Connect with us

Svet

SZO traži informacije od Rusije: Šta stoji iza upale pluća kod laboratorijskih radnika?

Svetska zdravstvena organizacija zatražila dodatne podatke o upali pluća kod zaposlenih u institutu za proučavanje sibirske kuge u Irkutsku.

Objavljeno pre

,

SZO traži informacije od Rusije: Šta stoji iza upale pluća kod laboratorijskih radnika? – upala pluća kod laboratorijskih radnika Foto Izvor: Tanjug AP/Michel Spingler

Svetska zdravstvena organizacija zatražila dodatne podatke o upali pluća kod zaposlenih u institutu za proučavanje sibirske kuge u Irkutsku.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) zatražila je od ruskih vlasti dodatne informacije povodom upale pluća kod laboratorijskih radnika u institutu za proučavanje sibirske kuge u Irkutsku. Nakon smrti radnice koja je lečena od teške upale pluća nepoznatog porekla, SZO je istakla potrebu da se utvrdi uzrok bolesti i potencijalni patogen, kako bi se procenile javnozdravstvene mere.

Laboratorijska radnica Darija Šipilova (28) preminula je 2. oktobra, nekoliko dana nakon što je, prema navodima lokalnih medija, polomila epruvetu sa patogenom plućne kuge tokom rada u institutu. Prvi simptomi se pojavili su četiri dana kasnije, a hospitalizacija je usledila 29. septembra. Uprkos tome što se sumnjalo na kugu, ruske zdravstvene vlasti saopštile su da među osobama u kontaktu sa Šipilovom nije zabeležen nijedan slučaj kuge, a takođe nisu pronađeni mikroorganizmi povezani sa njenim profesionalnim aktivnostima.

Upala pluća kod laboratorijskih radnika: zvanične reakcije i epidemiološke mere

Ruska služba za zdravstveni nadzor (Rospotrebnadzor) naglasila je da je situacija pod kontrolom i da nije utvrđena direktna veza između bolesti i patogena sa kojima je radnica radila. Bolnica gde je lečena Šipilova stavljena je u karantin, dok je oko 200 osoba koje su bile u kontaktu sa njom pod strogim medicinskim nadzorom. Prema izjavama, testiranja kontakata nisu pokazala promene zdravstvenog stanja povezane sa zaraznom bolešću.

S tim u vezi, Dmitrij Peskov, portparol predsednika Rusije, izjavio je da je SZO blagovremeno obaveštena o epidemiološkoj situaciji u Irkutskoj oblasti. Peskov je preporučio oslanjanje na zvanična saopštenja Rospotrebnadzora, koji je objavio dodatne informacije o slučaju na svojoj internet stranici. On je istakao da je SZO informisana u skladu sa važećim procedurama.

Pojačane mere i stabilna epidemiološka situacija

Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev saopštio je da su u Angarskom području preduzete protivepidemijske mere zbog otkrivanja opasne zarazne bolesti. Regionalna vlada održala je vanrednu sednicu sanitarne i protivepidemijske komisije kojoj je prisustvovala i direktorka Rospotrebnadzora Ana Popova. Ipak, Rospotrebnadzor je naglasio da sanitarno-epidemiološka situacija u Irkutskoj oblasti ostaje stabilna.

U međuvremenu, SZO nastavlja da traži dodatne informacije kako bi razjasnila da li postoji veza između slučaja upale pluća kod laboratorijskih radnika i potencijalne izloženosti patogenu plućne kuge. Ruske vlasti tvrde da do sada nema dokaza o infekciji povezanoj sa profesionalnim aktivnostima zaposlenih u institutu, a sve osobe pod nadzorom trenutno su bez simptoma povezanim sa zaraznim bolestima.

Pročitaj još

Svet

Kolaps populacije pingvina na Zavodovskom ostrvu usled klimatskih promena

Studija otkriva drastičan pad broja pingvina na najvećem svetskom staništu usled promena u lancima ishrane.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kolaps populacije pingvina na Zavodovskom ostrvu usled klimatskih promena

Studija otkriva drastičan pad broja pingvina na najvećem svetskom staništu usled promena u lancima ishrane.

Uzroci dramatičnog pada

Zavodovski, udaljeno vulkansko ostrvo blizu Antarktika, više nije dom najveće kolonije pingvina na svetu. Klimatske promene koje utiču na okeanske lance ishrane doveli su do “kolapsa populacije” ovih ptica, objavili su istraživači u sredu. Norman Ratcliffe, glavni autor studije objavljene u časopisu Current Biology, izjavio je za AFP da je gubitak od preko 680,000 pingvina, ili skoro dve trećine populacije između 2011. i 2025. godine, “veoma brz”.

Posledice za ekosistem

Osim pingvina sa zateznom trakom, ostrvo je dom i drugoj vrsti, makaroni pingvinima, čiji se broj povećao sa oko 338,000 u 2011. na 433,000 u 2025. godini. Sada makaroni pingvini čine većinu populacije na ostrvu. Zajedno, ove dve vrste sada broje preko 835,000 jedinki na Zavodovskom ostrvu. Istraživači su predložili da se pingvini sa zateznom trakom prekvalifikuju kao “ugrožene” vrste na Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), što bi bilo znatno sniženje sa trenutne klasifikacije “najmanje zabrinjavajuće”.

Pročitaj još

Svet

Drama kod Minhena: Potraga za opasnom zveri uključila i helikopter i dronove

Policija traga za životinjom za koju se sumnja da je puma u prirodnom rezervatu Notcingermos blizu Minhena, a građanima je savetovan oprez.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Drama kod Minhena: Potraga za opasnom zveri uključila i helikopter i dronove – potraga za puma kod Minhena

Policija traga za životinjom za koju se sumnja da je puma u prirodnom rezervatu Notcingermos blizu Minhena, a građanima je savetovan oprez.

Policija u blizini Minhena pokrenula je veliku potragu nakon što je uočena opasna zver za koju se sumnja da je puma. Potraga za puma kod Minhena odvija se u šumovitom rezervatu prirode Notcingermos, u opštini Oberding, a akcija uključuje helikopter, dronove i brojne policajce. Prema najnovijim informacijama, životinja još uvek nije pronađena.

Lovac je u utorak kasno uveče, koristeći opremu za noćno osmatranje, primetio sumnjivu životinju i uspeo da je snimi. Snimak je tokom noći pokazan stručnjaku, koji smatra da bi zaista mogla biti puma. Portparolka policije izjavila je: „Potraga je u punom jeku, a životinja za sada nije primećena“.

Detalji o potrazi za puma kod Minhena

Rezervat prirode Notcingermos nalazi se u okrugu Erding, svega nekoliko kilometara od minhenskog aerodroma. Vlasti još ne znaju kako bi životinja mogla da dospe u ovu oblast. Prema navodima Uprave okruga Erding, nema informacija da bilo koji cirkus trenutno drži velike mačke u blizini.

Okružne vlasti su pozvale građane na oprez i zatražile da svako ko primeti životinju ili ima informacije o njenoj lokaciji odmah obavesti policiju. Takođe, stanovnicima je preporučeno da ne puštaju pse da slobodno trče i da decu ne ostavljaju bez nadzora.

Pozadina i slični slučajevi u Nemačkoj

U Nemačkoj je ranije bilo nekoliko sličnih prijava. Godine 2023. policija i lovci su više od 30 sati tragali za navodnom lavicom u Klajnmahnovu kod Berlina, ali se ispostavilo da je životinja bila divlja svinja. U 2025. godini sumnja na pumu kod jezera Gajzeltal pokrenula je novu potragu, ali je stručnjak kasnije zaključio da je reč o domaćoj mački. Bilo je i slučajeva gde su prijavljeni predatori zapravo bile plišane igračke, uključujući događaje u Kukshavenu i Frankfurtu.

Iako potraga za puma kod Minhena još traje, vlasti nastavljaju da prate situaciju i apeluju na stanovništvo da ostane oprezno dok životinja ne bude locirana ili dok se ne utvrdi njena prava priroda.

Pročitaj još

Svet

Bol i sećanje na izgubljenu decu ne jenjavaju ni tri godine nakon napada Hamasa

Svake godine 7. oktobar podseća porodice u Izraelu i Gazi na tragične gubitke najmlađih.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bol i sećanje na izgubljenu decu ne jenjavaju ni tri godine nakon napada Hamasa – bol porodica Izrael Gaza

Svake godine 7. oktobar podseća porodice u Izraelu i Gazi na tragične gubitke najmlađih.

Ponavljajuća tuga svakog oktobra

Tri godine nakon što je Hamas pokrenuo napad na Izrael, u kojem je poginulo oko 1,200 ljudi, a 251 osoba je uzeta za taoca, bol za porodicama najmlađih žrtava nije ništa manje intenzivna. Ofri Bibas Levi, čiji je brat Yarden zajedno sa svojom suprugom Shiri i sinovima Arielom i Kfirom otet iz kibica Nir Oz, ističe da svaki 7. oktobar njenoj porodici donosi bolno prisećanje na gubitak. Yarden je pušten iz zarobljeništva u februaru 2025. godine, ali Shiri i deca nisu se vratili; ubijeni su dok su bili taoci.

Slomljeno poverenje i potreba za pravdom

Napad je, prema rečima Bibas Levi, slomio nešto u kolektivnoj psihologiji zemlje. “Gubitak poverenja, osećaj da više nigde niste sigurni – to su posledice koje nas stalno podsećaju na taj strašan dan”, rekla je ona za CBS News. Iako žudi za pravdom i kaže da bi svi članovi terorističkih organizacija trebali biti kažnjeni, Bibas Levi ipak gaji nadu za mirniju budućnost i rešavanje konflikata.

Život u strahu i nada za budućnost

Bibas Levi se bori sa svakodnevnim strahom za bezbednost svoje sedmogodišnje kćerke, koja se često pita hoće li i nju neko oteti. “Želim da joj mogu reći da je sigurna kod kuće, ali osećam kao da lažem”, priznaje ona. Uprkos teškoj situaciji, nada se da će buduće generacije moći živeti bez straha od nasilja i terora.

Pročitaj još

U Trendu