Connect with us

Domaće

Indeks S&P 500 pao 2 odsto, Nasdaq beleži pad od 4,6 odsto zbog skepticizma prema AI

Cene akcija tehnoloških kompanija pale, a nafta zabeležila pad od preko 9 odsto na 70 dolara za barel

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Sergeitokmakov

Cene akcija tehnoloških kompanija pale, a nafta zabeležila pad od preko 9 odsto na 70 dolara za barel

Američko tržište deonica zabeležilo je prošle nedelje značajan pad, pri čemu je indeks S&P 500 oslabio za 2 odsto, dok je tehnološki Nasdaq indeks pao za 4,6 odsto. Ova kretanja rezultat su pojačane sumnje investitora u održivost trenutnog trenda rasta vrednosti kompanija koje razvijaju veštačku inteligenciju, prema ekonomskim analizama.

Pad tržišta dodatno je pojačan geopolitičkim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, uključujući napade dronovima i vazdušne udare, što je uticalo na volatilnost globalnih tržišta. U takvom okruženju, cene sirove nafte su pale za više od 9 odsto, pa su se WTI i brent nafta približile nivou od 70 dolara za barel. Prinos na američke 10-godišnje državne obveznice smanjen je za 10 baznih poena i iznosi 4,37 odsto, što ukazuje na snižena inflaciona očekivanja usled pada cena energije.

Na makroekonomskom planu, rast američkog BDP-a za prvo tromesečje revidiran je naviše sa 1,6 odsto na 2,1 odsto, zbog korekcije vrednosti uvoza, dok je lična potrošnja, kao ključni pokretač ekonomije, revidirana naniže na 0,5 odsto, što je najniži nivo u poslednje četiri godine. Ovo sugeriše slabije potrošačko poverenje u američkoj ekonomiji.

Na korporativnom nivou, veliko povlačenje investitora iz tehnoloških deonica desilo se zbog pojačane zabrinutosti oko dalje profitabilnosti ulaganja u veštačku inteligenciju. Prema izveštajima, OpenAI planira izlazak na berzu tek naredne godine, tražeći procenu vrednosti od najmanje hiljadu milijardi dolara, dok je američka administracija zatražila od kompanije da plasira novi model GPT 5.6 postepeno, iz bezbednosnih razloga.

Proizvođač memorijskih čipova Micron premašio je očekivanja analitičara u kvartalnim rezultatima i najavio operativnu dobit od oko 41 milijardu dolara, uz potpisivanje 15 dugoročnih ugovora u odnosu na samo jedan pre tri meseca. Kompanija očekuje nastavak nestašice memorijskih čipova i nakon 2027. godine. S druge strane, rast cena memorije opteretio je velike tehnološke kompanije, pa je Apple povisio cene nekoliko proizvoda pre uobičajenog septembarskog ciklusa lansiranja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS pokriva gubitak od 12,2 milijarde dinara korišćenjem ranije dobiti

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Published

on

By

A BMW sports car parked at a Shell gas station at night, featuring bright lights and an urban setting.

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Naftna industrija Srbije (NIS), zajednička rusko-srpska kompanija sa sedištem u Novom Sadu, donela je odluku na 18. redovnoj sednici Skupštine akcionara da gubitak iz 2025. godine u iznosu od 12.233.405.000 dinara (104,2 miliona evra) pokrije iz ranijih godina neraspoređene dobiti evidentirane u bilansu stanja na dan 31. decembra 2025. godine. Ova odluka, objavljena na sajtu Beogradske berze, dolazi u trenutku kada je trgovanje akcijama kompanije privremeno suspendovano zbog američkih sankcija NIS-u.

Prema usvojenoj odluci, deo dobiti iz prethodnih godina, ukupno 300.115.050.000 dinara (oko 2,56 milijardi evra), biće iskorišćen za pokriće prošlogodišnjeg gubitka, dok će ukupan iznos neraspoređene dobiti nakon ove transakcije iznositi 287.881.645.000 dinara (2,45 milijardi evra). Ovi podaci potvrđuju stabilnu finansijsku poziciju kompanije uprkos izuzetno izazovnim tržišnim okolnostima.

NIS se nalazi pod pritiskom međunarodnih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele početkom oktobra 2025. godine, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Sankcije su najavljene još u januaru iste godine, a cilj im je bio da većinski udeo Gaspromnjefta bude prodat nekom zapadnom, tj. ne-ruskom entitetu. Poslovanje NIS-a od tada funkcioniše pod posebnim operativnim i pregovaračkim licencama koje izdaje američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC), što je značajno otežalo dugoročno planiranje i svakodnevne operacije.

Pored toga, kompanija se suočava sa stalnim rizicima u međunarodnom platnom prometu, što uključuje i nemogućnost korišćenja platnih kartica američkih izdavaoca (Visa, Mastercard, American Express) za kupovinu goriva na domaćem tržištu. Istovremeno, NIS je pod posebnim operativnim režimom, što dodatno komplikuje nabavku sirove nafte i snabdevanje tržišta, na kojem je do uvođenja sankcija pokrivala 80 odsto potreba za naftnim derivatima.

Odluka o pokriću gubitka iz ranije akumulirane dobiti pokazuje da kompanija koristi dostupne finansijske resurse za očuvanje stabilnosti i finansijske discipline, sa ciljem zaštite interesa akcionara i očuvanja operativne likvidnosti. Akcionari su jednoglasno podržali ovu meru, uz potvrdu da ukupna neraspoređena dobit i dalje ostaje značajna za buduće poslovne potrebe.

Iako su trenutni uslovi poslovanja izuzetno otežani, NIS zadržava visok nivo kapitala i likvidnosti. Kompanija nastavlja da radi pod strogim regulatornim okvirom, uz očuvanje ključnih funkcija na tržištu Srbije, dok se istovremeno traži rešenje za vlasničku strukturu u skladu sa zahtevima međunarodnih sankcija.

Pročitaj još

Domaće

Železnički sindikat Španije obustavio 320 vozova tokom štrajka zbog sporazuma iz novembra 2023.

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Published

on

By

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Železnički sindikat u Španiji organizovao je prvi od nekoliko planiranih 24-časovnih štrajkova, što je dovelo do otkazivanja oko 320 vozova širom zemlje. Štrajk je pokrenut zbog neispunjenih sporazuma iz novembra 2023. godine koji se odnose na socijalne garancije tokom restrukturiranja teretnog sektora Renfe Merkansijas, kao i zbog nezadovoljstva povodom korupcije i hroničnog nedostatka ulaganja u železnicu, što je, prema sindikatima, dovelo do nedavnih nesreća sa više desetina stradalih na pruzi.

Prema saopštenju, od ukupno 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je od 642 teretna voza otkazano 222, prenela je agencija Efe. Saobraćaj je smanjen na minimalnih 75 odsto u Madridu, Asturiji, Kantabriji, Galiciji, Kastilji i Leonu, Sevilji, Kadizu, Malagi, Valensiji, Murciji i Saragosi, u skladu sa Uredbom o minimalnom radu.

Sindikati optužuju državnu kompaniju Renfe da nije ispoštovala dogovore o očuvanju radnih mesta tokom traženja strateškog partnera. Dodatno, radnici protestuju protiv eksternalizacije poslova poput tendera za održavanje lokomotiva i zatvaranja radionica, navodeći kao primer pogon u Miranda de Ebro.

Nakon železničkih nesreća početkom godine kod Kordobe i Barselone, sindikati upozoravaju da su mere štednje narušile bezbednost putnika i zaposlenih, zahtevajući bolji nadzor i održavanje železničke infrastrukture. Drugi celodnevni štrajk zakazan je za 15. jul.

Pročitaj još

Domaće

Hrvatski poljoprivrednici beleže gubitak od 30 do 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Published

on

By

Otkupne cene u Hrvatskoj 30% niže od Pariskih berzi, gubici po hektaru i do 75 evra prema domaćim analizama

Hrvatski poljoprivredni proizvođači beleže direktan gubitak između 30 i 40 evra po hektaru zbog niskih otkupnih cena žitarica, što je za 30% ispod cena na Pariskoj berzi, pokazuju podaci Fakulteta agrobiotehničkih nauka iz Osijeka. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) ocenila je da su ovako niske cene žitarica dovele ratarstvo u alarmantnu situaciju, zbog čega su proizvođači na dnu Evropske unije po visini otkupnih cena.

U Srbiji je situacija još nepovoljnija, jer cena pšenice na novosadskoj berzi iznosi do 20 dinara po kilogramu, dok su troškovi proizvodnje procenjeni na oko 27 dinara, što proizvođačima donosi gubitke. Prema analizi Hrvatskog agronomskog društva, gubici poljoprivrednika u Hrvatskoj dostižu i do 75 evra po hektaru.

“Trenutna situacija u ratarstvu alarmantna je i zahteva sistemski i brz zaokret prema podizanju konkurentnosti i zaštiti domaće primarne proizvodnje”, navodi se u zajedničkoj izjavi učesnika sastanka proizvođača, otkupljivača i agrostručnjaka u Osijeku. HPK je izrazila snažno nezadovoljstvo aktuelnim otkupnim cenama i zatražila hitno donošenje dugoročnih mera od Ministarstva poljoprivrede, uključujući ulaganja u prerađivačke i skladišne kapacitete, kao i jačanje privredne diplomatije u otvaranju novih izvoznih tržišta.

“HPK će u roku od 30 dana izaći s celovitim paketom mera za revitalizaciju ratarske proizvodnje”, izjavio je predsednik HPK Željko Mihelić. Učesnici sastanka zaključili su da su jače udruživanje poljoprivrednika i nove investicije u preradu ključni za opstanak sektora.

Pročitaj još

U Trendu