Connect with us

Svet

Kuba usvojila mere slobodnog tržišta radi stabilizacije ekonomije

Vlada Kube potvrdila niz reformi, najavljen novi model privrede, međunarodni pritisci i dalje prisutni

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Vika glitter

Vlada Kube potvrdila niz reformi, najavljen novi model privrede, međunarodni pritisci i dalje prisutni

Vlasti Kube usvojile su 18.06.2026. godine paket od gotovo 200 reformi koje podrazumevaju značajne promene u privrednom sistemu zemlje, saopšteno je tokom sednice Nacionalne skupštine. Ove mere predstavljaju pokušaj da se odgovori na aktuelnu ekonomsku krizu, koju su kubanski zvaničnici povezali sa naftnim embargom Sjedinjenih Američkih Država.

Premijer Manuel Marrero predstavio je pred poslanicima ukupno 176 mera koje podrazumevaju smanjenje uloge države u ekonomiji i otvaranje različitih sektora za domaće i strane investicije. Reformama je predviđeno da strani investitori više nisu obavezni da osnivaju zajednička preduzeća sa državom, kao i da će biti omogućeno otvaranje velikih privatnih preduzeća. Takođe, domaćim i stranim investitorima biće dopušteno da stiču vlasničke udjele u državnim kompanijama.

Zakonodavci su usvojili reforme jednoglasnim glasanjem, čime je potvrđen novi pravac ekonomske politike. Predsednik Kube, Migel Dias-Kanel, završio je sednicu podsećanjem na poznatu parolu iz perioda kubanske revolucije. Premijer Marrero nije izneo konkretan rok za početak sprovođenja reformi, dok je predsednik Dias-Kanel prethodnog dana naveo da su „hitne promene“ neophodne kako bi se izbegao ekonomski kolaps.

Prema navodima kubanskih zvaničnika, naftni embargo koji je američka administracija uvela u januaru, nakon političkih promena u Venecueli, doveo je do dodatnih teškoća u snabdevanju energentima i otežao funkcionisanje javnog sektora. Tokom obraćanja, Marrero je istakao da se reforme odnose na sektore kao što su bankarstvo, turizam i poljoprivreda, sa ciljem privlačenja što većeg broja investitora.

Ekonomista Danijel Torralbas iz Londona ocenio je da su ove promene među najdubljim od događaja iz 1959. godine. Zvaničnici navode da će se detalji o implementaciji mera saopštavati u narednom periodu, dok je stanje u zemlji i dalje pod uticajem međunarodnih pritisaka i ekonomske blokade.

Međunarodni posmatrači prate razvoj situacije na Kubi, uz napomenu da su donete mere deo šire strategije odgovora na ekonomsku krizu. Nema zvaničnih informacija o preciznim rokovima ni o mogućim posledicama po svakodnevni život građana. Kubanske vlasti navode da je cilj novog paketa reformi očuvanje stabilnosti i privlačenje kapitala u uslovima pojačanih spoljnopolitičkih izazova.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ruski dronovi blizu granica NATO: Da li hibridni rat prelazi u novu fazu?

Napadi ruskih dronova pomeraju se ka zapadnoj Ukrajini, sve bliže granici sa Poljskom, dok poslednji incidenti otvaraju važna pitanja o bezbednosti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ruski dronovi blizu granica NATO: Da li hibridni rat prelazi u novu fazu? – napad ruskih dronova blizu granica NATO

Napadi ruskih dronova pomeraju se ka zapadnoj Ukrajini, sve bliže granici sa Poljskom, dok poslednji incidenti otvaraju važna pitanja o bezbednosti.

Nedavna eskalacija napada, poznata kao napad ruskih dronova blizu granica NATO, obeležila je proteklu nedelju u regionu. Rusija je izvela masovne napade na teritoriji Ukrajine koristeći različite vrste dronova i raketa. Prema poslednjim informacijama, u jednoj noći lansirano je oko 149 letelica, među kojima su bile i letelice tipa Šahed, Gerber i mamci. Oko polovine Šahed dronova sada koristi mlazni pogon, što dodatno povećava njihovu brzinu i opasnost.

Ukrajinska odbrana uspela je da obori 128 dronova, dok su ruski projektili pogodili ukupno 13 lokacija. Najveće štete zabeležene su u Kijevu, Sumi gde je pogođen tržni centar, Dnjepropetrovskoj oblasti i Harkivu. Ipak, najznačajnija promena u dinamici sukoba jeste to što se napadi sistematski premeštaju ka zapadnoj Ukrajini, blizu granice sa Poljskom.

Napad ruskih dronova blizu granica NATO i posledice

Ruski dronovi su nedavno pogodili benzinsku stanicu kod graničnog prelaza Jagodin–Dorohusk, kao i putnički voz na relaciji Kijev–Varšava, svega dva kilometra od poljske granice. Gađanje putničkog voza, prema analitičarima, predstavlja vid državnog terorizma i ima za cilj da posete Ukrajini učini riskantnijim za strane goste, uključujući političare, novinare i humanitarne radnike.

Osim toga, Rusija ovim napadima pokušava da postigne ono što nije uspela diplomatskim putem — da izoluje Ukrajinu od međunarodne podrške. Povećanjem rizika putovanja, želi da odvrati svetske lidere i eksperte od poseta i samostalnog uvida u razmere sukoba.

Incidenti blizu granice sa Poljskom izazivaju zabrinutost

Posebno zabrinjava incident u kojem je bivši direktor CIA-e Dejvid Petreus za dlaku izbegao napad ruskog drona dok se nalazio blizu ukrajinske granice sa Poljskom. Ovakvi događaji pokreću ozbiljna pitanja o bezbednosti svih koji putuju u region, a posebno onih koji imaju međunarodnu političku ili stručnu ulogu.

Pored toga, ovakvi napadi ukazuju na to da hibridni rat, koji je do sada bio percipiran kao potencijalna pretnja, sve više prelazi u realnost neposredno uz granice NATO saveza. Ova promena u taktici napada mogla bi imati šire posledice po bezbednost regiona, s obzirom na blizinu država članica Alijanse.

Kontekst i širi značaj napada ruskih dronova

U međuvremenu, kombinovani napadi dronovima i raketama postaju sve učestaliji. Na taj način, Rusija želi da pošalje poruku i Ukrajini i međunarodnoj zajednici. Analitičari ističu da se ovakve akcije mogu posmatrati kao deo šire strategije hibridnog rata, čiji je cilj promena političke i bezbednosne dinamike u regionu. Zbog toga se napad ruskih dronova blizu granica NATO sve češće pominje kao ključna tema u analizama bezbednosti i geopolitike.

Pročitaj još

Svet

Sen. Chris Coons suočava se s izazovom na primarnim izborima u Delawareu

E. No-Trump Hansen izaziva senatora Coonsa u poslednjim primarnim izborima 2026. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sen. Chris Coons suočava se s izazovom na primarnim izborima u Delawareu – primarni izbori u Delawareu

E. No-Trump Hansen izaziva senatora Coonsa u poslednjim primarnim izborima 2026. godine

Predizborna trka u Delawareu

U utorak, glasači u Delawareu biraju svoje kandidate za Senat SAD, Predstavnički dom i brojne lokalne funkcije. Ovo su poslednji primarni izbori pred srednjoročne izbore 2026. godine. Demokratski senator Chris Coons, koji je prvi put izabran 2010. godine, suočava se s tri nominalna protivkandidata, uključujući bivšeg poslovnog izvršnog direktora Erica Hansena, poznatog kao ‘E. No-Trump Hansen’.Chris Coons je za svoju kampanju prikupio više od 6,8 miliona dolara, dok je njegov najbliži protivnik sakupio samo 150.000 dolara. Ostala dva kandidata nisu prijavila nikakvo finansiranje.

