Connect with us

Svet

Volodimir Zelenski doputovao u Istanbul na razgovore sa Redžepom Tajipom Erdoganom

Ukrajinski predsednik sastaje se sa turskim kolegom, u fokusu bezbednost i jačanje saradnje

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Ukrajinski predsednik sastaje se sa turskim kolegom, u fokusu bezbednost i jačanje saradnje

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski stigao je danas u Istanbul, gde se sastaje sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, potvrđeno je iz ukrajinskog predsedništva. Sastanak se održava u trenutku pojačanih diplomatskih aktivnosti Kijeva u regionu.

Zelenski je na društvenoj mreži Iks (X) izjavio da Ukrajina radi na jačanju partnerstva sa Turskom sa ciljem unapređenja stabilnosti i bezbednosti u Evropi i na Bliskom istoku. Iako detalji dnevnog reda nisu zvanično objavljeni, sastanak dolazi nakon potpisivanja bezbednosnih sporazuma Ukrajine sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, državama koje su pogođene iranskim napadima od početka konflikta na Bliskom istoku.

Ukrajinske vlasti ističu da žele da podele iskustva iz borbe protiv bespilotnih letelica stečenih tokom rata sa Rusijom, kako bi pomogli partnerima u regionu, u vreme kada traju sukobi između SAD i Izraela sa jedne, i Irana sa druge strane.

Portparol ukrajinskog predsednika saopštio je da je tokom boravka u Istanbulu planiran i susret Zelenskog sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem.

“Radimo na jačanju našeg partnerstva kako bismo osigurali stvarnu zaštitu ljudskih života, unapredili stabilnost i garantovali bezbednost u našoj Evropi, kao i na Bliskom istoku”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (X).

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sjedinjene Američke Države uputile ultimatum Iranu, pojačana napetost na Bliskom istoku

Američke vlasti najavile rok od 48 sati, iranske snage podigle borbenu gotovost, tržišta reaguju na najavu mogućeg sukoba

Published

on

By

Američke vlasti najavile rok od 48 sati, iranske snage podigle borbenu gotovost, tržišta reaguju na najavu mogućeg sukoba

Situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrila nakon što su američke vlasti uputile ultimatum Iranu i dale rok od 48 sati za reakciju povodom aktuelnih tenzija. Prema zvaničnim izvorima, region se nalazi u stanju povećane neizvesnosti, dok traje potraga za američkim pilotom koji je nestao nakon što je vojni avion oboren.

U Teheranu su vlasti odgovorile saopštenjem u kojem ističu da su njihove snage spremne i da je borbena gotovost podignuta na najviši nivo. Istaknuto je da bi svaki pokušaj vojne akcije mogao imati ozbiljne posledice za ceo region.

“Naši prsti su na obaraču”, navodi se u poruci iranskih zvaničnika, uz upozorenje da bi svaki napad mogao izazvati ozbiljne posledice za američke snage. Iranska revolucionarna garda podigla je nivo pripravnosti raketnih sistema na najviši stepen.

U međuvremenu, ekonomska neizvesnost već utiče na globalna tržišta. Prema analitičarima, investitori povlače kapital iz rizičnih imovina i ulažu ga u zlato, dok se cena nafte nalazi pod pritiskom mogućeg zatvaranja moreuza Hormuz. Prognoze ukazuju na to da bi, ukoliko se situacija ne stabilizuje do ponedeljka, moglo doći do značajnog poremećaja u transportu i porasta cena energenata širom Evrope.

Nadležni organi u Sjedinjenim Američkim Državama i Iranu nastavljaju sa aktivnostima, a međunarodna zajednica prati razvoj događaja zbog mogućnosti izbijanja šireg sukoba. Zvanične potvrde o sudbini oborenog pilota još nema, dok se operacije potrage intenziviraju.

Pročitaj još

Svet

SAD postavio rok Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza, Tramp upozorava na posledice

Američki predsednik izdao ultimatum Iranu, tenzije oko strateškog prolaza i dalje visoke, Pentagon izneo podatke o ranjenima

Published

on

By

Američki predsednik izdao ultimatum Iranu, tenzije oko strateškog prolaza i dalje visoke, Pentagon izneo podatke o ranjenima

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država upozorio je Iran da ima 48 sati da ponovo otvori Ormuski moreuz ili će se suočiti sa posledicama. U poruci objavljenoj na društvenoj mreži, predsednik je naveo da je vreme za ispunjenje ultimatuma skoro isteklo i naglasio: „Još 48 sati pre nego što posledice nastupe.”

Ova izjava dolazi nekoliko dana nakon što je predsednik SAD, tokom obraćanja građanima u udarnom terminu, izjavio da su „iranske snage potpuno oslabljene vojno i ekonomski”. U obraćanju je naglasio i da su iranski radarski sistemi uništeni te da SAD predstavljaju „nezaustavljivu vojnu silu”.

