Connect with us

Svet

Vlada Grčke uvodi ekonomske mere zbog energetske krize, izdvojeno 300 miliona evra

Premijer Kirjakos Micotakis najavio subvencije za gorivo i pomoć poljoprivrednicima u cilju suzbijanja rasta cena

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Premijer Kirjakos Micotakis najavio subvencije za gorivo i pomoć poljoprivrednicima u cilju suzbijanja rasta cena

Vlada Grčke objavila je novi paket ekonomskih mera u vrednosti od 300 miliona evra sa ciljem ublažavanja posledica rasta cena energenata i inflacije izazvanih globalnom krizom, saopštio je premijer Kirjakos Micotakis. Paket uključuje direktnu subvenciju za dizel gorivo u distributivnoj mreži od 16 centi po litru, što uz PDV donosi ukupno smanjenje od oko 20 centi po litru.

U okviru mera, uvodi se i digitalna kartica za gorivo, koja omogućava domaćinstvima i prevoznicima ostvarivanje popusta pri kupovini goriva. Prosečna podrška iznosi oko 36 centi po litru, što za tipičnu mesečnu potrošnju od 70 litara znači uštedu od 50 evra na kopnenom delu Grčke i 60 evra na ostrvima tokom dva meseca.

Pored toga, vlada će subvencionisati 15 odsto iznosa na računima za kupovinu đubriva za poljoprivrednike, sa ciljem smanjenja pritiska na proizvodne troškove i očuvanja profitabilnosti poljoprivrednih gazdinstava. Brodarske kompanije koje prevoze putnike i robu takođe će dobiti posebne nadoknade, pod uslovom da primenjuju obavezne popuste na cene karata, kako bi cene brodskih karata ostale blizu nivoa iz prethodne godine.

Kako je istakao premijer Micotakis, deo troškova paketa biće pokriven iz javnih sredstava, dok će značajan deo biti finansiran iz sektora sa povećanom profitabilnošću, poput industrije igara na sreću. Promenom oporezivanja onlajn kazina, država očekuje prihod od 100 miliona evra koji će biti usmeren na pokriće ovih mera.

“Cilj paketa je jačanje otpornosti grčkih domaćinstava i preduzeća u trenucima globalne ekonomske nestabilnosti, posebno u energetskom sektoru”, naglasio je Micotakis u zvaničnom obraćanju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Imigracioni agenti raspoređeni na aerodrome u SAD zbog nestašice TSA osoblja

Američke vlasti potvrdile angažovanje ICE agenata na više aerodroma, duge čekalne linije zabeležene tokom vikenda

Published

on

By

Američke vlasti potvrdile angažovanje ICE agenata na više aerodroma, duge čekalne linije zabeležene tokom vikenda

Američka služba za imigraciju i carine (ICE) rasporedila je agente na nekoliko velikih aerodroma u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je došlo do nestašice osoblja Uprave za bezbednost saobraćaja (TSA) usled delimičnog gašenja saveznih institucija. Ova mera je preduzeta nakon što su brojni TSA službenici ili napustili posao ili se nisu pojavili na radnim mestima, što je rezultiralo formiranjem izuzetno dugih redova na kontrolnim punktovima.

Prema informacijama koje su izneli novinari na terenu, ICE agenti su u ponedeljak, 23. marta 2026. godine, viđeni na međunarodnim aerodromima Hartsfield-Jackson u Atlanti, John F. Kennedy u Njujorku i O’Hare u Čikagu. Njihovo prisustvo je zabeleženo na ulazima i u prostorima ispred sigurnosnih tačaka, gde su patrolirali i nadgledali situaciju među putnicima.

Tokom vikenda, dugi redovi putnika formirani su na nekoliko aerodroma, među kojima su oni u Njujorku i Nju Orleansu, a kolone su se protezale sve do parking zona. Do ovih problema došlo je nakon što je veliki broj TSA službenika, usled neisplaćene zarade tokom trajanja delimičnog zatvaranja državnih institucija, odlučio da ne dođe na posao ili je podneo ostavku. Prema navodima američkih vlasti, samo u subotu više od 11,5% zaposlenih na nacionalnom nivou nije bilo prisutno na radnom mestu, što je najviši procenat izostanaka od početka aktuelnog štrajka.

ICE agenti su, prema izveštajima, raspoređeni sa ciljem da pomognu u održavanju reda i bezbednosti tokom povećanog broja putnika i ograničenih kapaciteta TSA osoblja. Nisu objavljeni podaci o dodatnim merama kontrole ili eventualnim promenama u procedurama bezbednosne provere na aerodromima. Zvaničnici nisu iznosili procene o trajanju ove mere niti su dali komentare o planovima za vraćanje normalnog režima rada.

Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada delimično gašenje američke vlade utiče na funkcionisanje više saveznih agencija, uključujući one odgovorne za bezbednost saobraćaja i imigraciju. Službe apeliraju na putnike da planiraju dodatno vreme za prolazak kroz sigurnosne provere i da prate zvanična saopštenja o eventualnim promenama u radu aerodroma.

Nezavisni izvori nisu izveštavali o incidentima ili narušavanju reda tokom angažovanja ICE agenata. Američke vlasti nastavljaju da prate situaciju i prilagođavaju mere u skladu sa potrebama na terenu.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra slučaj kasno pristiglih poštanskih glasačkih listića

Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila

Published

on

By

Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra danas spor koji se odnosi na to da li savezni zakon sprečava države da broje poštanske glasačke listiće koji su poslati do dana izbora, ali su primljeni nakon tog datuma. Predmet pred sudom tiče se zakona države Misisipi, kao i sličnih propisa u još 13 američkih saveznih država, i njihovog odnosa prema federalnim pravilima koja određuju izborni dan kao prvi utorak posle prvog ponedeljka u novembru određene godine.

Rasprava na Vrhovnom sudu dolazi u trenutku kada pojedine političke stranke zagovaraju promene u načinu glasanja, dok se odluka očekuje nekoliko meseci pre novembarskih kongresnih izbora. Sve američke savezne države zahtevaju da glasački listići budu popunjeni i poslati do izbornog dana. Međutim, 14 država i Distrikt Kolumbija dozvoljavaju tzv. “period tolerancije”, tokom kojeg listići koji su poslati do izbornog dana mogu biti uvaženi ako stignu nakon tog datuma. Takođe, 29 država i Distrikt Kolumbija omogućavaju da određeni broj vojnih i inostranih listića bude ubačen u brojanje čak i kada pristignu posle izbornog dana.

Prošle godine, četiri savezne države — Kanzas, Severna Dakota, Ohajo i Juta — izmenile su svoja pravila i sada zahtevaju da svi poštanski glasački listići budu primljeni do izbornog dana kako bi bili validni. Predmet pred Vrhovnim sudom odnosi se na zakon Misisipija koji dopušta da se listići primljeni do pet dana nakon izbora broje, pod uslovom da su poslati do izbornog dana. U 2024. godini, Republikanski nacionalni komitet, republikanska partija Misisipija i Libertarijanska partija te države pokrenuli su pravne postupke kojima osporavaju ovakvo tumačenje zakona.

Sud će razmotriti da li ovakvi periodi tolerancije predstavljaju suprotnost federalnom zakonu koji određuje tačan datum održavanja izbora. Prema podacima Nacionalne konferencije državnih zakonodavstava, pravila o prihvatanju poštanskih listića razlikuju se među državama, što je dovelo do pokretanja ovog slučaja pred najvišim sudom u zemlji. Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati uticaj na buduće izborne procese, posebno u državama koje dozvoljavaju kasni prijem poštanskih glasačkih listića.

Pročitaj još

Svet

Rusija evakuiše deo osoblja iz iranske nuklearne elektrane nakon udara

Ruske vlasti najavile povlačenje radnika iz elektrane u Bušeru, dok su izraelski napadi na Teheran nastavljeni

Published

on

By

Ruske vlasti najavile povlačenje radnika iz elektrane u Bušeru, dok su izraelski napadi na Teheran nastavljeni

Ruska državna korporacija za nuklearnu energiju saopštila je da će evakuisati deo svog osoblja iz iranske nuklearne elektrane u Bušeru tokom ove nedelje, dok će određeni broj radnika ostati na lokaciji. Ova odluka dolazi nakon što su prošle nedelje zabeleženi udari na prostorije elektrane, bez prijavljenih povreda ili materijalne štete, prema izjavama ruskih zvaničnika. Portparol ruskih vlasti upozorio je da bi eventualni napadi na nuklearnu elektranu mogli dovesti do “nepopravljivih” posledica.

Istovremeno, izraelska vojska je potvrdila novi talas udara na ciljeve u Teheranu ubrzo nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa o produženju ultimatuma za pet dana.

Ministri spoljnih poslova Rusije i Irana, Sergej Lavrov i Abas Arakči, razgovarali su telefonom o aktuelnoj situaciji u Persijskom zalivu. Prema zvaničnom saopštenju, Lavrov je tokom razgovora istakao neprihvatljivost američko-izraelskih napada na iransku nuklearnu infrastrukturu, uključujući elektranu u Bušeru, naglašavajući rizike po bezbednost ruskog osoblja i potencijalno katastrofalne posledice.

Nadležni organi prate razvoj situacije, a dalji koraci u vezi sa bezbednošću osoblja u nuklearnoj elektrani u Bušeru biće preduzeti u skladu sa procenama bezbednosti, navodi se u zvaničnim izjavama.

Pročitaj još

U Trendu