Connect with us

Svet

Bivši savetnik Donalda Trampa Džon Bolton očekuje se da prizna krivicu za zadržavanje poverljivih informacija

Savezne vlasti potvrdile su da će Bolton podneti sporazum o priznanju krivice, izricanje presude zavisi od odluke suda

Published

on

tramp TV Pink Printscreen

Savezne vlasti potvrdile su da će Bolton podneti sporazum o priznanju krivice, izricanje presude zavisi od odluke suda

Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, Džon Bolton, očekuje se da u petak pred federalnim sudom prizna krivicu po jednoj tački optužnice za zadržavanje poverljivih informacija. Prema informacijama iz zvaničnih izvora, Bolton će pristati na novčanu kaznu u iznosu od 2,25 miliona dolara, dok konačna presuda zavisi od odobrenja suda u Grinbeltu, savezna država Merilend.

Bolton je prošle godine bio optužen po ukupno 18 tačaka koje se odnose na rukovanje poverljivim podacima, a prema navodima tužilaštva, određene informacije su tokom sedam godina deljene s bliskim srodnicima kroz lične zapise. Ove informacije su, navodno, korišćene kao materijal za potencijalnu knjigu. Bolton je u oktobru prethodno negirao krivicu po ovim optužbama.

Prema izvorima upoznatim sa slučajem, dogovor o priznanju krivice predviđa da Bolton prihvati odgovornost za zadržavanje poverljivih podataka, dok mu se ne stavlja na teret iznošenje dokumenata iz službenih prostorija niti deljenje tih informacija sa medijima ili stranim subjektima. Takođe, dogovor ne uključuje optužbe u vezi sa objavljivanjem njegove knjige.

Federalni sud još treba da potvrdi sporazum, a raspon moguće kazne kreće se od uslovne do maksimalno 60 meseci zatvora, navode izvori iz pravosudnih krugova. Konačna odluka o visini kazne biće doneta nakon razmatranja svih okolnosti slučaja.

Američko pravosuđe poslednjih godina sprovodi pojačanu kontrolu nad rukovanjem poverljivim podacima, a slučajevi protiv visokih zvaničnika privlače posebnu pažnju javnosti. Bolton, koji je ranije bio blizak saradnik Donalda Trampa, sada se javno suprotstavlja bivšem predsedniku, ali ovaj slučaj se, prema navodima tužilaštva, odnosi isključivo na čuvanje poverljivih informacija iz perioda njegovog službovanja.

Prema dostupnim informacijama, federalna velika porota donela je optužnicu nakon što su analizirane sve okolnosti u vezi sa načinom čuvanja poverljivih podataka. Za sada nije saopšteno da su u vezi sa ovim slučajem pokrenute dodatne istrage protiv drugih lica.

Slučaj Džona Boltona deo je šireg okvira zahteva za odgovorno upravljanje poverljivim dokumentima među bivšim i sadašnjim američkim zvaničnicima. Stručnjaci navode da ovakvi procesi predstavljaju podsećanje na važnost poštovanja procedura u radu sa državnim tajnama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senatori traže dodatne informacije o fondu za sprečavanje zloupotrebe pravosuđa

Grupa senatora zatražila od Ministarstva pravde objašnjenje u vezi sa formiranjem posebnog fonda, rok za odgovor 8. jul

Published

on

By

Grupa senatora zatražila od Ministarstva pravde objašnjenje u vezi sa formiranjem posebnog fonda, rok za odgovor 8. jul

Vašington – Grupa senatora iz redova demokrata uputila je pismo vršiocu dužnosti državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država, Todu Blanšu, zahtevajući više informacija o fondu vrednom 1,8 milijardi dolara, poznatom kao „anti-weaponization“ fond. Fond je ustanovljen u okviru nagodbe Ministarstva pravde sa bivšim predsednikom Donaldom Trampom. U pismu, koje je potpisao senator Kori Buker iz Nju Džersija zajedno sa senatorima Ričardom Blumentalom iz Konektikata, Adamom Šifom iz Kalifornije i Šeldonom Vajthausom iz Rod Ajlenda, izražena je zabrinutost da je osnivanje pomenutog fonda možda odstupilo od internih procedura Ministarstva pravde.

Senatori su ukazali na pravila koja se odnose na sporazume o nagodbi i isplate trećim stranama, tražeći od vršioca dužnosti državnog tužioca da do 8. jula dostavi odgovore na pitanja o usklađenosti ovog fonda sa važećim procedurama. U pismu se navodi da je „centralno pitanje da li je rukovodstvo Ministarstva pravde zanemarilo sopstvena pravila prilikom formiranja fonda“.

Senatori su istakli da postojeći propisi imaju za cilj da ograniče mogućnost Ministarstva pravde da koristi nagodbe za usmeravanje sredstava ka trećim stranama, kao i da spreče potencijalnu zloupotrebu ovlašćenja. U tekstu pisma, senatori navode da, iako je Ministarstvo pravde promenilo odluku pod pritiskom sudova i javnosti, pitanja o procesu formiranja fonda ostaju aktuelna.

Članovi Odbora za pravosuđe Senata naglasili su da će insistirati na javnom saslušanju o ovoj temi, kako bi se razjasnile sve okolnosti i osigurala transparentnost procesa. Do objavljivanja ove vesti, Ministarstvo pravde nije izdalo zvaničnu reakciju na zahtev senatora.

