Connect with us

Svet

Ukrajinski dronovi duboko u Rusiji: Rafinerije u Moskvi, Permu i Kirišiju teško pogođene

Više od polovine ruskih kapaciteta za preradu nafte izbačeno iz stroja, saopštava Ministarstvo odbrane Ukrajine

Objavljeno pre

,

Ukrajinski dronovi duboko u Rusiji: Rafinerije u Moskvi, Permu i Kirišiju teško pogođene Foto Izvor: Tanjug AP/Efrem Lukatsky

Više od polovine ruskih kapaciteta za preradu nafte izbačeno iz stroja, saopštava Ministarstvo odbrane Ukrajine

Serija preciznih udara ukrajinskih dronova dugog dometa izazvala je ozbiljnu štetu u dubini teritorije Ruske Federacije. Prema saopštenju Generalštaba i Ministarstva odbrane Ukrajine, ukrajinske bespilotne letelice pogodile su ključne energetske objekte, među kojima su rafinerije u Moskvi, Permu i Kirišiju. Ovi napadi, poznati kao “ukrajinski dronovi duboko u Rusiji”, doveli su do izbacivanja iz stroja više od 51 odsto ukupnih kapaciteta za preradu nafte širom Rusije.

Ministar odbrane Ukrajine Evgenij Hmara izjavio je da je ovaj rezultat deo dugoročno planiranih operacija koje imaju za cilj da oslabe vojno-ekonomski potencijal Rusije. On je naglasio da masovna upotreba bespilotne tehnologije donosi akumulirani i nezaustavljivi efekat, jer su kapaciteti za proizvodnju i nabavku dronova uvećani čak tri puta tokom ove godine.

Šteta na ključnim rafinerijama i logistički problemi

Pored Moskve, Permu i Kirišija, napadnute su i rafinerije u Jaroslavlju, Ust-Lugi, Ilskom, Saratovu i Sizranju. Ovi udari su, prema zvaničnim procenama ukrajinskih vojnih izvora, izazvali akutnu nestašicu goriva kod ruskih oružanih snaga. Zbog toga je došlo do ozbiljnih logističkih problema na frontu, dok je budžetski priliv u Moskvi značajno opao.

Osim toga, ovakvi udari predstavljaju ozbiljnu stratešku prekretnicu. Naime, Kijev i njegovi evroatlantski partneri, kroz ovakve operacije, pokazuju tehnološku i taktičku prednost nad ruskom protivvazdušnom odbranom. Kao rezultat, Moskva se suočava sa velikim izazovima u održavanju vojnih operacija i obezbeđivanju osnovnih resursa.

Reakcije i nove najave ukrajinskih vlasti

Prema rečima ministra Evgenija Hmare, planira se dalje ubrzavanje proizvodnje i nabavke bespilotnih letelica. Očekuje se da će ovakav pristup još više pojačati pritisak na rusku vojnu ekonomiju. “Paraliza više od polovine ruskih prerađivačkih kapaciteta rezultat je dugoročnog planiranja i sistematičnog delovanja naših oružanih snaga”, istakao je Hmara.

Pored toga, prodor ukrajinskih dronova na hiljade kilometara u dubinu Rusije, potvrđuje da strategija dubokih udara donosi konkretne rezultate. Ovim se, kako ističu ukrajinske vlasti, Rusija dovodi u položaj ekonomske i vojne bespomoćnosti.

Implikacije za dalji tok sukoba

Ukrajinski vojni izvori naglašavaju da je strateški cilj ovih udara onemogućavanje protivnika da nastavi borbe sa punim kapacitetima. S obzirom na akutnu nestašicu goriva i logističke poteškoće, očekuje se dodatno slabljenje ruske vojne mašinerije.

Na kraju, prema oceni Generalštaba Ukrajine, ovakvi napadi i dalje ostaju centralno sredstvo pritiska na infrastrukturu i budžet Rusije. Ključni efekat “ukrajinski dronovi duboko u Rusiji” jeste dugoročna destabilizacija protivničkih resursa, što može uticati na tok sukoba u narednim mesecima.

