Connect with us

Svet

Troškovi podizanja deteta u SAD premašuju 300.000 dolara, pokazuje analiza

Prema podacima iz najnovije studije, prosečni troškovi rastu, a razlike među saveznim državama ostaju izražene

Published

on

pexels-photo-6919698

Prema podacima iz najnovije studije, prosečni troškovi rastu, a razlike među saveznim državama ostaju izražene

Prema novoj analizi, ukupni trošak podizanja deteta u Sjedinjenim Američkim Državama do 18. godine sada iznosi više od 300.000 dolara po detetu. Ovaj iznos, navodi se u izveštaju, odnosi se na roditelje sa prosečnim porodičnim prihodom, dok su regionalne razlike i dalje značajne.

Analiza je obuhvatila troškove kao što su briga o deci, hrana i druge osnovne potrebe, ne uključujući troškove visokoškolskog obrazovanja. Prema navodima autora studije, procenjuje se da je prosečna godišnja potrošnja oko 16.857 dolara, dok ukupni iznos za period od 18 godina dostiže 303.418 dolara. Ovo je prvi put od početka praćenja ovih troškova 2023. godine da je ukupna suma premašila 300.000 dolara, što predstavlja rast od oko 2% u odnosu na prethodnu godinu.

Kako se navodi u izveštaju, proračun je zasnovan na tipičnim izdacima parova sa srednjim porodičnim prihodima i uračunava poreske olakšice koje mogu uticati na ukupan iznos. Troškovi vezani za fakultetsko obrazovanje nisu uključeni; prema javno dostupnim podacima, jedan semestar visokog obrazovanja u SAD prosečno iznosi oko 38.000 dolara godišnje, što bi ukupne troškove dodatno povećalo.

Rezultati ankete sprovedene ranije tokom godine pokazuju da većina američkih porodica smatra da je finansijski izazov podizati decu u današnjim uslovima. Više od tri četvrtine ispitanih navelo je da je odgajanje porodice sada teže nego što je bilo ranije, dok su ranije studije ukazale na to da se mnogi roditelji suočavaju sa dodatnim zaduživanjem kako bi pokrili troškove, posebno u segmentima kao što su briga o deci i svakodnevni izdaci.

Prema navodima stručnjaka koji su učestvovali u analizi, kontinuirani rast osnovnih troškova predstavlja opterećenje za kućne budžete. Iako su u pojedinim saveznim državama zabeležene znatne razlike, najviši troškovi podizanja deteta zabeleženi su na Havajima, gde su procene pokazale da bi ukupan iznos u 2026. mogao iznositi 412.661 dolara. U nekim državama, poput Aljaske, Kanzasa i Montane, troškovi su porasli za više od 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Iako su ukupni troškovi u porastu, pojedine stavke, kao što je briga o novorođenčadi, zabeležile su blago smanjenje izdataka u odnosu na prethodnu godinu. Procene pokazuju da je prosečan godišnji trošak za brigu o bebi u 2026. godini oko 17.264 dolara, što je za nešto manje od 600 dolara manje nego prethodne godine. Prvih pet godina života deteta i dalje predstavlja period najviših izdataka, sa prosečnim godišnjim troškovima od 29.325 dolara, uz blago smanjenje u odnosu na raniji period.

Analiza ukazuje na to da će i dalje postojati značajne razlike među saveznim državama, u zavisnosti od lokalnih cena, politike i ekonomskih uslova. Ukupni troškovi podizanja deteta, prema autorima studije, ostaju faktor koji utiče na kućne budžete širom zemlje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Radnici Ministarstva za unutrašnju bezbednost SAD dobijaju isplatu za period obustave rada

Sekretar Markvejn Malin potvrdio da će zaposleni primiti zaostale plate, isplata očekivana do kraja nedelje

Published

on

By

Sekretar Markvejn Malin potvrdio da će zaposleni primiti zaostale plate, isplata očekivana do kraja nedelje

Zaposleni Ministarstva za unutrašnju bezbednost Sjedinjenih Američkih Država (DHS) koji su bili pogođeni nedavnom obustavom rada dobiće zaostale zarade za poslednjih šest nedelja do kraja ove sedmice, izjavio je sekretar DHS-a Markvejn Malin tokom zvanične posete Čimni Roku u Severnoj Karolini, 7. aprila 2026. godine. Prema njegovim rečima, isplate za period kada zaposleni nisu primali platu biće uplaćene najkasnije do petka, dok se kod pojedinih finansijskih institucija isplata može očekivati najkasnije do ponedeljka.

“Očekujemo da najveći broj čekova bude na računima zaposlenih do petka. Kod nekih banaka isplata može kasniti do ponedeljka, ali većina zaposlenih će biti isplaćena u navedenom roku”, izjavio je Malin za međunarodne medije.

Sekretar je pojasnio da je omogućavanje ovih isplata realizovano putem izvršnih ovlašćenja i fleksibilnosti u korišćenju postojećih sredstava. Malin je, međutim, ukazao da nastavak redovnog isplaćivanja zarada za sve zaposlene DHS-a, osim za pripadnike službi za sprovođenje zakona, zavisi od daljih odluka Kongresa.