Ratni sukob između SAD i Irana započeo je krajem februara zajedničkim napadima SAD i Izraela. Prema podacima Pentagona, u operacijama američkih snaga protiv Irana do sada je povređeno 365 američkih vojnika. Sukob je uzrokovao velike poremećaje na globalnim tržištima, zatvaranje ključnih pomorskih ruta i rast cena goriva. Broj žrtava u sukobu nije preciziran u javno dostupnim izveštajima.

Iran je, prema izveštajima sa terena, odgovorio na vazdušne napade napadima širom regiona. Ratne aktivnosti se intenziviraju, bez naznaka o skorom smirivanju situacije. Američki predsednik je 21. marta zapretio da će, ukoliko Iran ne otvori Ormuski moreuz bez uslova u roku od 48 sati, biti pogođene elektrane u toj zemlji, uključujući i najveću, ali je kasnije naveo da se vode „veoma dobri i produktivni razgovori” sa iranskim vlastima.

Ormukski moreuz je od izuzetne strateške važnosti jer predstavlja jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za izvoz nafte i gasa. Zatvaranje ili ograničavanje prolaza kroz ovaj moreuz ima direktan uticaj na globalno snabdevanje energentima i cene na svetskim berzama.

Međunarodna zajednica i dalje pažljivo prati razvoj situacije, a diplomatski napori za smanjenje tenzija još nisu dali vidljive rezultate. Detalji o eventualnim dogovorima između SAD i Irana nisu poznati javnosti. Nezavisna potvrda svih navoda iz ratne zone nije moguća.

Pročitaj još

Svet

Sud u SAD privremeno zaustavio zahtev za podatke o upotrebi rase pri upisu na fakultete

Savezni sudija iz Bostona doneo odluku o obustavi novih zahteva, potvrđeno u sudskim dokumentima, mera se odnosi na javne univerzitete u državama tužilaca

Published

on

By

Savezni sudija iz Bostona doneo odluku o obustavi novih zahteva, potvrđeno u sudskim dokumentima, mera se odnosi na javne univerzitete u državama tužilaca

Savezni sudija u Bostonu, F. Denis Sejlor IV, doneo je 4. aprila 2026. godine odluku kojom se privremeno zaustavlja sprovođenje zahteva američke administracije da visokoškolske ustanove dostave podatke koji bi dokazali da ne uzimaju u obzir rasu pri procesu upisa studenata. Ova privremena mera rezultat je tužbe koju je ranije u mesecu podnela grupa od 17 državnih tužilaca iz redova Demokratske stranke. Odluka suda važi isključivo za javne univerzitete u državama koje su deo tužbe.

Sudija Sejlor naveo je da federalna vlada verovatno ima ovlašćenja za prikupljanje ovih podataka, ali je istakao da je zahtev bio uveden “užurbano i haotično”. U obrazloženju odluke navodi se da je rok od 120 dana, koji je postavio predsednik, doprineo tome da Nacionalni centar za statistiku obrazovanja (NCES) nije imao dovoljno vremena za kvalitetnu komunikaciju s univerzitetima tokom procesa javne rasprave o novim pravilima.

Predsednik Donald Tramp je u avgustu prethodne godine naložio prikupljanje ovih podataka, izražavajući zabrinutost da univerziteti upotrebljavaju lične izjave i druge načine kao zamenu za rasu, što on smatra vidom nezakonite diskriminacije. Podseća se da je Vrhovni sud SAD 2023. godine doneo odluku protiv upotrebe afirmativne akcije u procesu upisa, ali je ostavio mogućnost univerzitetima da uzimaju u obzir kako je rasa oblikovala život kandidata, ukoliko oni sami to navedu u svojim esejima.

Države koje su podnele tužbu tvrde da bi zahtev za prikupljanjem ovih podataka mogao da ugrozi privatnost studenata i dovede do neopravdanih istraga protiv fakulteta i univerziteta. Takođe, ukazano je na to da ustanove nisu imale dovoljno vremena da prikupe tražene informacije. Pravni zastupnik tužilaca, Mišel Paskuči, izjavila je pred sudom da je zahtev upućen “prebrzo i neodgovorno”, što može izazvati dodatne probleme univerzitetima, te da deluje kao pokušaj da se pronađu nezakonite prakse.

Američko Ministarstvo obrazovanja branilo je zahtev, ističući da poreski obveznici imaju pravo na transparentnost u vezi sa načinom na koji se sredstva troše u institucijama koje primaju federalna sredstva.

Odluka saveznog suda ne predstavlja konačnu presudu, već privremenu meru koja će biti na snazi dok sud ne donese konačnu odluku po ovom pitanju. Dalje rasprave i postupci u ovom predmetu očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu