Connect with us

Domaće

Ziđin ulaže u proširenje rudnika Majdanpek, planira godišnji otkop od 9,9 miliona tona

Kompanija namerava da u 13,5 godina iskopava 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Jancickal

Kompanija namerava da u 13,5 godina iskopava 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine

Kineska kompanija Srbija Ziđin koper pokrenula je proceduru za značajno proširenje rudarskih aktivnosti na površinskom kopu “Južni revir” u Majdanpeku, uz godišnji plan otkopavanja 9,9 miliona tona rude bakra. Prema rešenju Ministarstva zaštite životne sredine, planirana eksploatacija trajaće oko 13,5 godina, tokom kojih će biti izvađeno ukupno 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine. Projekat je zasnovan na Dopunskom rudarskom projektu za kapacitet od 9,9 miliona tona godišnje, koji je izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor.

Širenje rudnika odvijaće se kroz pet faza, od kojih četvrta faza predviđa izmeštanje reke Mali Pek, a završna faza uključuje ozelenjavanje i pošumljavanje terena. Površinski kop se prostire na južnoj ivici Majdanpeka, pri čemu su najbliži stambeni objekti udaljeni samo 100 metara od ruba kopa. U krugu od 350 do 900 metara nalaze se opštinska zgrada, osnovna škola, gradski stadion, park, kulturni centar i opšta bolnica. Izmeštanje reke Mali Pek biće praćeno premeštanjem dela državnog puta i elektro-energetskog dalekovoda, dok su planirane dodatne izmene toka reke zbog širenja rudarskih aktivnosti.

Ministarstvo zaštite životne sredine preciziralo je niz rigoroznih mera zaštite: prikupljanje i prečišćavanje svih voda iz radne zone, zabranu ispuštanja rudničkih voda u rečne tokove, kontinuirani monitoring prašine na pet ključnih lokacija, strogo kontrolisano miniranje i obavezno ozelenjavanje terena po završetku radova. Ziđin je obavezan da sanira registrovana klizišta pre nastavka radova, a završetak eksploatacije podrazumeva tehničku i biološku rekultivaciju prostora.

Razvoj rudarskih aktivnosti u ovom regionu prethodnih godina bio je praćen ekološkim kontroverzama, uključujući nalaze Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) o povišenim koncentracijama metala u uzorcima vode, što je dovelo do inspekcijskih provera i privremenih mera kontrole. Takođe, lokalne zajednice i aktivisti su organizovali proteste na planini Starica zbog rudarskih intervencija i bezbednosti na terenu.

Na površinskom kopu “Južni revir” eksploatacija bakra traje decenijama, ali novo proširenje zahteva izradu kompleksne Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, za šta Ziđin ima rok od godinu dana. Javnosti će biti dostupan rezime studije na jednostavnom jeziku, a realizacija projekta zavisi od konačne saglasnosti nadležnih organa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS podneo zahtev za novu OFAC licencu, odluka utiče na poslovanje posle 16. juna

Specijalna licenca za NIS ističe 16. juna, pregovori o promeni vlasništva u završnoj fazi

Published

on

By

Specijalna licenca za NIS ističe 16. juna, pregovori o promeni vlasništva u završnoj fazi

Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je 10. juna novu specijalnu licencu od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC), budući da prethodno odobrenje iz aprila ističe 16. juna. Odluka OFAC-a direktno će uticati na nastavak poslovanja kompanije uprkos američkim sankcijama uvedenim zbog većinskog ruskog vlasništva. U zahtevu NIS-a istaknuto je da je kontinuitet poslovanja od ključnog značaja za stabilno snabdevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim derivatima, posebno u uslovima povećane neizvesnosti na globalnom energetskom tržištu.

Kompanija je naglasila da su pregovori o promeni vlasničke strukture u poodmakloj fazi, što je bio razlog zbog kojeg je OFAC prethodno više puta produžavao važenje posebne licence. NIS je izrazio zahvalnost domaćim i međunarodnim institucijama koje učestvuju u pronalaženju rešenja za nastavak redovnog rada i očuvanje energetske stabilnosti Srbije.

Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da se odluka američke administracije očekuje tokom dana i da se više ne govori o višemesečnim produženjima licence, već o kratkim rokovima koji se mere danima. Mihajlović smatra da ključna odluka zavisi od ruske strane i spremnosti ruskih vlasnika da prihvate promenu vlasničke strukture. “Srbija je obavila razgovore sa potencijalnim budućim vlasnikom i učinila ono što je bilo do nje. Glavno pitanje ostaje da li će ruska strana pristati na prodaju svog udela”, izjavila je Mihajlović.

Jedan od potencijalnih kupaca većinskog udela je mađarska kompanija MOL, koja sa ruskim Gasprom njeftom vodi razgovore o mogućem preuzimanju vlasništva. OFAC je za nastavak tih pregovora ranije izdao posebnu licencu koja takođe važi do 16. juna. Mihajlović ističe da eventualni dogovor sa novim vlasnikom ne bi trebalo da se odnosi isključivo na promenu vlasništva, već i na dugoročne obaveze prema Srbiji, uključujući investicioni plan za modernizaciju rafinerije, nova ulaganja, razvoj kompanije i socijalni program za zaštitu zaposlenih.

Govoreći o mogućim posledicama u slučaju da licenca ne bude produžena, Mihajlović smatra da građani ne treba da strahuju za snabdevanje gorivom. Srbija, prema njenim rečima, raspolaže dovoljnim rezervama sirove nafte i naftnih derivata, a država ima mehanizme da reaguje u slučaju poremećaja na tržištu. Mihajlović je podsetila da je i tokom prošle godine rafinerija privremeno obustavila rad, ali da nije došlo do nestašica na tržištu. Dodala je da država može da razmotri i druge modele rešavanja situacije, uključujući preuzimanje ruskog udela, ali je naglasila da je cilj da se rešenje pronađe dogovorom svih uključених strana.

Pročitaj još

Domaće

Državna preduzeća uplatila 600 miliona dinara dobiti u budžet Srbije tokom 2025. godine

Uplata iz dobiti pala sa 1,6 milijardi dinara u 2024. na 600 miliona dinara, Jugoimport SDPR prednjači sa 410,9 miliona dinara dobiti

Published

on

By

Uplata iz dobiti pala sa 1,6 milijardi dinara u 2024. na 600 miliona dinara, Jugoimport SDPR prednjači sa 410,9 miliona dinara dobiti

Državna preduzeća Republike Srbije uplatila su tokom 2025. godine ukupno 600 miliona dinara iz dobiti u budžet, što je značajan pad u poređenju sa 2024. godinom kada je taj iznos iznosio 1,6 milijardi dinara, pokazuju podaci iz Fiskalne strategije za 2027. godinu. Prema zvaničnim podacima, najznačajniji uplatioci i dalje su Jugoimport SDPR, Dipos, Srbijašume i Državna lutrija Srbije.

Od 36 strateških preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, koja zapošljavaju oko 64.000 ljudi, 23 su poslovala sa dobiti, dok je 13 završilo godinu sa gubitkom. U segmentu profitabilnih, Jugoimport SDPR je prema evidenciji Ministarstva finansija ostvario najveću uplatu u budžet za 2025. godinu.

Prema Fiskalnoj strategiji, državna preduzeća su dužna da do 30. novembra tekuće godine uplate najmanje 50% dobiti u budžet, osim u slučajevima kada se uz saglasnost Vlade dobit koristi za pokrivanje gubitka, povećanje kapitala ili investicije. U 2025. godini, ukupne uplate iz dobiti činile su 0,2% neporeskog prihoda budžeta, dok je taj procenat godinu dana ranije bio 0,6%.

Struktura uplata pokazuje da je Jugoimport SDPR uplatio 0,2 milijarde dinara, PD Srbijašume 0,1 milijardu dinara, dok su Dipos i Državna lutrija Srbije uplatili po 0,1 milijardu dinara (100 miliona dinara). Pet preduzeća zajedno uplatilo je 500 miliona dinara, a preostalih 100 miliona dolazi od ostalih državnih preduzeća.

U 2024. godini, iz dobiti državnih preduzeća uplaćeno je 1,6 milijardi dinara, od čega je 400 miliona dinara stiglo od Srbijašuma, a 300 miliona od Jugoimport SDPR-a. Dobit po završnim računima za 2025. godinu iznosila je: Jugoimport SDPR 410,9 miliona dinara, Srbijašume 157,3 miliona dinara, Dipos 185,8 miliona dinara, dok je Državna lutrija Srbije ostvarila 27,1 milion dinara.

Godinu dana ranije, u 2024. godini, ova preduzeća su ostvarila veći neto profit: Jugoimport SDPR 445 miliona dinara, Srbijašume 173,1 milion dinara, Dipos 226,6 miliona dinara i Državna lutrija Srbije 148 miliona dinara. Ovi podaci ukazuju na pad uplata iz dobiti državnih preduzeća u budžet u 2025. godini, što ima uticaja na ukupne neporeske prihode države.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede dodeljuje do 1.000 dinara po košnici pčelarima u 2026. godini

Subvencije važe za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica po gazdinstvu, prijave isključivo elektronski od 15. juna do 15. jula

Published

on

By

Subvencije važe za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica po gazdinstvu, prijave isključivo elektronski od 15. juna do 15. jula

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za subvencije u stočarstvu po košnici pčela za 2026. godinu. Prijave su otvorene od 15. juna do 15. jula 2026. godine i podnose se isključivo putem platforme eAgrar ili portala ePodsticaji.

Pravo na podsticaje ostvaruju pravna lica, preduzetnici i nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava, imaju aktivan status, obnovili registraciju za tekuću godinu, prijavili gajenje pčelinjih društava i HID broj, registrovali i obeležili košnice u Centralnoj bazi podataka, uredno prijavili stanje i promene podataka o pčelinjacima, te su vlasnici prijavljenih košnica ili su košnice u vlasništvu člana porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, u skladu sa važećim propisima.

Visina podsticaja iznosi 1.000 dinara po košnici pčela, a pravo na isplatu imaju pčelari sa najmanje 20, a najviše 1.000 košnica po gazdinstvu. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je podrška pčelarstvu jedan od ključnih segmenata agrarne politike Republike Srbije. “Pčelarstvo ima višestruki značaj za našu poljoprivredu i ekosistem, jer pčele ne samo da omogućavaju proizvodnju meda i drugih proizvoda, već imaju i nezamenljivu ulogu u oprašivanju i očuvanju biodiverziteta, što direktno utiče na produktivnost brojnih kultura. Nastavljamo ulaganja u ovaj sektor kako bismo obezbedili stabilnu podršku pčelarima”, istakao je ministar Glamočić.

On je pozvao pčelare koji ispunjavaju uslove da podnesu zahteve na vreme preko platforme eAgrar, naglašavajući da je cilj da se omogući dodatna sigurnost u proizvodnji, očuva pčelinji fond i unaprede uslovi za konkurentnost na tržištu. Ministarstvo će, kako je naglasio, i dalje sprovoditi mere za jačanje poljoprivrednih gazdinstava i održivi razvoj.

Tekst javnog poziva dostupan je na sajtu Uprave za agrarna plaćanja (https://uap.gov.rs/pravilnici/stocarstvo/pravilnik-o-nacinu-ostvarivanja-prava-na-podsticaje-u-stocarstvu-po-kosnici-pcela/). Više informacija mogu se dobiti putem telefona Ministarstva: 011/260-79-60, 011/260-79-61, 011/30-20-100, 011/30-20-101 i 011/30-20-118, kao i na zvaničnoj internet prezentaciji eAgrar: https://eagrar.gov.rs/

Pročitaj još

U Trendu