Tokom posete Čimni Roku, Malin se sastao sa lokalnim zvaničnicima i razgovarao o posledicama nedavne oluje, istakavši da su radnici DHS-a obavljali svoje dužnosti i tokom perioda bez primanja zarade, kako bi odgovorili na aktuelne vanredne situacije.

Uprkos obustavi finansiranja, pojedini zaposleni u Ministarstvu nastavili su da rade, posebno oni angažovani u službama koje se bave bezbednošću i odgovorom na vanredne situacije. Malin je naglasio da je prioritet isplata zaostataka svim zaposlenima koji su nastavili da rade tokom obustave rada, kao i onima koji su bili na čekanju.

Situacija sa finansiranjem državnih službi posledica je nerešenih budžetskih pitanja na nivou federalne administracije. DHS je jedno od ključnih ministarstava čiji su zaposleni bili direktno pogođeni obustavom rada. Prema izjavama zvaničnika, buduće isplate zarada zavisiće od budžetskih odluka Kongresa, dok trenutne isplate obezbeđuje ograničena fleksibilnost u upravljanju sredstvima Ministarstva.

Nije objavljeno koliko je ukupno zaposlenih pogođeno ovom obustavom, niti su saopšteni detalji o daljim koracima ukoliko ne bude postignut budžetski dogovor. Sekretar Malin je apelovao na zakonodavce da pronađu trajno rešenje za finansiranje državnih službi, kako bi se izbegle slične situacije u budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Pakistanski ministar optužio Izrael za ometanje pregovora o prekidu vatre između SAD i Irana

Ministar spoljnih poslova Pakistana tvrdi da su izraelski napadi na Teheran ugrozili posredničke napore Islamabada

Published

on

By

Ministar spoljnih poslova Pakistana tvrdi da su izraelski napadi na Teheran ugrozili posredničke napore Islamabada

Pakistanski ministar spoljnih poslova Išak Dar izjavio je da je Izrael svojim napadima na Teheran poremetio napore Islamabada da olakša pregovore o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. U obraćanju senatorima, Dar je naveo da su obe strane pristale na pakistansko posredovanje i održavanje pregovora u Islamabadu, navodeći da je Pakistan do ponedeljka uveče bio optimističan u pogledu nastavka razgovora.

Prema rečima ministra, Pakistan je Iranu predao listu od 15 američkih uslova, dok je Vašingtonu dostavljena lista od pet uslova koje je postavio Iran. Iranska državna novinska agencija prenela je da je Iran, nakon dve nedelje razmatranja, odgovorio na američki predlog posredstvom Pakistana.

Zvaničnici iz Pakistana tvrde da je napad Izraela došao u trenutku kada su pregovori bili u osetljivoj fazi, čime su dodatno komplikovani napori za postizanje dogovora o prekidu vatre. “Do ponedeljka uveče smo bili veoma optimistični u vezi sa razgovorima”, izjavio je Dar, ističući da je Pakistan posredovao između dve strane kako bi omogućio održavanje pregovora na svojoj teritoriji.

Nakon poslednjih dešavanja, ostaje neizvesno kada i da li će pregovori biti nastavljeni, dok su zvaničnici iz Pakistana izrazili zabrinutost zbog mogućnosti daljeg pogoršanja situacije u regionu.

Pročitaj još

Svet

Cene nafte porasle nakon upozorenja Donalda Trampa Iranu o Ormuskom moreuzu

Tržište nafte beleži rast cena posle američkih udara i poruka američkog predsednika, dok je tankerima delimično omogućen prolaz

Published

on

By

Tržište nafte beleži rast cena posle američkih udara i poruka američkog predsednika, dok je tankerima delimično omogućen prolaz

Cene nafte zabeležile su značajan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp upozorio Iran da bi cela civilizacija mogla da nestane ukoliko do 20 časova ne otvori Ormuski moreuz, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Prema dostupnim podacima, nafta Brent dostigla je nivo od oko 110 dolara (približno 11.700 dinara) po barelu, dok je američka sirova nafta WTI bila na oko 116 dolara (oko 12.340 dinara) po barelu.

Eskalacija cena nastupila je nakon što su tokom noći izvedeni američki udari na vojne ciljeve na ostrvu Harg, koje je glavno čvorište za izvoz iranske nafte. Zvaničnici su naveli da energetska infrastruktura nije bila direktno pogođena, ali je vojna akcija izazvala zabrinutost u vezi sa globalnom ponudom energenata.

Izvori navode da je Iran obustavio pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok je saobraćaj tankera kroz Ormuski moreuz blago povećan na osam brodova tokom ponedeljka. To i dalje predstavlja samo deo od ukupno 20 miliona barela dnevno koji su u tom pravcu tranzitirali tokom 2025. godine.

Tržišni analitičari ističu da investitori sada procenjuju povećanu verovatnoću promene režima snabdevanja, što povećava rizike za globalna energetska tržišta. “Trenutna situacija zahteva praćenje i oprez, jer bi svaka dalja eskalacija mogla dovesti do novih poremećaja u snabdevanju”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema izveštajima, nije zabeležen veći broj incidenata na tankerima u regionu, ali je zadržana visoka napetost zbog mogućnosti novih vojnih i ekonomskih posledica.

Pročitaj još

U Trendu