Connect with us

Svet

Sjedinjene Američke Države i partneri proširuju savez za veštačku inteligenciju na samitu u Vašingtonu

Stejt department objavio ključne sporazume, deset novih članica pristupilo deklaraciji, pokrenuta inicijativa sa Univerzitetom Stanford

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stejt department objavio ključne sporazume, deset novih članica pristupilo deklaraciji, pokrenuta inicijativa sa Univerzitetom Stanford

Drugi samit inicijative Pax Silica, održan u Vašingtonu, doneo je značajne promene u globalnoj saradnji na polju veštačke inteligencije i bezbednosti lanaca snabdevanja, saopšteno je iz Stejt departmenta. Na događaju su Sjedinjene Američke Države i oko 35 ekonomija potpisale Zajedničku izjavu o mogućnostima veštačke inteligencije, čime su postavile okvir za regulatorni pristup koji podržava ekonomski rast i inovacije bez novih restrikcija.

Među potpisnicama izjave nalaze se zemlje iz različitih regiona, uključujući Nemačku, Indiju, Japan, Južnu Koreju, Veliku Britaniju, Australiju, Argentinu, Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate i druge. Sporazum stavlja fokus na osnaživanje programera, startapova i privatnog sektora, kao i na sigurnost globalnih lanaca snabdevanja.

Kao direktan rezultat samita, još deset država i organizacija pristupilo je osnovnoj deklaraciji Pax Silica, među kojima su Evropska unija, Nemačka, Grčka, Holandija, Argentina, Čile, Kostarika, El Salvador, Kazahstan i Panama. Ovim proširenjem, savez sada broji 24 zvanične potpisnice, dok je Tajvan podržao principe kroz poseban sporazum sa SAD.

Najavljen je i pilot-projekat u Panami, namenjen unapređenju bezbednosti transporta čipova i drugih ključnih komponenti. Program podrazumeva razvoj digitalne platforme za proveru verodostojnosti i porekla u lancu snabdevanja, koja će biti integrisana sa carinskim i lučkim sistemima Paname. Cilj je ubrzavanje prometa proverene robe, bez administrativnih zastoja. U slučaju uspeha, sistem će biti proširen na ostale zemlje članice saveza.

Poslednjeg dana samita, predstavljen je program Foundry School, razvijen u saradnji sa Univerzitetom Stanford. Ova inicijativa predviđa seriju seminara i izradu nastavnog plana za obrazovne institucije u partnerskim zemljama, sa ciljem formiranja stručne radne snage u oblasti napredne proizvodnje. Prema zvaničnicima, program bi trebalo da doprinese jačanju ekonomske snage i nacionalne bezbednosti kroz razvoj novih tehnologa, stručnjaka za politiku i industrijskih lidera.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Eurostat izveštava: Stopa nezaposlenosti u EU i evrozoni ostala stabilna u julu

Nezaposlenost u evrozoni iznosila 6,4%, dok je u Evropskoj uniji ostala na 6,1% tokom jula, prema zvaničnim podacima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Eurostat izveštava: Stopa nezaposlenosti u EU i evrozoni ostala stabilna u julu

Nezaposlenost u evrozoni iznosila 6,4%, dok je u Evropskoj uniji ostala na 6,1% tokom jula, prema zvaničnim podacima.

Prema poslednjim podacima koje je objavio Eurostat, stopa nezaposlenosti u EU i evrozoni ostala je stabilna tokom jula. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u evrozoni iznosila je 6,4%, što je isti nivo kao u junu. Međutim, u poređenju sa julom prošle godine, zabeležen je blagi rast, jer je tada iznosila 6,3%.

Na nivou čitave Evropske unije, nezaposlenost je u julu bila 6,1%. Ova vrednost nije se promenila u odnosu na prethodni mesec, ali je nešto viša nego u istom periodu prethodne godine, kada je stopa iznosila 6,0%. Prema zvaničnim procenama, tokom jula bez posla je bilo ukupno 13,516 miliona građana u EU, od kojih je 11,264 miliona u zemljama članicama evrozone.