Pročitaj još

Svet

Karantin i panika u Irkutsku: Kako se širi zabrinutost zbog kuge u Sibiru

Zdravstvene ustanove i jedan aluminijumski kombinat u Irkutsku pod strogim merama, dok Moskva poriče prisustvo kuge.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Karantin i panika u Irkutsku: Kako se širi zabrinutost zbog kuge u Sibiru

Zdravstvene ustanove i jedan aluminijumski kombinat u Irkutsku pod strogim merama, dok Moskva poriče prisustvo kuge.

Karantin i panika u Irkutsku trenutno su u centru pažnje zbog širenja zabrinutosti oko moguće epidemije kuge u Sibiru. U ovom ruskom regionu, više bolnica i jedno porodilište, kao i veliki aluminijumski kombinat, nalaze se pod strogim merama blokade. Prema zvaničnim informacijama, zabrane poseta i obavezno nošenje maski uvedeni su nakon iznenadne smrti radnice istraživačkog instituta.

Trenutno su četiri ključne zdravstvene ustanove — Gradske kliničke bolnice broj 1, 3 i 10, kao i Dečija bolnica „Ivano-Matreninskaya“ — pod posebnim epidemiološkim režimom. Takođe, najmanje jedno porodilište i veliki aluminijumski kombinat u Šelehovu primenjuju restrikcije u cilju suzbijanja širenja bolesti. Ove mere uvedene su neposredno nakon što je preminula 28-godišnja radnica instituta za istraživanje kuge, što je dodatno uznemirilo lokalno stanovništvo.

Mere karantina i reakcije vlasti u Sibiru

Zbog smrti radnice instituta, gotovo 200 zaposlenih i osoba koje su bile u kontaktu sa njom nalaze se pod stalnim medicinskim nadzorom. Zdravstvene vlasti regiona insistiraju na poštovanju svih sanitarnih preporuka, dok lokalni stanovnici izražavaju zabrinutost zbog mogućeg širenja bolesti. Iako su karantin i panika u Irkutsku sve izraženiji, federalne vlasti iz Moskve kategorički demantuju prisustvo kuge u regionu.

Prema najnovijim izjavama, Rospotrebnadzor iz Moskve tvrdi da nema potvrđenih slučajeva kuge i poziva građane na smirenost. Međutim, ubrzano uvođenje restriktivnih mera u zdravstvenom sistemu izaziva dodatnu zabrinutost. Takođe, zabrane poseta bolnicama i obavezno nošenje maski ostaju na snazi do daljeg.

Šta dalje očekuje stanovnike Irkutska

Iako su zvaničnici uvereni da je situacija pod kontrolom, osećaj nesigurnosti među građanima i dalje raste. Karantin i panika u Irkutsku postali su svakodnevica, a stanovnici pažljivo prate zvanična saopštenja i preporuke. U međuvremenu, zdravstvene ustanove i dalje sprovode pojačane mere zaštite kako bi se sprečilo potencijalno širenje bolesti.

Osim toga, slučaj smrti radnice istraživačkog instituta ostavio je snažan utisak na javnost. Oko 200 ljudi je pod medicinskim nadzorom, a situacija se prati iz dana u dan. Konačno, ostaje da se vidi kako će se razvijati stanje u regionu dok nadležne institucije nastoje da spreče širenje panike i obezbede sigurnost građana.

Pročitaj još

Svet

Rubio poziva Rusiju na transparentnost povodom smrti radnika u laboratoriji za proučavanje kuge

Američki državni sekretar traži od Rusije više informacija o incidentu koji je rezultirao smrću naučnika.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rubio poziva Rusiju na transparentnost povodom smrti radnika u laboratoriji za proučavanje kuge – smrt naučnika u Rusiji

Američki državni sekretar traži od Rusije više informacija o incidentu koji je rezultirao smrću naučnika.

