Connect with us

Svet

Vlada Grčke uvodi ekonomske mere zbog energetske krize, izdvojeno 300 miliona evra

Premijer Kirjakos Micotakis najavio subvencije za gorivo i pomoć poljoprivrednicima u cilju suzbijanja rasta cena

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Premijer Kirjakos Micotakis najavio subvencije za gorivo i pomoć poljoprivrednicima u cilju suzbijanja rasta cena

Vlada Grčke objavila je novi paket ekonomskih mera u vrednosti od 300 miliona evra sa ciljem ublažavanja posledica rasta cena energenata i inflacije izazvanih globalnom krizom, saopštio je premijer Kirjakos Micotakis. Paket uključuje direktnu subvenciju za dizel gorivo u distributivnoj mreži od 16 centi po litru, što uz PDV donosi ukupno smanjenje od oko 20 centi po litru.

U okviru mera, uvodi se i digitalna kartica za gorivo, koja omogućava domaćinstvima i prevoznicima ostvarivanje popusta pri kupovini goriva. Prosečna podrška iznosi oko 36 centi po litru, što za tipičnu mesečnu potrošnju od 70 litara znači uštedu od 50 evra na kopnenom delu Grčke i 60 evra na ostrvima tokom dva meseca.

Pored toga, vlada će subvencionisati 15 odsto iznosa na računima za kupovinu đubriva za poljoprivrednike, sa ciljem smanjenja pritiska na proizvodne troškove i očuvanja profitabilnosti poljoprivrednih gazdinstava. Brodarske kompanije koje prevoze putnike i robu takođe će dobiti posebne nadoknade, pod uslovom da primenjuju obavezne popuste na cene karata, kako bi cene brodskih karata ostale blizu nivoa iz prethodne godine.

Kako je istakao premijer Micotakis, deo troškova paketa biće pokriven iz javnih sredstava, dok će značajan deo biti finansiran iz sektora sa povećanom profitabilnošću, poput industrije igara na sreću. Promenom oporezivanja onlajn kazina, država očekuje prihod od 100 miliona evra koji će biti usmeren na pokriće ovih mera.

“Cilj paketa je jačanje otpornosti grčkih domaćinstava i preduzeća u trenucima globalne ekonomske nestabilnosti, posebno u energetskom sektoru”, naglasio je Micotakis u zvaničnom obraćanju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra slučaj kasno pristiglih poštanskih glasačkih listića

Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila

Published

on

By

Sud odlučuje o zakonitosti brojenja glasačkih listića poslatih do izbornog dana, dok pojedine države menjaju pravila

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra danas spor koji se odnosi na to da li savezni zakon sprečava države da broje poštanske glasačke listiće koji su poslati do dana izbora, ali su primljeni nakon tog datuma. Predmet pred sudom tiče se zakona države Misisipi, kao i sličnih propisa u još 13 američkih saveznih država, i njihovog odnosa prema federalnim pravilima koja određuju izborni dan kao prvi utorak posle prvog ponedeljka u novembru određene godine.

Rasprava na Vrhovnom sudu dolazi u trenutku kada pojedine političke stranke zagovaraju promene u načinu glasanja, dok se odluka očekuje nekoliko meseci pre novembarskih kongresnih izbora. Sve američke savezne države zahtevaju da glasački listići budu popunjeni i poslati do izbornog dana. Međutim, 14 država i Distrikt Kolumbija dozvoljavaju tzv. “period tolerancije”, tokom kojeg listići koji su poslati do izbornog dana mogu biti uvaženi ako stignu nakon tog datuma. Takođe, 29 država i Distrikt Kolumbija omogućavaju da određeni broj vojnih i inostranih listića bude ubačen u brojanje čak i kada pristignu posle izbornog dana.

Prošle godine, četiri savezne države — Kanzas, Severna Dakota, Ohajo i Juta — izmenile su svoja pravila i sada zahtevaju da svi poštanski glasački listići budu primljeni do izbornog dana kako bi bili validni. Predmet pred Vrhovnim sudom odnosi se na zakon Misisipija koji dopušta da se listići primljeni do pet dana nakon izbora broje, pod uslovom da su poslati do izbornog dana. U 2024. godini, Republikanski nacionalni komitet, republikanska partija Misisipija i Libertarijanska partija te države pokrenuli su pravne postupke kojima osporavaju ovakvo tumačenje zakona.

Sud će razmotriti da li ovakvi periodi tolerancije predstavljaju suprotnost federalnom zakonu koji određuje tačan datum održavanja izbora. Prema podacima Nacionalne konferencije državnih zakonodavstava, pravila o prihvatanju poštanskih listića razlikuju se među državama, što je dovelo do pokretanja ovog slučaja pred najvišim sudom u zemlji. Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati uticaj na buduće izborne procese, posebno u državama koje dozvoljavaju kasni prijem poštanskih glasačkih listića.