Stopa nezaposlenosti u EU i evrozoni kroz poređenje

U poređenju sa junom, broj nezaposlenih u EU smanjen je za 41.000, dok je broj u evrozoni ostao nepromenjen. Ipak, na godišnjem nivou, broj nezaposlenih u EU porastao je za 296.000, a u evrozoni za 175.000. Ovi podaci ukazuju na određenu stabilnost, ali i na postojanje blagog porasta kada se poredi sa prošlom godinom.

Kategorija mladih ispod 25 godina beleži ohrabrujući pad. U julu je u EU bilo 2,930 miliona nezaposlenih mladih, dok je u evrozoni taj broj iznosio 2,371 milion. Stopa nezaposlenosti mladih u EU pala je na 15,1% sa 15,6% iz juna. Takođe, u evrozoni je došlo do smanjenja na 14,9% sa prethodnih 15,0%.

Struktura nezaposlenosti po polovima i državama članicama

Gledano po polovima, stopa nezaposlenosti žena u EU u julu iznosila je 6,3%, dok je kod muškaraca bila 5,9%. U evrozoni, ove stope su iznosile 6,6% za žene i 6,2% za muškarce, bez promena u odnosu na prethodni mesec.

Najniže stope nezaposlenosti među državama članicama zabeležene su u Češkoj (3,3%), Poljskoj (3,4%), Sloveniji i Malti (po 3,5%). Sa druge strane, najviše stope registrovane su u Finskoj (10,5%) i Španiji (10,0%).

Perspektiva kretanja nezaposlenosti

Na osnovu podataka koje je objavio Eurostat, stopa nezaposlenosti u EU i evrozoni pokazuje određenu stabilnost tokom letnjih meseci. Brojevi ukazuju na blagi rast na godišnjem nivou, ali i na pozitivne pomake kod mladih i u nekim državama članicama. Ipak, razlike među državama ostaju značajne, te ukupna situacija zahteva pažljivo praćenje u narednim mesecima.

Pročitaj još

Svet

NATO i Evropska unija potvrđuju jedinstvo u podršci Ukrajini i odgovoru na pretnje

Mark Rute i Ursula fon der Lajen ističu zajednički front, najavljuju 70 milijardi evra za Ukrajinu i oštar odgovor na ruske hibridne napade

Objavljeno pre

,

Objavio:

NATO i Evropska unija potvrđuju jedinstvo u podršci Ukrajini i odgovoru na pretnje – zajednički front NATO-a i Evropske unije

Mark Rute i Ursula fon der Lajen ističu zajednički front, najavljuju 70 milijardi evra za Ukrajinu i oštar odgovor na ruske hibridne napade

NATO i Evropska unija potvrdili su nepokolebljivo jedinstvo u podršci Ukrajini i suočavanju sa bezbednosnim izazovima. Na zajedničkom sastanku generalnog sekretara Marka Rutea i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, istaknuto je da front NATO-a i Evropske unije ostaje čvrst, posebno kada je reč o finansijskoj pomoći Ukrajini i odgovoru na ruske hibridne napade.

Zajednički front NATO-a i Evropske unije

Podrška Ukrajini ostaje u fokusu saradnje između ovih institucija, a tokom sastanka naglašeno je da će u narednom periodu biti obezbeđeno 70 milijardi evra kao pomoć Ukrajini. Takođe, prema izjavi Marka Rutea, evropske članice Alijanse i Kanada su tokom 2025. godine povećale izdvajanja za odbranu za više od 139 milijardi dolara. Ova odluka, kako je naglašeno, prati ubrzanu ekspanziju vojne industrije kroz otvaranje novih proizvodnih pogona i olakšanu saradnju odbrambenih kompanija unutar Evrope i šire.

Oštar odgovor na ruske hibridne napade

Govoreći o bezbednosnoj situaciji, šef NATO-a upozorio je da Rusija deluje sve neodgovornije, što se prema njegovim rečima ogleda kroz različite oblike hibridnih napada. Zbog toga, kako je dodao, zajednički front NATO-a i Evropske unije daje čvrst odgovor na ove pretnje i jača koordinaciju u oblasti bezbednosti. Osim toga, istaknuta je i važnost strateške saradnje, posebno u kontekstu dogovora postignutih na samitu NATO-a u Ankari i ranijih obaveza iz Haga.

