Odluka suda potvrđena, nadležni organi SAD mogu okončati privremeni status za građane Sirije i Haitija

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je odluku kojom je podržano pravo američke administracije da ukine privremene zaštite od deportacije za građane Sirije i Haitija. Ova presuda odnosi se na više od 356.000 ljudi koji su godinama boravili i radili u SAD na osnovu posebnog programa privremenog zaštićenog statusa (TPS).

Spor je nastao nakon što je Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD donelo odluku da okonča ovaj status za više od 6.000 državljana Sirije i oko 350.000 građana Haitija. Niže sudske instance ranije su privremeno odložile sprovođenje ove mere, dok se čekala odluka najvišeg suda.

Prema saopštenju Vrhovnog suda, imigranti iz Sirije i Haitija nisu pravno ovlašćeni da sudski zahtevaju odlaganje ukidanja svojih privremenih zaštita od deportacije. U obrazloženju presude, sud je naveo da zakon o TPS-u ne dozvoljava sudsku proveru neustavnih zahteva koji se odnose na ovu vrstu zaštite.

Presudu je napisao sudija Samuel Alito i u njoj se ističe da “zakon o TPS-u jasno isključuje razmatranje neustavnih zahteva ispitanika”. Odluka je doneta većinom glasova sudija, dok su pojedini članovi suda bili protiv, ali detalji neslaganja nisu objavljeni u saopštenju.

Privremeni zaštićeni status omogućava ljudima iz zemalja pogođenih ratom, prirodnim katastrofama ili drugim krizama da privremeno ostanu i rade u SAD, bez straha od deportacije. Program je uveden radi zaštite ljudi iz zemalja u kojima bi povratak mogao biti rizičan po njihovu sigurnost.

Američka administracija prethodno je isticala da je situacija u pojedinim državama izmenjena i da više ne postoje razlozi za produženje privremenih zaštita. Odluka Vrhovnog suda sada otvara mogućnost za završetak ovih programa za Siriju i Haiti, ali nadležni organi nisu precizirali kada će mere biti sprovedene u praksi.

Ovaj slučaj deo je šireg pravnog i političkog spora oko imigracione politike u SAD, posebno u vezi sa privremenim zaštićenim statusom za pojedine grupe stranih državljana. Izvori navode da će dalji koraci zavisiti od budućih odluka administracije i reakcija drugih institucija.

Presuda je izazvala pažnju među organizacijama koje se bave zaštitom prava migranata i izbeglica, ali još nije bilo zvaničnih reakcija iz međunarodnih organizacija. Slučaj će, prema najavama, biti ažuriran sa novim informacijama kada budu dostupne.

Prema odluci suda, savezni zakon o pesticidima ima prednost u odnosu na državne tužbe o upozorenju na rizik od raka

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 25. juna 2026. godine odluku kojom se kompanija Monsanto ne može smatrati odgovornom prema zakonima pojedinačnih saveznih država zbog izostanka upozorenja na etiketi o potencijalnim rizicima od raka povezanih sa upotrebom sredstva za uništavanje korova pod nazivom Roundup. Odluka je doneta u predmetu Monsanto Co. protiv Durnell, a sud je presudio rezultatom 7 prema 2 u korist kompanije.

Sud je utvrdio da savezni zakon koji reguliše prodaju i označavanje pesticidnih proizvoda ima prednost u odnosu na tužbe na državnim sudovima koje se odnose na navode da je Monsanto trebalo da na etiketi Roundupa upozori korisnike na mogući rizik od raka. U obrazloženju presude navodi se da je zakon na saveznom nivou jasan u pogledu obaveza proizvođača kada je u pitanju sadržaj etiketa pesticida.

Ova odluka ima širi značaj za slične slučajeve na teritoriji SAD, budući da se na saveznim sudovima i u više saveznih država vode brojni postupci u kojima je argumentovano da kompanija nije adekvatno upozorila korisnike na potencijalne zdravstvene rizike upotrebe Roundupa. Prema presudi, kompanija nije bila dužna da na etiketi doda dodatna upozorenja koja nisu predviđena saveznim zakonom.

U predmetu koji je razmatran, tužilac je tvrdio da je upotreba Roundupa bila povezana sa rizikom od nastanka raka i da je izostanak takvog upozorenja na etiketi doveo korisnike u zabludu. Sud je, međutim, zaključio da bi dozvoljavanje tužbi ovog tipa na državnom nivou bilo u suprotnosti sa ciljevima saveznog zakonodavstva o regulisanju pesticidnih proizvoda.

Kompanija Monsanto, koja je proizvođač sredstva Roundup, pozdravila je odluku suda i navela da posluje u skladu sa svim važećim propisima. Odluka Vrhovnog suda može uticati na ishod sličnih sporova u budućnosti, ali prema dostupnim informacijama, nije doneta nova odluka o samom odnosu između Roundupa i rizika od raka, već isključivo o pravnim pitanjima vezanim za označavanje proizvoda.

Presuda Vrhovnog suda SAD odnosi se isključivo na pravni okvir i tumačenje nadležnosti između saveznog i državnog zakonodavstva u oblasti regulacije pesticida, dok naučna i medicinska pitanja vezana za potencijalne zdravstvene rizike nisu bila predmet razmatranja u ovom postupku.

Najviši sud Sjedinjenih Američkih Država doneo odluku o ustavnosti zabrane nošenja oružja na privatnim lokacijama dostupnim javnosti na Havajima

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je odluku kojom se ukida zakon Havaja koji je zabranjivao osobama sa dozvolom za nošenje oružja da unose vatreno oružje na privatne posede koji su otvoreni za javnost. Presuda je doneta 25.06.2026. godine i odnosi se na slučaj Wolford protiv Lopez, a sud je odlučio u korist grupe vlasnika oružja i organizacije za prava na oružje, navodeći da postojeća zabrana krši Drugi amandman Ustava SAD.

Sud je saopštio da zakon Havaja, koji je zahtevao da građani sa dozvolom za nošenje oružja traže posebnu dozvolu pre nošenja oružja na privatne posede otvorene za javnost, kao što su benzinske pumpe, restorani ili prodavnice, nije u skladu sa ustavnim pravima. Odluku je podržalo šest sudija, dok su tri bila protiv.

Ovaj slučaj je deo šire rasprave o pravima na nošenje oružja u Sjedinjenim Državama, gde se pojedine savezne države suočavaju sa pitanjima ograničenja pristupa i nošenja vatrenog oružja na raznim lokacijama. Zakonodavstvo Havaja je do sada predviđalo da vlasnici privatnih objekata moraju izričito odobriti unošenje oružja, čak i na mestima koja su dostupna javnosti.

Odluka Vrhovnog suda dolazi nakon što su vlasnici oružja i organizacije za zaštitu prava na oružje pokrenuli pravni postupak, tvrdeći da zakon Havaja ograničava ustavom zagarantovana prava. Sud je u obrazloženju naveo da takva ograničenja nisu u skladu sa Drugi amandmanom, koji, prema tumačenju suda, garantuje pravo pojedincima da nose oružje i na privatnim posedom ako su ta mesta otvorena za javnost.

Ova presuda ima potencijal da utiče i na zakonodavstvo drugih saveznih država koje primenjuju slična ograničenja. Lokalne i savezne vlasti na Havajima do sada nisu komentarisale odluku Vrhovnog suda. Sud je najavio da će dodatne informacije biti objavljene kako se slučaj bude dalje razvijao.

Odluka se tumači kao deo kontinuiranih pravnih i političkih rasprava o balansu između javne bezbednosti i individualnih prava na posedovanje i nošenje oružja u Sjedinjenim Američkim Državama.