Pročitaj još

Svet

Rusija evakuiše deo osoblja iz iranske nuklearne elektrane nakon udara

Ruske vlasti najavile povlačenje radnika iz elektrane u Bušeru, dok su izraelski napadi na Teheran nastavljeni

Published

on

By

Ruske vlasti najavile povlačenje radnika iz elektrane u Bušeru, dok su izraelski napadi na Teheran nastavljeni

Ruska državna korporacija za nuklearnu energiju saopštila je da će evakuisati deo svog osoblja iz iranske nuklearne elektrane u Bušeru tokom ove nedelje, dok će određeni broj radnika ostati na lokaciji. Ova odluka dolazi nakon što su prošle nedelje zabeleženi udari na prostorije elektrane, bez prijavljenih povreda ili materijalne štete, prema izjavama ruskih zvaničnika. Portparol ruskih vlasti upozorio je da bi eventualni napadi na nuklearnu elektranu mogli dovesti do “nepopravljivih” posledica.

Istovremeno, izraelska vojska je potvrdila novi talas udara na ciljeve u Teheranu ubrzo nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa o produženju ultimatuma za pet dana.

Ministri spoljnih poslova Rusije i Irana, Sergej Lavrov i Abas Arakči, razgovarali su telefonom o aktuelnoj situaciji u Persijskom zalivu. Prema zvaničnom saopštenju, Lavrov je tokom razgovora istakao neprihvatljivost američko-izraelskih napada na iransku nuklearnu infrastrukturu, uključujući elektranu u Bušeru, naglašavajući rizike po bezbednost ruskog osoblja i potencijalno katastrofalne posledice.

Nadležni organi prate razvoj situacije, a dalji koraci u vezi sa bezbednošću osoblja u nuklearnoj elektrani u Bušeru biće preduzeti u skladu sa procenama bezbednosti, navodi se u zvaničnim izjavama.

Pročitaj još

Svet

Tržišta reagovala na odlaganje američkog ultimatuma Iranu oko moreuza Hormuz

Zvaničnici SAD potvrdili nastavak pregovora sa Iranom, cene nafte i berzanski indeksi u padu nakon najave

Published

on

By

Zvaničnici SAD potvrdili nastavak pregovora sa Iranom, cene nafte i berzanski indeksi u padu nakon najave

Berzanski indeksi zabeležili su rast u ranim jutarnjim satima ponedeljka, nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država saopštio da je odlučeno da se odloži prethodno najavljeni ultimatum Iranu za ponovno otvaranje moreuza Hormuz. Predstavnici američke administracije naveli su da su u toku “dobri i produktivni” pregovori sa zvaničnicima Irana, što je uticalo na promenjenu dinamiku na svetskim tržištima.

Indeksi S&P 500 i Dow Jones pokazali su rast od 1,6% tokom jutarnje trgovine. Pre nego što je objavljena odluka o odlaganju, očekivao se pad od gotovo 1% na berzama. Istovremeno, cene nafte su zabeležile pad, pri čemu su referentne vrednosti Brent i West Texas Intermediate pale za 6,2%.

Prethodno je američki predsednik najavio da će do ponedeljka uveče Iran morati da omogući nesmetan prolaz brodova kroz moreuz Hormuz, kroz koji se transportuje oko 20% svetske nafte. U slučaju da se tome ne usliši, najavljena je mogućnost udara na elektrane i energetsku infrastrukturu u Iranu. Kao odgovor, zvaničnici Irana su istakli da bi mogli da izvedu napade na energetske i infrastrukturne ciljeve u regionu, uključujući američke i izraelske objekte.

Na osnovu najnovije izjave američkog predsednika, odlučeno je da se vojne akcije odlože za narednih pet dana, što je prema procenama analitičara umanjilo zabrinutost investitora da bi sukob mogao eskalirati i dodatno pogoršati krizu na tržištu nafte. Prema navodima pojedinih analitičara sa Volstrita, globalna ekonomija je bila pred značajnim izazovima, a najavljeno odlaganje stvorilo je izvesnost da bi se situacija mogla razrešiti diplomatskim putem.

I pored pada cena nafte tokom dana, ukupni nivo sirove nafte je oko 45% viši u odnosu na period pre izbijanja sukoba krajem februara. Prema dostupnim podacima, cena galona benzina u Sjedinjenim Državama iznosi u proseku 3,96 dolara, što je više za nešto više od jednog dolara u odnosu na cene pre mesec dana.

Stručnjaci ocenjuju da bi ekonomske posledice trenutne krize mogle biti dugotrajnije, čak i u slučaju brzog okončanja borbenih dejstava. Ipak, neki analitičari ukazuju da postoje naznake mogućeg rešenja krize, što bi moglo stabilizovati globalna tržišta.

Međunarodni posmatrači prate situaciju oko moreuza Hormuz, koji je od strateškog značaja za energetsku bezbednost u svetu. U prethodnom periodu, u nekoliko navrata došlo je do zastoja brodskog saobraćaja u ovom regionu, što je prethodno dovodilo do naglih oscilacija cena nafte i poremećaja u globalnim lancima snabdevanja.

Američka i iranska strana za sada nastavljaju razgovore, a dodatne informacije o daljim koracima očekuju se u narednim danima.

Pročitaj još

U Trendu