nagle promene vremena tokom ovog praznika. Smatrali su da ni jedna od ovih pojava nije slučajna, već može najaviti kako će se vreme razvijati u nedeljama koje slede.

Međudnevnica i značaj za prirodu

Period između Velike i Male Gospojine poznat je kao međudnevnica. U tom periodu ljudi su tradicionalno brali lekovito bilje, jer se verovalo da tada ima posebnu snagu. Osim toga, priroda se postepeno priprema za dolazak jeseni, što se može primetiti i kroz promene u biljkama i vremenskim prilikama.

Pored toga, verovanja vezana za vreme na Veliku Gospojinu podsećaju na važnost posmatranja prirode i njenog ritma. Naši preci su, posmatrajući promene oko sebe, razvili sistem tumačenja koji je prenošen generacijama.

Kako tumačiti trenutno vreme na Gospojinu

Danas, iako su vremenske prognoze postale preciznije, mnogi i dalje obraćaju pažnju na to kakvo je vreme na Veliku Gospojinu. Ova narodna tradicija živi kroz svakodnevne razgovore, jer se i dalje pitamo da li će vedro nebo ili kiša ovog dana uticati na to kako će jesen i zima izgledati.

Na kraju, narodna verovanja o vremenu na Veliku Gospojinu ostaju deo bogate kulturne baštine i podsećaju nas na povezanost čoveka i prirode. Takođe, bez obzira na savremene metode prognoze, tradicija tumačenja znakova iz prirode i dalje ima svoje mesto u svakodnevnom životu.

Pročitaj još

U Trendu