Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD privremeno obustavio primenu kalifornijskog zakona o obaveštavanju roditelja

Najviša sudska instance donela odluku o privremenoj blokadi, dok se čeka ishod pravnog procesa

Published

on

A judge in a courtroom holding a paper with a guilty verdict, symbolizing law and justice. Photo by KATRIN BOLOVTSOVA

Najviša sudska instance donela odluku o privremenoj blokadi, dok se čeka ishod pravnog procesa

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 2. marta 2026. godine odluku kojom se privremeno obustavlja primena kalifornijskog zakona koji zabranjuje školama da automatski obaveštavaju roditelje ukoliko njihova deca u školi promene rodni identitet ili izražavanje. Odluka suda usledila je nakon što su verski orijentisani roditelji i prosvetni radnici pokrenuli pravni postupak osporavajući politike koje sprečavaju škole da roditeljima prenesu informacije o rodnom identitetu učenika bez prethodne saglasnosti deteta.

Predstavnici roditelja, koje zastupa pravna organizacija, tvrde da su škole time dovedene u situaciju da moraju da zadrže informacije od porodica i da učestvuju u društvenoj tranziciji dece bez pristanka roditelja. Sa druge strane, zvaničnici države Kalifornija navode da su postojeće mere usmerene na zaštitu prava učenika na privatnost, što je posebno važno u slučajevima kada postoji mogućnost neprihvatanja od strane porodice.

Vrhovni sud je ovom odlukom podržao zahtev roditelja i privremeno vratio na snagu raniju sudsku meru koja blokira primenu zakona i školskih politika dok se pravni postupak ne okonča. Prema dostupnim informacijama, slučaj će i dalje biti predmet sudskog razmatranja.

U prethodnim sličnim odlukama, Vrhovni sud je podržavao žalbe verskih podnosilaca, uključujući dozvolu roditeljima da isključe decu iz nastave ukoliko se protive sadržajima sa LGBTQ+ temama. Najnovija odluka dolazi nakon što je sud ranije potvrdio zabrane zdravstvene nege povezane sa rodnim identitetom za maloletnike u nekim američkim državama, kao i mogućnost zabrane učešća transrodnih sportista u ženskim timovima.

Pitanja školskih politika prema transrodnim učenicima bila su predmet pažnje suda i u drugim slučajevima, a odluke u sličnim procesima i dalje su u toku. Zvanične reakcije iz Kalifornije i drugih relevantnih strana očekuju se tokom nastavka pravnog postupka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju, četiri osobe povređene

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata sprovode istragu, povređeni državljani Indije, Gane i Bangladeša

Published

on

By

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata sprovode istragu, povređeni državljani Indije, Gane i Bangladeša

U blizini aerodroma u Dubaiju danas su pala dva drona, što je prema zvaničnim izvorima dovelo do povređivanja četiri osobe. Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) saopštile su da su incident zabeležile u ranim popodnevnim satima. U napadu je jedan državljanin Indije zadobio umerene povrede, dok su dva državljanina Gane i jedan državljanin Bangladeša lakše povređeni.

Incident se dogodio u neposrednoj blizini međunarodnog aerodroma, a hitne službe su brzo reagovale na terenu, pružajući medicinsku pomoć povređenima. Svi povređeni su zbrinuti i prema dostupnim informacijama nisu životno ugroženi.

Zvaničnici UAE su potvrdili da su pokrenuli istragu kako bi se utvrdile okolnosti pod kojima su dronovi pali i da li je incident povezan sa napadima iz regiona. Prema dosadašnjim navodima, bezbednosne službe su na licu mesta obavile uviđaj, dok je saobraćaj na aerodromu bio privremeno otežan.

“Istraga je u toku”, navodi se u zvaničnom saopštenju nadležnih organa Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ovo nije prvi put da se ovakvi incidenti dešavaju u regionu, a vlasti su apelovale na građane i putnike da prate zvanična uputstva i preporuke dok se ne utvrde sve okolnosti događaja.

Pročitaj još

Svet

Evropska komisija navodi tri milijarde evra troškova zbog krize na Bliskom istoku

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila da je cena energenata značajno porasla, a EU razmatra mere zaštite potrošača

Published

on

By

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila da je cena energenata značajno porasla, a EU razmatra mere zaštite potrošača

Evropska unija je, prema rečima predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, zbog krize na Bliskom istoku platila dodatne tri milijarde evra za uvoz fosilnih goriva. Ona je ovu informaciju iznela tokom plenarne sednice Evropskog parlamenta.

Fon der Lajen je navela da je od početka sukoba na Bliskom istoku cena gasa porasla za 50 odsto, dok je cena nafte skočila za 27 odsto. Prema njenim rečima, period od 10 dana rata već je evropske poreske obveznike koštao dodatne tri milijarde evra za energente.

Predsednica Evropske komisije istakla je da bi Unija mogla da razmotri ograničenje cene gasa, kao i uvođenje podsticaja i državne pomoći kako bi se ublažio udar na tržište i zaštitili potrošači od dalje energetske krize.

“Ako to prevedete u evre, 10 dana rata već je koštalo evropske poreske obveznike dodatne tri milijarde evra za uvoz fosilnih goriva”, navela je fon der Lajen tokom obraćanja poslanicima.

Ona je naglasila da se razmatraju različite mere kako bi se sprečila dalja eskalacija energetske krize u državama članicama.

Prema zvaničnoj izjavi, Evropska komisija pažljivo prati razvoj situacije i sagledava sve moguće opcije za stabilizaciju tržišta energenata.

Pročitaj još

Svet

Cene goriva i osnovnih namirnica u Iranu pod sankcijama ostaju među najnižima u regionu

Iranske vlasti subvencionišu energente, dok tržište dominiraju domaći proizvodi zbog ograničenog uvoza

Published

on

By

Iranske vlasti subvencionišu energente, dok tržište dominiraju domaći proizvodi zbog ograničenog uvoza

Život u Iranu, zemlji sa više od 90 miliona stanovnika, oblikovan je decenijama međunarodnih sankcija koje su dovele do razvoja specifične „ekonomije otpora“. Zbog ograničenog uvoza i visokih cena stranih proizvoda, iransko tržište karakterišu domaći brendovi, a osnovne životne namirnice i energenti su značajno subvencionisani, što ih čini pristupačnim za prosečne građane.

Prema objavljenim podacima, iranske vlasti subvencionišu gorivo, pa tako litar benzina u okviru mesečne kvote od 60 litara košta 0,26 evra (približno 30 dinara). I cene komunalnih usluga su niske: mesečni troškovi za stan od 85 kvadratnih metara u Teheranu iznose u proseku 13 evra (oko 1.520 dinara). Brzi kućni internet dostupan je po ceni od 6 evra (oko 700 dinara) mesečno, ali sa određenim ograničenjima i filterima.

Osnovne životne namirnice su takođe izuzetno pristupačne. Hleb (500g) košta oko 0,46 evra (54 dinara), litar mleka 0,56 evra (66 dinara), a pakovanje od 12 jaja 1,16 evra (oko 140 dinara). Zbog ekonomske izolacije, iranske prodavnice su uglavnom snabdevene domaćim proizvodima, dok su strani proizvodi retki i skupi.

Zvaničnici ističu da iranske vlasti nastoje da zaštite standard građana kroz državnu kontrolu cena i subvencije, posebno kada je reč o energentima. “Subvencionisanje energenata i osnovnih usluga deo je politike očuvanja životnog standarda stanovništva”, navodi se u zvaničnim saopštenjima.

Iran tako ostaje primer zemlje u kojoj su osnovni troškovi života znatno niži u odnosu na evropski prosek, ali i gde su potrošački izbori ograničeni ekonomskim i političkim okolnostima.

Pročitaj još

U Trendu