Republikanski kandidati i očekivanja

Dva republikanska kandidata takmiče se za priliku da se suprotstave Coonsu u novembru, iako se očekuje da će Coons lako pobediti s obzirom na to da je Delaware čvrsto demokratska država. Republikanac nije osvojio mesto u Senatu Delawarea od 1966. godine.

Predstavnički dom i lokalne trke

Sarah McBride, jedini član Predstavničkog doma iz Delawarea, ne suočava se s primarnim protivnicima na ovim izborima. Demokrati imaju velike šanse da zadrže kontrolu nad ovim mestom.

Pročitaj još

Svet

Ormunski moreuz pod pritiskom: Saobraćaj brodova opao posle novih napada

Prema najnovijim podacima, pomorski saobraćaj kroz Ormunski moreuz značajno je smanjen nakon intenziviranja sukoba na Bliskom istoku.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ormunski moreuz pod pritiskom: Saobraćaj brodova opao posle novih napada – Ormunski moreuz saobraćaj

Prema najnovijim podacima, pomorski saobraćaj kroz Ormunski moreuz značajno je smanjen nakon intenziviranja sukoba na Bliskom istoku.

Pomorski saobraćaj kroz Ormunski moreuz dodatno je opao početkom ove nedelje, što pokazuju najnoviji podaci o kretanju brodova. Prema preliminarnim informacijama kompanije Kpler, kroz ovaj strateški prolaz juče su prošla ukupno četiri teretna broda, što je znatno manje u poređenju sa deset brodova prethodnog dana. Ovaj trend smanjenja saobraćaja kroz Ormunski moreuz usledio je posle intenziviranja napada na Bliskom istoku.

Dva broda za prevoz rasutog tereta napustila su moreuz, uključujući jedan natovaren i jedan prazan brod, dok su u moreuz ušla dva tankera za naftu, oba bez tereta. Podaci ne obuhvataju brodove koji su možda prolazili sa isključenim transponderima Automatskog identifikacionog sistema (AIS), što se često dešava kada brodovi žele da izbegnu otkrivanje. S obzirom na to, stvarni obim saobraćaja kroz Ormunski moreuz mogao bi biti i veći, ali ostaje nepoznat zbog ograničenja u praćenju.

Incidenti i posledice po pomorski saobraćaj

Iranska novinska agencija Fars juče je, pozivajući se na Korpus Islamske revolucionarne garde, prenela informaciju da je tanker za naftu eksplodirao i zapalio se nakon udara u mine u Ormuskom moreuzu. Međutim, nije precizirano kada se ovaj incident dogodio. Ovakvi događaji dodatno podižu tenzije u regionu i utiču na sigurnost plovidbe kroz ovaj ključni pomorski pravac.

U istom periodu, arapske zemlje Zaliva donele su odluku da odlože planirane razgovore sa Iranom o mogućim sporazumima vezanim za Ormunski moreuz. Odluka o odlaganju pregovora doneta je nakon što je bezbednosna situacija u regionu postala znatno nestabilnija.

Regionalna eskalacija i vojni odgovori

U međuvremenu, Huti su saopštili da su juče ispalili desetine raketa i dronova na vojnu vazduhoplovnu bazu u Kamis Mušaitu, koja se nalazi na jugu Saudijske Arabije. Prema saopštenju, meta su bili hangari za avione, radarski sistemi, piste i skladišta municije. Ova akcija predstavljala je odgovor na saudijske vazdušne napade na područja pod kontrolom Huta. Kao rezultat toga, napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle, što se direktno odrazilo na saobraćaj kroz Ormunski moreuz.

Zbog sve učestalijih incidenata, stručnjaci ukazuju da bi i narednih dana moglo doći do daljeg smanjenja kretanja brodova kroz ovaj strateški kanal. Ormunski moreuz predstavlja jedno od najvažnijih čvorišta za transport nafte i drugih tereta, pa je svaka promena u saobraćaju kroz ovaj prolaz od velikog značaja za globalno tržište energenata, ali i regionalnu bezbednost.

Pročitaj još

U Trendu