Povećana ulaganja i vojna industrija

Prema isticanju Rutea i fon der Lajen, povećanje budžeta za odbranu ide ruku pod ruku sa ubrzanom modernizacijom vojne industrije. Na taj način, evropske članice i partneri jačaju kapacitete za odgovor na nove pretnje. Takođe, olakšana je prekogranična saradnja odbrambenih kompanija, čime se omogućava efikasnije delovanje u okviru Alijanse. Na kraju, zajednički front NATO-a i Evropske unije ostaje ključan za očuvanje stabilnosti i bezbednosti u Evropi, što je, prema zvaničnim izjavama, prioritet u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.

Pročitaj još

Svet

Ukrajina izvela precizne udare na skladišta i vojnu opremu u Donjecku i Brjansku

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je napade na skladišta municije, logističke centre i rusku vojnu opremu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukrajina izvela precizne udare na skladišta i vojnu opremu u Donjecku i Brjansku – precizni udari Ukrajine

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je napade na skladišta municije, logističke centre i rusku vojnu opremu

Novi precizni udari Ukrajine pogodili su važna skladišta municije i vojnu opremu u Donjeckoj oblasti i Brjansku, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine. Prema zvaničnim informacijama, ukrajinske jedinice su izvele napade na skladište municije u mestu Volodimirivka i logistički depo koji koristi ruska vojna jedinica u Očeretinu, što je, prema navodima komande, direktno uticalo na snabdevanje ruskih snaga na tom delu fronta.

Pored toga, napadi su obuhvatili i Brjansku oblast unutar ruske teritorije, gde je pogođena velika koncentracija naoružanja i vojne opreme. Ova serija udara ima za cilj da oslabi logističku podršku i vojni potencijal ruskih snaga, što je potvrđeno u zvaničnoj izjavi Generalštaba Ukrajine.

Detalji o preciznim udarima Ukrajine

U Donjeckoj oblasti, ukrajinske snage su gađale skladišta i logističke tačke koje su ključne za snabdevanje ruskih jedinica. Posebno su istaknuta mesta Volodimirivka i Očeretine, gde su prema zvaničnim navodima ovi udari prekinuli važne snabdevačke linije. Ovakva dejstva, prema vojnim izvorima, mogu da utiču na sposobnost ruskih snaga da održavaju svoje operacije u regionu.

U međuvremenu, napad u Brjansku je bio usmeren na koncentraciju naoružanja i vojne opreme, što je prema saopštenju ukrajinske komande, deo šire strategije sistematskog napada na vojnu infrastrukturu protivničke strane. Štaviše, ove akcije predstavljaju nastavak nastojanja da se oslabi ruska vojna logistika ne samo na okupiranim teritorijama, već i unutar granica Ruske Federacije.

Gubici u ruskoj vojnoj avijaciji

Pored logističkih ciljeva, Generalštab Ukrajine je zvanično potvrdio i uništenje ruskih letelica u prethodnim napadima. Konkretno, uništen je borbeni avion MiG-29 i helikopter Ka-27. Ovi napadi ukazuju na nastavak sistematskog delovanja na ruske vazduhoplovne resurse i vojnu infrastrukturu, što može imati dodatne posledice po operativne sposobnosti ruskih snaga u regionu.

Osim toga, ukrajinska komanda ističe da ovakvi udari predstavljaju deo šireg plana da se oslabe ključni segmenti protivničke vojske, posebno na mestima gde logistička podrška igra presudnu ulogu. Na taj način, prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage nastavljaju sa strategijom preciznih udara na ciljeve od velike vojne važnosti.

Reakcije i značaj napada

Iako nije objavljeno više detalja o daljim planovima, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine naglašava da će precizni udari Ukrajine i dalje biti deo vojnih aktivnosti u okviru aktuelnog sukoba. Na ovaj način, ukrajinske snage pokušavaju da poremete snabdevanje i smanje kapacitete ruskih jedinica, kako na okupiranim teritorijama, tako i unutar same Rusije. Ova strategija mogla bi da utiče na dalji tok događaja u regionu, posebno u Donjeckoj oblasti i Brjansku.

Pročitaj još

U Trendu