U nedavnom obraćanju medijima, američki državni sekretar Marco Rubio izrazio je zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti ruskih vlasti u vezi sa smrću radnika laboratorije za proučavanje kuge u Sibiru. Incident, koji je privukao međunarodnu pažnju, dogodio se početkom oktobra, a lokalne zdravstvene institucije su poduzele hitne mere predostrožnosti.

Detalji incidenta i reakcije

Ruske zdravstvene vlasti prvobitno su negirale da je smrt radnika povezana sa laboratorijskom nesrećom, ali su kasnije potvrdile da su uvedene anti-kugne mere. Svetska zdravstvena organizacija ocenila je rizik za javno zdravlje kao umjeren do nizak u regionu Irkutska, dok je za ostatak Rusije i Evropu rizik veoma nizak.

Rubio je naglasio važnost deljenja informacija sa svetskom zajednicom kako bi se sprečile slične buduće krize i zaštitilo globalno zdravlje. ‘Transparentnost je ključna u ovakvim situacijama’, rekao je Rubio tokom posete Reykjaviku.

Pročitaj još

Svet

Slovačka i države EU ostaju u Kijevu: Diplomatski odgovor Moskvi na pretnje

Ministar Juraj Blanár istakao da 27 članica EU i Slovačka zajednički osuđuju ruske pretnje i potvrđuju ostanak diplomatskih misija u Kijevu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slovačka i države EU ostaju u Kijevu: Diplomatski odgovor Moskvi na pretnje – Slovačka i države EU u Kijevu

Ministar Juraj Blanár istakao da 27 članica EU i Slovačka zajednički osuđuju ruske pretnje i potvrđuju ostanak diplomatskih misija u Kijevu.

Slovačka i još 27 članica Evropske unije saopštile su da ostaju prisutne u Kijevu, uprkos najnovijim pretnjama iz Moskve. Ova koordinisana reakcija evropskih država dolazi nakon što je rusko Ministarstvo spoljnih poslova uputilo otvorene pretnje stranim diplomatama i državljanima u Ukrajini. Kako je objavljeno, zajednička deklaracija ambasada jasno potvrđuje da je Zapad jedinstven u odgovoru na pokušaje zastrašivanja.

Reakcija na ruske pretnje: solidarnost i odlučnost

Prema rečima ministra spoljnih poslova Slovačke Juraja Blanára, njegova zemlja je zvanično stala uz ostale članice EU u deklaraciji koja najoštrije osuđuje ruske pretnje. Deklaracija naglašava da je Moskva obavezana Bečkom konvencijom i međunarodnim humanitarnim pravom. Zbog toga, diplomatska zajednica Evropske unije ne planira povlačenje iz Kijeva i nastavlja da pruža podršku ukrajinskim institucijama. U međuvremenu, slogan “Ostajemo u Kijevu” postao je simbol diplomatske solidarnosti evropskih država.

Zašto je napad na diplomatske misije posebno osetljiv

Pretnje ruske strane usmerene su na strane diplomate i državljane, uz zahtev za napuštanje ukrajinske prestonice. Ipak, članice EU poručuju da napad na diplomatske misije predstavlja kršenje međunarodnog prava. Takođe, ističu da takvo ponašanje dodatno ugrožava bezbednost i stabilnost u regionu. Kao rezultat, evropske ambasade odlučile su da ne podležu pritiscima. Na taj način, žele da pošalju jasnu poruku o svojoj odlučnosti.

Šta znači ostanak EU diplomata u Kijevu

Odluka o ostanku ima širi značaj za međunarodne odnose. Zbog toga, ambasade EU pokazuju da pretnje ne mogu promeniti njihove stavove i obaveze prema Ukrajini. Osim toga, evropski diplomati naglašavaju da će i dalje raditi na jačanju bilateralnih i multilateralnih odnosa sa ukrajinskim institucijama. Konačno, zajednički nastup članica EU šalje signal Rusiji da pokušaji zastrašivanja neće uticati na njihovo prisustvo u Kijevu.

Pročitaj još

U Trendu