Fond za „sprečavanje zloupotrebe pravosuđa“ ustanovljen je nakon postizanja nagodbe sa bivšim predsednikom Trampom, a deo senatora je izrazio zabrinutost zbog mogućeg odstupanja od standardnih procedura i potencijalnog benefita za pojedince povezane sa izvršnom vlašću. Dalje informacije o načinu funkcionisanja fonda i njegovoj nameni očekuju se nakon odgovora Ministarstva pravde ili održavanja najavljenog saslušanja.

Pročitaj još

Svet

Napad na civilne ciljeve u blizini grada, prijavljene žrtve prema lokalnim izvorima

Lokalne vlasti potvrdile incident, međunarodni mediji prenose izveštaje o žrtvama, nezavisna potvrda izostaje

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile incident, međunarodni mediji prenose izveštaje o žrtvama, nezavisna potvrda izostaje

Prema navodima lokalnih vlasti, tokom najnovijih sukoba došlo je do napada na civilnu infrastrukturu u blizini jednog grada. Incident se dogodio u jutarnjim satima, a izveštaji sa lica mesta ukazuju na moguću štetu na objektima i prisustvo žrtava.

Lokalni izvori su naveli da su pogođeni objekti koji su korišćeni u svakodnevnom životu stanovništva, ali precizni detalji o stepenu oštećenja i broju pogođenih osoba nisu zvanično potvrđeni. Izveštaji međunarodnih medija takođe beleže incident, napominjući da je situacija na terenu i dalje neizvesna.

Zvaničnici su izdali saopštenje u kom pozivaju sve strane na uzdržanost i poštovanje međunarodnog humanitarnog prava. Do sada nije bilo zvanične reakcije druge strane u sukobu, niti su objavljeni dodatni podaci o eventualnim vojnim aktivnostima u toj oblasti.

Međunarodne organizacije prate događaje i apeluju na omogućavanje pristupa humanitarne pomoći, ukoliko se potvrde navodi o žrtvama i oštećenju infrastrukture. Istovremeno, nezavisna verifikacija informacija iz ove zone sukoba trenutno nije moguća zbog bezbednosnih ograničenja i nestabilne situacije na terenu.

Podsećamo, region u kojem se incident dogodio već duže vreme je pogođen povremenim napadima i oružanim sukobima između strana u konfliktu. Prethodni izveštaji su ukazivali na povremene napade na objekte od značaja za civilno stanovništvo, što dodatno komplikuje humanitarnu situaciju u toj oblasti.

Pročitaj još

Svet

Guverner Kalifornije predložio savezni porez na milijardere i fond vezan za veštačku inteligenciju

Gavin Njusom izneo inicijativu za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza za najbogatije, potvrđeno u javnom obraćanju

Published

on

By

Gavin Njusom izneo inicijativu za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza za najbogatije, potvrđeno u javnom obraćanju

Guverner Kalifornije Gavin Njusom izneo je predlog za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza na milijardere i formiranje saveznog fonda kroz koji bi svi građani imali udela u bogatstvu stvorenom putem veštačke inteligencije. Ova inicijativa predstavljena je u javnom eseju, a deo je šireg ekonomskog programa za koji se Njusom zalaže.

Njusom je istakao da trenutni poreski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama omogućava pojedincima sa značajnim bogatstvom da plaćaju niže poreske stope od radnika i zaposlenih. Prema njegovim rečima, predloženim reformama bilo bi obezbeđeno da najbogatiji građani plaćaju barem onoliko koliko i njihovi zaposleni, čime bi se, kako navodi, smanjile razlike koje su nastale tokom proteklih decenija kao posledica poreskih olakšica i izuzetaka.

U svom obraćanju Njusom je naveo primere iz svakodnevnog života, ističući da trenutni sistem može dovesti do situacije gde službenik ili građevinski radnik plaća višu poresku stopu od vlasnika ili naslednika kompanije. Prema njegovoj oceni, to je rezultat dugoročnog delovanja interesnih grupa i političkih odluka koje su favorizovale određene kategorije poreskih obveznika.

Pored predloga za federalni porez na milijardere, Njusom je najavio i podršku za osnivanje takozvanog “javnog fonda” vezanog za ekonomske koristi koje proističu iz razvoja veštačke inteligencije. Ovim fondom bi, prema njegovoj zamisli, svaki građanin imao mogućnost da učestvuje u raspodeli dobiti nastale iz tehnoloških inovacija na nacionalnom nivou.

Istovremeno, Njusom je saopštio da će glasati protiv predloga za uvođenje poreza na bogatstvo na nivou države Kalifornija, koji će se naći na glasanju tokom predstojećih izbora. Odluku je obrazložio potrebom za jedinstvenim rešenjem na saveznom nivou, umesto razlika na nivou pojedinih saveznih država.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se Njusom pominje kao mogući kandidat za predsedničke izbore 2028. godine. Njegov predlog za savezni porez na milijardere ocenjuju kao deo šireg ekonomskog programa usmerenog na smanjenje nejednakosti i uključivanje šire populacije u raspodelu bogatstva koje generišu nove tehnologije.

Za sada nema zvaničnih komentara iz drugih saveznih država ili od strane federalnih institucija u vezi sa predlogom, a javna rasprava o ovoj inicijativi se očekuje u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu